← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4028/2003 od 21. lipnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4028/2003 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4028/2003 od
  3. lipnja
  4. NN 85/2005 (13.7.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4028/2003 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1683 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi M. R. iz G., kojeg zastupa N. J. iz G., koju zastupa punomoćnik L. Š., odvjetnik u Z., na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Županijski sud u Karlovcu dužan je donijeti odluku u predmetu podnositelja, koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Gž-1684/04, u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/
  3. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe M. R. iz G., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  4. stavka
  5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  6. – pročišćeni tekst) u iznosu od 8.500,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  7. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka
  8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/
  9. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je
  10. prosinca
  11. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka, u kojem je jedan od tuženika – protutužitelja, u parnici radi utvrđivanja valjanosti usmene oporuke. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  12. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, na temelju očitovanja Općinskog suda u Slunju i preslike rekonstruiranog spisa (jer je izgorjela priručna arhiva u zgradi tog suda) utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  13. stavkom
  14. Ustava: – sporni parnični predmet prvotno se vodio pod brojem: P-148/
  15. Iz preslike rekonstruiranog spisa nije razvidan točan datum početka parničnog postupka, već je razvidno da je sud prvog stupnja rješenjem od
  16. prosinca
  17. godine zatražio vještačenje rukopisa ostavitelja. Sudski vještak grafolog je pisani nalaz i i mišljenje uputio sudu
  18. svibnja
  19. godine; – na ročištu od
  20. srpnja
  21. godine tužitelji su osporili nalaz i mišljenje vještaka. Podnositelj ustavne tužbe dao je odgovor na tužbu i ostao kod protutužbe, tužitelji-protutuženi dali su odgovore na protutužbu, saslušano je četvero svjedoka i sud je donio rješenje o dopuni grafološkog vještačenja rukopisa ostavitelja; –
  22. prosinca
  23. godine vještak je sudu dostavio dopunski nalaz i mišljenje; – na ročištu od
  24. prosinca
  25. godine jedan od tužitelja-protutuženih, M. M., povukao je tužbu protiv podnositelja ustavne tužbe, te su potom održana ročišta
  26. siječnja,
  27. veljače i
  28. lipnja
  29. godine; – sud je
  30. lipnja
  31. godine donio presudu kojom je odlučio u pravnoj stvari tužitelja Đ. R. i dr. protiv tuženog M. M., radi utvrđenja pravne nevaljanosti oporuke i zapisa, i u pravnoj stvari tužitelja M. R., koji je ujedno i podnositelj ustavne tužbe, protiv tuženih M. M. i M. R., radi utvrđenja valjanosti usmene oporuke; – tužitelji, Đ. R. i dr., podnijeli su pravodobno,
  32. rujna
  33. godine, žalbu protiv presude suda prvog stupnja; – na ročištu od
  34. ožujka
  35. godine opunomoćenici tužitelja uručena je »preslika presude koju nije primila prije okupacije i primjerak pravodobno uložene žalbe po tužitelju«; – na ročištu od
  36. travnja
  37. godine izvršena je rekonstrukcija spisa. Sud je rješenjem utvrdio da će se, nakon proteka roka za odgovor na žalbu, spis dostaviti Županijskom sudu u Karlovcu. Spis je
  38. travnja
  39. godine dostavljen tom sudu drugog stupnja; – Županijski sud u Karlovcu je u predmetu, broj: Gž-305/98-2 dana
  40. ožujka
  41. godine, vratio spis sudu prvog stupnja i od njega zatražio da ispita »da li je navedenoj opunomoćenici (misli se na N. J., opunomoćenicu tužitelja i, ujedno, podnositelja ustavne tužbe M. R. – op. Ustavnog suda) dostavljena presuda od
  42. lipnja
  43. godine, te radi utvrđenja da li je protiv te presude možda uložila žalbu, odnosno, u protivnom, da joj presudu dostavite i po isteku žalbenog roka ponovno dostavite spis ovome sudu na rješavanje«; – na ročištu od
  44. lipnja
  45. godine sud prvog stupnja utvrđuje da se u toj pravnoj stvari »ima postupati u skladu s remisornom odlukom Županijskog suda u Karlovcu, broj: Gž-305/98-2 od
  46. ožujka
  47. godine«. Opunomoćenici stranaka su obavijestili sud da su pribavili adresu N. J., stoga je sud odredio da joj se mora dostaviti presuda od
  48. lipnja
  49. godine, te da će se pravo na podnošenje žalbe računati od dana primitka te presude; – Općinski sud u Slunju je
  50. srpnja
  51. godine zatražio od II. policijske postaje Duga Resa točnu adresu N. J., jer joj se presuda nije mogla dostaviti na adresu koju su naveli opunomoćenici stranaka. Nadležna Policijska postaja obavijestila je
  52. srpnja
  53. godine sud da je navedena adresa N. J. točna, ali da se ona »trenutno nalazi u SRJ, na neutvrđenoj adresi«; – podneskom od
  54. lipnja
  55. godine, opunomoćenica N. J., odvjetnica J. – J., dostavila je sudu punomoć za njezino zastupanje te zatražila i dobila presliku spisa; –
  56. lipnja
  57. godine navedena opunomoćenica podnijela je žalbu protiv presude Općinskog suda u Slunju od
  58. lipnja
  59. godine; – Županijski sud u Karlovcu je rješenjem, broj: Gž-736/00-2 od
  60. siječnja
  61. godine, djelomično ukinuo presudu Općinskog suda u Slunju, broj: P-148/89 od
  62. lipnja
  63. godine, te predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovno suđenje; – na ročištu pred Općinskim sudom u Slunju, održanom
  64. ožujka
  65. godine, odvjetnica J. – J. zatražila je odgodu ročišta i sud ju je rješenjem obvezao da u roku od 15 dana obavijesti sud može li uredno zastupati M. R. i N. J. Opunomoćenik jednog od tužitelja, koji je u međuvremenu umro, pozvan je da uredi tužbu, a opunomoćenik tuženika M. M. obavijestio je sud da je i njegova stranka u međuvremenu umrla, te je i on pozvan da podneskom označi pasivno legitimiranu osobu iza smrti tuženika; – podneskom od
  66. ožujka
  67. godine odvjetnica J. – J. obavijestila je sud da više nije opunomoćenica M. R. i N. J., te zamolila da se sva pismena dostavljaju na njihovu kućnu adresu; – ročište od
  68. travnja
  69. godine odgođeno je na prijedlog opunomoćenice tuženika, ročište od
  70. lipnja
  71. odgođeno je uslijed nemogućnosti opunomoćenika da prisustvuju ročištu »zbog deminiranja pojasa uz cestu«, a ročište od
  72. kolovoza
  73. odgođeno je zbog nepristupanja stranaka i njihovih opunomoćenika; – podneskom od
  74. rujna
  75. godine opunomoćenik koji je zastupao tužitelja Đ. R. do njegove smrti, a potom je nastavio zastupati ostale tužitelje u toj pravnoj stvari, obavijestio je sud o »mogućnosti izvansudskog rješenja spora« i zamolio odgodu ročišta, stoga je sud odgodio ročište zakazano za
  76. rujna
  77. godine; – uz podnesak od
  78. srpnja
  79. godine, odvjetnik L. Š. priložio je punomoć za zastupanje M. R., te zamolio zakazivanje rasprave; – na ročištu od
  80. prosinca
  81. godine sud je izvanraspravno saslušao jednog svjedoka i rješenjem pozvao opunomoćenike stranaka da ponovo urede tužbeni zahtjev, jer je u međuvremenu umrlo više osoba na strani tužitelja i tuženika, time da je na raspravi uređena tužba u odnosu na podnositelja ustavne tužbe, M. R.; – podnescima od
  82. ožujka i
  83. svibnja
  84. godine opunomoćenik podnositelja ustavne tužbe zamolio je zakazivanje ročišta; – na ročištu od
  85. lipnja
  86. godine sud je rješenjem pozvao opunomoćenike svih tužitelja da se provede ostavinski postupak iza pok. Đ., M. i M. R., kako bi se tužba mogla urediti u smislu uredne aktivne legitimacije; – podnescima od
  87. lipnja i
  88. studenoga
  89. godine, opunomoćenik podnositelja ustavne tužbe ponovo je zamolio zakazivanje ročišta; – na ročištu od
  90. ožujka
  91. godine sud je rješenjem usvojio prijedlog opunomoćenika podnositelja ustavne tužbe da se pozove opunomoćenik ostalih tužitelja da uredi tužbu u smislu aktivne legitimacije; – provjerom kod Općinskog suda u Slunju na dan
  92. travnja
  93. godine utvrđeno je da je u konkretnoj pravnoj stvari rasprava održana
  94. svibnja
  95. godine i da je sud
  96. listopada
  97. godine donio rješenje o prekidu postupka, koji će trajati sve dok nasljednici ili staratelj ne preuzmu vođenje postupka; – spis je potom, povodom žalbe tužitelja,
  98. studenoga
  99. godine upućen na rješavanje Županijskom sudu u Karlovcu. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U SLUNJU
  100. Na temelju članka
  101. stavka
  102. točke
  103. Ustavnog zakona, od Općinskog suda u Slunju zatraženo je izjašnjenje o navodima ustavne tužbe. U očitovanju od
  104. ožujka
  105. godine, Općinski sud u Slunju izlaže kratku kronologiju postupanja u predmetu i razloge zbog kojih je spis rekonstruiran. Sud dugotrajnost postupka obrazlaže, među ostalim, navodeći da je »pogriješio podnositelj ustavne tužbe, jer nije pružio nikakav dokaz, kao ni protivne stranke, tko je postao zakonskim nasljednikom iza smrti umrlih stranaka« i da je »sudac ulagao osobite napore tijekom čitavog postupka da bi stranke uredno pristupile na sud, onda treba i za suca naći razumijevanje da u prioritetu ima druge postupke i isto tako hitne naravi«. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  106. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka
  107. stavka
  108. Ustava Republike Hrvatske i članka
  109. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana. UTVRĐENJA VAŽNA ZA ODLUKU
  110. Svoju odluku Ustavni sud temelji na sljedećim utvrđenjima: 5.
  111. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  112. godine. Međutim, iz preslike rekonstruiranog spisa moguće je sa sigurnošću utvrditi da je podnositelj ustavne tužbe u konkretnoj pravnoj stvari imao položaj tuženog-protutužitelja već na ročištu održanom
  113. srpnja
  114. godine. Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana, već od
  115. studenoga
  116. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/
  117. – pročišćeni tekst, 8/
  118. – ispravak, 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  119. stavku
  120. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnesena je
  121. prosinca
  122. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno trinaest
(13)godina i pet mjeseci
(5), a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao šest
(6)godina, jedan
(1)mjesec i pet
(5)dana. 5.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNIH SUDOVA Prema stanju rekonstruiranog spisa, u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju postupak se najprije vodio pred Općinskim sudom u Slunju, koji je
  2. lipnja
  3. godine donio presudu. Uslijed okolnosti koje su podrobno opisane u točki
  4. obrazloženja ove odluke, a koje nisu sporne u parničnom niti u ustavnosudskom postupku, podnositelj ustavne tužbe podnio je žalbu protiv presude suda prvog stupnja tek
  5. lipnja
  6. godine. Županijski sud u Karlovcu je rješenjem od
  7. siječnja
  8. godine djelomično ukinuo presudu suda prvog stupnja i vratio predmet Općinskom sudu u Slunju na ponovno suđenje. Nakon vraćanja predmeta na ponovno suđenje pred sudom prvog stupnja nije bilo većih razdoblja neaktivnosti. Općinski sud u Slunju potom je
  9. listopada
  10. godine donio rješenje o prekidu postupka i predmet je povodom žalbe od
  11. studenoga
  12. godine na rješavanju pred Županijskim sudom u Karlovcu. 5.
  13. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽENOG-PROTUTUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe nije pridonio duljini trajanja sudskog postupka, već je opetovano požurivao zakazivanje ročišta. 5.
  14. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Prema stajalištu Ustavnog suda, ne radi se o složenom predmetu. OCJENA USTAVNOG SUDA
  15. Parnični postupak ukupno traje preko trinaest godina. Ustavni sud je pri razmatranju navoda ustavne tužbe imao u vidu okolnosti koje je u svom očitovanju iznio Općinski sud u Slunju. U tom smislu, napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuske od
  16. listopada
  17. te Šoć protiv Hrvatske od
  18. svibnja
  19. godine. U skladu s tako izraženim stajalištem, a s obzirom na okolnosti spornog parničnog postupka, Ustavni sud utvrđuje da je država dužna organizirati svoj pravni sustav na način da se osigura suđenje u razumnom roku i u predmetima u kojima postoje određene postupovne poteškoće. Isto tako, Ustavni sud smatra potrebnim ponovno iznijeti stajalište koje je usvojio u nekima od predmeta pokrenutih radi dugotrajnosti sudskih postupaka (npr. u predmetu broj: U-IIIA-1679/2004). Prema tom stajalištu, duljina postupka može se samo djelomično opravdati navodima suda da stranke nisu predočile relevantne dokaze, jer sud ima mogućnosti, ali i obvezu, da predmet u kojem tužitelj ne bi dokazao osnovanost svoga zahtjeva riješi prema mjerodavnim odredbama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/
  20. i 117/03.). Smatrajući ovo stajalište posebno važnim, Ustavni sud napominje da je opunomoćenik podnositelja ustavne tužbe istovjetno stajalište iznio u podnesku od
  21. lipnja
  22. godine, upućenom Općinskom sudu u Slunju, a koji podnesak je u rekonstruiranom spisu priložen na strani
  23. tog spisa. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, sagledavajući pri tome postupak kao jedinstvenu cjelinu, Ustavni sud utvrdio je da vođenje postupka ne udovoljava, u smislu učinkovitosti, zahtjevu suđenja u razumnom roku. Ustavni sud stoga utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  24. stavkom
  25. Ustava Republike Hrvatske. U smislu članka
  26. stavka
  27. Ustavnog zakona donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  28. Sukladno članku
  29. stavku
  30. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud određuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  31. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na članku
  32. stavku
  33. Ustavnog zakona.
  34. Predsjednik Županijskog suda u Karlovcu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-4028/2003 Zagreb,
  4. lipnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 85/2005-1683 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 85/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1683 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 13.7.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2005/85/1683 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.