← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-689/2004 od 9. lipnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-689/2004 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-689/2004 od
  3. lipnja
  4. NN 77/2005 (27.6.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-689/2004 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1527 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Smiljko Sokol i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom K. b. O., na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž-3377/03-2 od
  10. prosinca
  11. godine i presude Općinskog suda u Osijeku, broj: Pr-471/03-11 od
  12. rujna
  13. godine, donesenih u parničnom postupku pokrenutom tužbom S. K., S. K., S. J. i B. W. iz O. protiv podnositelja, radi isplate razlike plaće za rad u dežurstvu u određenom razdoblju.
  14. Podnositelj smatra da su osporenim presudama, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, povrijeđene odredbe članaka
  15. stavka 2.,
  16. stavka
  17. i
  18. stavka
  19. Ustava Republike Hrvatske. U bitnom ističe da su Općinski sud u Osijeku i Županijski sud u Osijeku, zanemarivši zajedničku namjeru potpisnika Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, broj 2/97.) da se naknada za dežurstvo obračunava od osnovne plaće radnika, bez dodataka, povrijedili njegova ustavna prava. Predlaže usvajanje ustavne tužbe, ukidanje osporenih presuda, te vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Na temelju članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  22. i 49/
  23. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnositelj predlaže odgodu ovrhe osporenih presuda. Ustavna tužba nije osnovana.
  24. Prema odredbi članka
  25. stavka
  26. Ustavnog zakona, svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima, radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u ljudska prava i temeljne slobode.
  27. U parničnom postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku utvrđeno je da su tužitelji u radnom odnosu kod podnositelja ustavne tužbe kao liječnici specijalisti. Među strankama je bilo sporno je li podnositelj tužiteljima isplaćivao naknadu za dežurstvo sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) i Pravilniku o plaćama, naknadama i drugim materijalnim pravima djelatnika K. b. O. (u daljnjem tekstu: Pravilnik).
  28. Prema članku
  29. Kolektivnog ugovora, te članku
  30. Pravilnika, naknada za dežurstva radnim danom utvrđuje se tako da se trećih osam sati dežurstva (noćnih) obračunava u paušalnom iznosu u visini od 9% (odnosno, subotom i nedjeljom u visini od 13,5%, te blagdanom 18%) od osnovne plaće radnika (bez dodataka). Prema članku
  31. Kolektivnog ugovora, zdravstvenim djelatnicima specijalistima u bolničkim ustanovama osnovna plaća se uvećava za 6%. Člankom
  32. Kolektivnog ugovora propisano je da se prilikom obračuna nadoknada za dežurstvo i pripravnost ne uzimaju istodobno i povećanja osnovne plaće za noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom te rad u smjenskom radu u drugoj smjeni. Polazeći od navedenih odredaba Kolektivnog ugovora i Pravilnika, Općinski sud u Osijeku je zauzeo stajalište da uvećanje osnovne plaće specijalista u bolničkim ustanovama iz članka
  33. Kolektivnog ugovora (od 6%) ne predstavlja dodatak na plaću, već čini osnovnu plaću, te da se stoga uzima u obzir pri utvrđivanju naknade za dežurstvo. Utvrdivši da podnositelj, pri utvrđivanju naknade za dežurstvo tužiteljima, suprotno odredbama Kolektivnog ugovora i Pravilnika, nije uzimao u obzir uvećanje osnovne plaće od 6%, prvostupanjski sud je u cijelosti usvojio tužbene zahtjeve tužitelja za isplatu razlike plaća. Prihvaćajući pravno stajalište prvostupanjskog suda, Županijski sud u Osijeku je odbio podnositeljevu žalbu i potvrdio prvostupanjsku presudu.
  34. Podnositelj ističe da je osporenim presudama povrijeđena odredba članka
  35. stavka
  36. Ustava. Tom je ustavnom odredbom propisano da se prava zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuju zakonom i kolektivnim ugovorom. Polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u parničnom postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku, kao i mjerodavnih propisa, Ustavni sud utvrđuje da osporenim presudama nije povrijeđena navedena ustavna odredba na koju podnositelj ukazuje.
  37. Odredbe članaka
  38. stavka
  39. i
  40. stavka
  41. Ustava, čije povrede podnositelj također ističe, ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode koje su Ustavom zajamčene fizičkoj ili pravnoj osobi i koje se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom u smislu odredbe članka
  42. stavka
  43. Ustavnog zakona.
  44. Slijedom navedenog, na temelju odredaba članaka
  45. i
  46. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točki I. izreke.
  47. Budući da je Sud o ustavnoj tužbi donio meritornu odluku, o prijedlogu podnositelja za odgodu ovrhe nije odlučivao.
  48. Odluka o objavi (točka II. izreke) temelji se na odredbi članka
  49. stavka
  50. Ustavnog zakona. Broj: U-III-689/2004 Zagreb,
  51. lipnja
  52. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 77/2005-1527 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 77/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1527 Donositelj:KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 27.6.
  53. ELI: /eli/sluzbeni/2005/77/1527 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  54. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.