← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-I-1354/2004 od 29. lipnja 2005.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-I-1354/2004 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-I-1354/2004 od
  3. lipnja
  4. NN 84/2005 (11.7.2005.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske brojU-I-1354/2004 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1639 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Agata Račan, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. lipnja
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. Zakona o deviznom poslovanju (»Narodne novine«, broj 96/03.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  10. A.R.M.A.C.O.M. d.o.o. iz Crikvenice, kojeg zastupa direktor Željko Bazina, podnijelo je prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  11. Zakona o deviznom poslovanju (»Narodne novine«, broj 96/03.). Članak
  12. Zakona o deviznom poslovanju glasi: »1) Tržište stranih sredstava plaćanja, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća sve poslove kupnje i prodaje stranih sredstava plaćanja.

(2)Banke ugovaraju poslove kupnje i prodaje stranih sredstava plaćanja u svoje ime i za svoj račun te u svoje ime a za tuđi račun, a druge osobe u svoje ime i za svoj račun.
(3)Rezidenti i nerezidenti obavljaju kupoprodaju stranih sredstava plaćanja u bankama. Ministarstvo financija obavlja kupoprodaju stranih sredstava plaćanja i u Hrvatskoj narodnoj banci.
(4)Rezidenti iz članka
  1. stavka
  2. točke
  3. i
  4. ovoga Zakona te fizičke osobe nerezidenti mogu kupoprodaju stranih sredstava plaćanja obavljati i kod ovlaštenih mjenjača.
(5)Rezidenti i nerezidenti koji nisu navedeni u stavku
  1. ovoga članka ne smiju kupoprodaju stranih sredstava plaćanja obavljati kod ovlaštenih mjenjača.«
  2. Predlagatelj smatra da je odredbama članka
  3. Zakona o deviznom poslovanju onemogućena sloboda deviznog tržišta u korist privilegiranih banaka kojima je dan monopol u kupoprodaji deviza za pravne osobe, te da im je na taj način omogućeno stjecanje ekstra profita. Dalje predlagatelj navodi da se osporenim odredbama štite jedino interesi hrvatskih banaka u stranom vlasništvu na teritioriju Republike Hrvatske. Stoga predlagatelj smatra da osporene odredbe članka
  4. Zakona o deviznom poslovanju nisu u suglasnosti s člankom
  5. stavcima
  6. i
  7. Ustava Republike Hrvatske.
  8. Na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst), zatraženo je i dobiveno očitovanje Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke. Prijedlog nije osnovan.
  12. Razmatranjem prijedloga predlagatelja i osporenih odredaba članka
  13. Zakona o deviznom poslovanju, Ustavni sud je utvrdio da navodi predlagatelja ne daju osnove za sumnju u nesuglasje osporenih odredaba članka
  14. Zakona o deviznom poslovanju s odredbama članka
  15. stavaka
  16. i
  17. Ustava Republike Hrvatske. Članak
  18. stavci
  19. i
  20. Ustava glase: »Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom.«
  21. Odredbom članka
  22. Zakona o deviznom poslovanju propisano je da se, između ostalog, tim zakonom uređuje poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i u kunama, te poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja. Člankom
  23. Zakona o deviznom poslovanju propisano je koje se osobe smatraju rezidentima i koje se osobe smatraju nerezidentima, i ta odredba glasi: »
(1)U smislu ovoga Zakona rezidentima se smatraju:
  1. pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podružnica u inozemstvu,
  2. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadležnog tijela državne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj,
  3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane (u daljnjem tekstu: poduzetnici pojedinci),
  4. fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,
  5. fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana,
  6. diplomatska, konzularna i druga predstavništva Republike Hrvatske u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.
(2)Sve druge osobe koje nisu navedene u stavku
  1. ovoga članka smatraju se nerezidentima.«
  2. Pravni položaj banke propisan je odredbama Zakona o bankama (»Narodne novine«, broj 84/02.) i Zakonom o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, broj 111/93., 34/99., 121/99., 52/
  3. i 118/03.). Prema odredbi članka
  4. Zakona o bankama banka je financijska institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (stavak 1.). Banka se ne može upisati u sudski registar prije dobivanja odobrenja za rad Hrvatske narodne banke (stavak 2.). Poslovanje banke kao dioničkog društva uređeno je Zakonom o bankama, uvjetima i ograničenjima određenim u rješenju o odobrenju za njezin rad, te propisima koje je na temelju zakona donijela Hrvatska narodna banka, koja je prema članku
  5. stavku
  6. Ustava Republike Hrvatske središnja banka Republike Hrvatske. Prema odredbi članka
  7. Zakona o bankama banka i podružnica strane banke, osim bankovnih usluga, može pružati i druge financijske usluge, između ostalog, i trgovanje u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun klijenta stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove. Za pružanje bankovnih usluga i ostalih financijskih usluga banka (nakon što je upisana u sudski registar) mora dobiti odobrenje za pružanje tih usluga od Hrvatske narodne banke koja obavlja i nadzor poslovanja banke sukladno Zakonu o bankama, drugim zakonima i međudržavnim sporazumima.
  8. Zakonom o deviznom poslovanju uređeni su poslovi kupnje i prodaje stranih sredstava plaćanja. Osporenim odredbama članka
  9. Zakona o deviznom poslovanju uređeno je tržište stranih sredstava plaćanja. Banke kao sudionice tržišta stranih sredstava plaćanja ovlaštene su ugovarati poslove kupnje i prodaje stranih sredstava plaćanja u svoje ime i za svoj račun te u svoje ime a za tuđi račun. Pravne osobe rezidenti i pravne osobe nerezidenti, koje su utvrđene člankom
  10. Zakona o deviznom poslovanju, obavljaju kupoprodaju stranih sredstava plaćanja u bankama. Stavkom
  11. osporene odredbe članka
  12. Zakona o deviznom poslovanju propisano je da samo fizičke osobe rezidenti (fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj borave u trajanju od najmanje 183 dana) i fizičke osobe nerezidenti mogu kupoprodaju stranih sredstava plaćanja obavljati i kod ovlaštenih mjenjača. Prema odredbi članka
  13. Zakona o deviznom poslovanju mjenjački poslovi su poslovi kupnje i prodaje strane gotovine te poslovi otkupa čekova koji glase na stranu valutu i u njima su unovčivi (stavak 1.). Stavkom
  14. navedenog članka propisano je da mjenjačko poslovanje mogu obavljati rezidenti sa statusom pravne osobe i poduzetnici pojedinci koji u svom radu koriste zaštićeni računalni program za obavljanje mjenjačkih poslova, koji imaju ugovor s bankom te koji su registrirani za obavljanje mjenjačkih poslova (ovlašteni mjenjači). Hrvatska narodna banka donijela je Odluku o uvjetima i načinu poslovanja ovlaštenih mjenjača (»Narodne novine«, broj 111/03.).
  15. Analizom odredaba Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o bankama, koji uređuju pravni položaj banaka, Ustavni sud ocjenjuje da obavljanje određenih poslova propisanih Zakonom o deviznom poslovanju (kao i posebnim zakonima i drugim propisima) ima za cilj da se kroz poslovanje banaka i kontrolu njihova poslovanja osiguraju i štite javnopravni interesi u provođenju monetarne i devizne politike Republike Hrvatske.
  16. Ustavni sud ocjenjuje da osporene odredbe članka
  17. Zakona o deviznom poslovanju, kojima je uređeno tržište stranih sredstava plaćanja, kao dio monetarne i devizne politike Republike Hrvatske, nisu u nesuglasju s odredbama članka
  18. stavaka
  19. i
  20. Ustava. Po ocjeni Ustavnog suda ovlaštenje je zakonodavca da odlučuje o uređivanju gospodarskih odnosa u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonom (članak
  21. stavak
  22. alineja
  23. Ustava) uvažavajući pri tome zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav, a osobito one koji proizlaze iz načela vladavine prava i one kojim se štite određena ustavna dobra i vrednote. Zakonodavac osporenom odredbom nije prekoračio svoje ustavne ovlasti.
  24. Slijedom navedenog, temeljem odredbe članka
  25. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješeno je kao u izreci. Točka II. temelji se prema odredbi članka
  26. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-1354/2004 Zagreb,
  27. lipnja
  28. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 84/2005-1639 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 84/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1639 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 11.7.
  29. ELI: /eli/sluzbeni/2005/84/1639 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  30. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.