← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-2974/2002 od 11. svibnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-2974/2002 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-2974/2002 od
  3. svibnja
  4. NN 71/2005 (10.6.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-IIIA-2974/2002 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1410 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi J. N. iz Z., na sjednici održanoj
  7. svibnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Pn-5297/94 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/
  3. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada podnositeljici ustavne tužbe, J. N. iz Z., T. 60, zbog povrede ustavnog prava iz članka
  4. stavka
  5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  6. – pročišćeni tekst), u iznosu od 9.750,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca, od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  7. Podnositeljica je
  8. prosinca
  9. godine podnijela ustavnu tužbu na temelju članka
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  11. i 49/
  12. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) radi nedonošenja odluke suda u razumnom roku. U ustavnoj tužbi navodi da je
  13. srpnja
  14. godine Općinskom sudu u Zagrebu pod brojem: Pn-5297/94 podnijela tužbu protiv Republike Hrvatske radi naknade štete, prouzročene eksplozijom ručne bombe, prilikom koje je zadobila brojne ozljede, koju je počinio V. C., pripadnik hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  15. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom na temelju članka
  16. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom
  17. stavkom
  18. Ustava Republike Hrvatske: –
  19. srpnja
  20. podnositeljica je pokrenula postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu protiv Republike Hrvatske tužbom radi naknade štete prouzročene eksplozijom ručne bombe, prilikom koje je zadobila brojne ozljede, koju štetu je počinio V. C., pripadnik hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga; – do
  21. studenoga
  22. godine provedena su tri ročišta (
  23. studenoga 1994.,
  24. lipnja
  25. i
  26. svibnja 1996.) i medicinsko vještačenje; – ročište zakazano za
  27. rujna
  28. je odgođeno; –
  29. studenoga
  30. održano je ročište, podnositeljica je uskladila tužbeni zahtjev; – na ročištu održanom
  31. listopada
  32. doneseno je rješenje o prekidu postupka primjenom članaka
  33. Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.), – dana
  34. srpnja
  35. godine, spis je dostavljen Županijskom sudu u Zagrebu radi donošenja odluke povodom žalbe, a rješenjem drugostupanjskog suda od
  36. rujna
  37. godine, ukinuto je prvostupanjsko rješenje od
  38. listopada
  39. i predmet vraćen Općinskom sudu u Zagrebu na daljnji postupak; –
  40. travnja
  41. održano je ročište; – sljedeće ročište zakazano je za
  42. svibnja
  44. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 3.
  45. Podnositeljica je pokrenula postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu
  46. srpnja
  47. godine tužbom podnesenom protiv Republike Hrvatske, a radi naknade štete zbog zadobivenih ozljeda prouzročenih eksplozijom ručne bombe od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narod­ne novine«, broj 112/99), koji je stupio na snagu
  48. studenoga
  49. godine, bilo je propisano: »Članak
  50. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91, 73/91., 3/
  51. i 7/96) iza članka
  52. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase: »Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu tijekom Domovinskog rata Članak 184a.
(1)Postupci koji se vode protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obavljanjem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. prekidaju se.
(2)Postupci iz stavka
  1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog zakona kojim će se urediti odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata«. »Članak
  2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  3. (članka 184.a. stavka
  4. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  5. stavka
  6. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«. 3.
  7. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  8. srpnja
  9. godine, donio je Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  10. srpnja
  11. godine, a kojim je propisano: »Članak 4.
(1)Postupci protiv Republike Hrvatske radi naknade štete iz ovoga Zakona, prekinuti stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 112/99.) nastavit će se stupanjem na snagu ovoga Zakona.«. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o dopuni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlučivano o naknadi štete uzrokovane od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, odnosno da je navedenim zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti tijekom razdoblja od jedne
(1)godine, osam
(8)mjeseci i dvadesetpet
(25)dana. 3.
  1. Podnositeljica je podnijela ustavnu tužbu na temelju članka
  2. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  3. stavkom
  4. Ustava Republike Hrvatske. Članak
  5. stavak
  6. Ustava Republike Hrvatske propisuje: »Članak
  7. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...).«. Članak
  8. Ustavnog zakona propisuje: »Članak 63.
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu.« Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredbi članka
  3. Ustavnog zakona. 4.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Podnositeljica ustavne tužbe pokrenula je parnični postupak radi naknade štete
  5. srpnja
  6. godine. Ustavna tužba podnijeta je
  7. prosinca
  8. godine. Ustavni sud utvrđuje da je od dana pokretanja parničnog postupka do dana podnošenja ustavne tužbe proteklo ukupno osam
(8)godina, četiri
(4)mjeseca i petnaest
(15)dana. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj: 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine«– Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/
  1. – pročišćeni tekst i 8/
  2. – ispravak, u daljnjem tekstu: Europska konvencija), a to je
  3. studenoga
  4. godine. Pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku je ustavno pravo u Republici Hrvatskoj od
  5. studenoga
  6. godine. Ispitivanje razumnosti trajanja sudskih postupaka prije
  7. studenoga
  8. godine, u pravilu, ne bi moglo biti predmetom ustavnosudskih postupaka temeljenih na članku
  9. Ustavnog zakona jer u dotadašnjem pravnom poretku Republike Hrvatske takvo pravo nije postojalo. Stoga, računajući od
  10. studenoga
  11. do dana podnošenja ustavne tužbe, pravno relevantno razdoblje koje Ustavni sud razmatra u konkretnom ustavnosudskom postupku obuhvaća pet
(5)godina, jedan
(1)mjesec i jedan
(1)dan. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Donoseći rješenje o prekidu postupka
  4. listopada
  5. godine, nadležni Općinski sud u Zagrebu postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  6. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  7. stavkom
  8. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  11. stavkom
  12. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  13. stavkom
  14. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida, nadležni sud ne može postupati pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  15. stavka
  16. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  17. listopada
  18. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Međutim, Vlada Republike Hrvatske je s ispunjenjem ove obveze zakasnila tri
(3)godine, jedan
(1)mjesec i dvadeset
(20)dana. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojemu je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositeljica je bila u neizvjesnosti hoće li se i kada nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je zakonom određen prekid sudskog postupka radi naknade štete uzrokovane od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata trajao dvije
(2)godine, osam
(8)mjeseci i dvadesetpet
(25)dana te da je postupak do podnošenja ustavne tužbe ukupno trajao osam
(8)godina, četiri
(4)mjeseca i petnaest
(15)dana, Ustavni sud utvrđuje da je takvim, zakonom određenim, prekidom postupka, kao i ukupnom duljinom postupka, povrijeđeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Takvim, zakonom određenim, prekidom postupka, u ovom je slučaju podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također, zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje.
  5. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  6. stavka
  7. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  8. Pri utvrđivanju visine naknade temeljem odredbe članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona, Ustavni sud je uzeo u obzir sve okolnosti slučaja, uključujući i vrijeme koje je proteklo od podnošenja ustavne tužbe do donošenja ove odluke, imajući pritom u vidu i vrstu postupka o kojemu se radi, stoga je odlučeno kao u točki III. izreke ove odluke.
  11. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  12. stavka
  13. Ustavnog zakona.
  14. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2974/2002 Zagreb,
  4. svibnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 71/2005-1410 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 71/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1410 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 10.6.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2005/71/1410 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.