Odluka o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2004. godinu

Odluka o dodjeli državnih nagrada za znanost za

1. godinu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka o dodjeli državnih nagrada za znanost za
2. godinu NN 87/2005 (18.7.2005.), Odluka o dodjeli državnih nagrada za znanost za
3. godinu Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost 1721 Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost, imenovan Odlukom Hrvatskoga sabora na sjednici
4. travnja
5. godine (»Narodne novine«, br. 58/2004.), na temelju Zakona o hrvatskim državnim nagradama za znanost (»Narodne novine«, br. 108/95., 104/
6. i 142/98.), na
7. sjednici održanoj
8. lipnja
9. godine, donio je ODLUKU O PODJELI DRŽAVNIH NAGRADA ZA ZNANOST za
10. GODINU
11. Državnom nagradom za životno djelo nagrađuju se:
12. akademik ŽELJKO KUĆAN, umirovljeni redoviti profesor Pnrodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za cjelokupni znanstvenoistraživački rad iz područja prirodnih znanosti, i to molekularne biologije genetičkog inženjerstva u Hrvatskoj, ponajprije radi značajnih dostignuća u istraživanju strukture i funkcije nukleinskih kisehna i uspjeha u organizaciji moderne nastave iz biokemije na dodiplomskoj i pos1ijediplomskoj nastavi.
13. prof. dr. sc. MILIVOJ BORANIĆ, umirovljeni znanstveni savjetnik Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području biomedicinskih znanosti, a posebice iz patologije i kemoterapije leukemije i solidnih tumora, neuroendokrine regulacije hematopoeze i imunosti te eksperimentalne i kliničke transplantacije koštane srži, a pokrenuo je i kliničku transplantacjiu koštane srži u nas.
14. prof. dr. sc. ZIJAD HAZNADAR, redoviti profesor Fakulteta elektrotehnike i računalstva Sveučilišta u Zagrebu, za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području tehničkih znanosti, polju elektrotehnike, a posebice za promicanje znanstvenih i stručnih ostvarenja kako u istraživanju tako i u primjeni dobivenih rezultata budući da je dao nemjerljiv doprinos razvoju i afirmaciji hrvatskih tehničkih znanosti u svijetu.
15. akademik SLAVKO MATIĆ, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području biotehničkih znanosti, za znanstveni i stručni rad a posebno za veliku i plodnu angažiranost na izobrazbi šumarskih stručnjaka, afirmaciju šumarske struke s pomoću novog pristupa u gospodarenju niskim šumama i pri kontejnerskom uzgoju sadnica hrasta lužnjaka i kitnjaka, te za bogatu međunarodnu suradnju, kao i doprinos razvoju šumarske znanosti ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. 5, prof. dr. sc. ANTE PAŽANIN, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području društvenih znanosti, posebno za proučavanje pitanja etike i politike u suvremenom svijetu.
16. akademik STJEPAN BABIĆ, umirovljeni redoviti profesor Filozofskog faskulteta Sveučilišta u Zagrebu, za cjelokupni znanstvenoistraživački rad u području humanističkih znanosti, koji ima iznimno mjesto u hrvatskoj i slavenskoj filologiji, autor je 13 knjiga u 32 izdanja i više od 1.000 objavljenih studija i rasprava s područja pravopisa, morfologije, akcentuacije, leksikologije i poredbene slavistike te životnoga djela »Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku« (3 izdanja). II. Godišnjom državnom nagradom za znanost nagrađuju se:
17. dr. sc. KATA MAJERSKI MLINARIĆ, znanstvena savjetnica Instituta Ruđer Bošković« u Zagrebu za značajno znanstveno dostignuće u području prirodnih znanosti, posebno za istraživanja u području dizajna i sinteze policikličkih molekula, potencijalno biološki aktivnih spojeva, te nove klase ionofora.
18. prof. dr. sc. EDUARD MARUŠIĆ PALOKA, redoviti profesor Prirodoslovno.matematičkog fakulteta Sveuči1išta u Zagrebu, za značajno znanstveno dostignuće u području prirodnih znanosti, posebno za rješavanje nekih osobito tešldh problema iz mehanike f1uida i teorije elastičnosti, kojima je postigao rezultate trajne vrijednosti u svjetskim razmjerima.
19. dr. sc. GORAN PICHLER, znanstveni savjetnik Instituta za fiziku u Zagrebu za značajno znanstveno dostignuće u području prirodnih znanosti u istraživanju para alkalija metodama laserske spektroskopije odnosno za hlađenje cezijevih para do ultraniskih temperatura.
20. prof. dr. sc. HRVOJE BANFIĆ, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za značajno znanstveno dostignuće u području biomedicinskih znanosti za rezultate istraživanja inozitol lipidnog signaliziranja kojima je među prvima u svijetu pokazao da taj oblik signaliziranja postoji i u staničnim jezgrama.
21. prof. dr, sc. RENATA MAŽURAN, znanstvena savjetnica Imunološkog zavoda d.d. u Zagrebu, za značajno znanstveno dostignuće u području biomedicinskih znanosti, posebno za istraživanja vakcina, za rezultate istraživanja molekularne biologije virusa i njihove detekcije u biološkim uzorcima, što predstavlja i početak razvoja molekularne epidemiologije u Republici Hrvatskoj.
22. dr. sc. DOROTEA MUCK ŠELER, znanstvena savjetnica Instituta »Ruđer Bošković« u Zagrebu, za značajno znanstveno dostignuće u području biomedicinskih znanosti za istraživanja perifernih biokemijskih pokazatelja psihičkih poremećaja, posebice trombocitnog serotonina, čime je pridonijela boljem razumijevanju uloge serotonina u etiologiji psihičkih poremećaja, s posebnim naglaskom na mogućnost primjene trombocitnog serotonina kao biokemijskog pokazatelja u odabiru odgovarajuće antidepresivne terapije.
23. prof. dr. sc. JURE RADIČ, redoviti profesor Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za primjenu rezultata znanstvenoistraživačkoga rada u području tehničkih znanosti za razvitak struktura i postupaka izgradnje mostova uz trajnosnu optimizaciju.
24. dr. sc. ZLATKO ŠATOVIĆ, izvanredni profesor Agronomskog fakulteta Sveuči1išta u Zagrebu, za značajno znanstveno dostignuće u području biotehničkih znanosti, polje agronomija, za razvoj nove metode statičke genomike s pomoću koje je moguće kombinirati rezultate populacija različite genetske pozadine i tipova molekularnih markera u svrhu sastavljanja jedinstvene genetske karte.
25. dr, sc. BOŽIDAR ŠANTEK, izvanredni profesor Prehrambenobiotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za primjenu rezultata znanstvenoistraživačkoga rada u području biotehničkih znanosti za razvoj horizontalnog rotirajućeg cijevnog bioreaktora s velikim potencijalom primjene u različitim industrijskim bioprocesorima kao što su obrada otpadnih voda i različite mikrobne transformacije.
26. dr. sc. ANKA MIŠETIĆ, znanstvena suradnica Instituta »Ivo Pilar« u Zagrebu za značajno znanstveno dostignuće u području društvenih znanosti za knjigu »Gradski rituali: retradicionalizacija društvenog života u hrvatskim gradovima nakon 1990.« u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, Zagreb,
28. akademik VLADIMIR MARKOVIĆ, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za značajno znanstveno dostignuće u području humanističkih znanosti za znanstveno djelo »Crkve
29. i
30. stoljeća u Istri, tipologija i stil«, Zagreb, 2004., koja predstavlja značajan segment hrvatske umjetničke baštine i otvara put daljnjim istraživanjima, kako istarskoga graditeljstva, tako i ukupnoga hrvatskoga graditeljskog naslijeđa.
31. akademik VOJMIR VINJA, umirovljeni redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za značajno znanstveno dostignuće u području humanističkih znanosti, za izniman doprinos hrvatskoj znanosti, etimotogiji, komparativnoj lingvistici, semantici i sociolingvistici, ukratko jezikoslovlju hrvatske i svjetske romantistike, a posebice za monumentalno znanstveno djelo: »Jadranske etimologije I – III«, Zagreb,
32. –
33. III. Godišnjom državnoin nagradom za popu1arizaciju i proniidžbu znanosti nagrađuju se:
34. prof. dc. sc. MATKO MARUŠIĆ, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveuči1išta u Zagrebu, za popu1arizaciju i promidžbu znanosti u području biomedicinskih znanosti, posebice za pokretanje i uspješno vođenje znanstvenog časopisa Croatian Medical Journal, za znanstvenu obradu ratne medicine u Domovinskom ratu, poticanje razvoja znanosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Osijeku i Splitu, za prosvjetiteljsku ulogu, te za neumorno i uspješno promicanje i popularizaciju znanosti svoga znanstvenog područja.
35. prof. dr. sc. ZVONIMIR ŠTAFA, redoviti profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za popularizaciju i promidžbu znanosti u području biotehničkih znanosti, posebno za značajan doprinos na uvođenju novih kultivara krmnog bilja na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima, te za popu1arizaciju biotehničke znanosti i struke sudjelovanjem u emisijama na radiju, televiziji kao i pisanjem popularnih članaka. 3, prof. dr. sc. VESNA VUČEVAC BAJT, redovita profesorica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, za popularizaciju i promidžbu znanosti u području humanističkih znanosti, posebno za izniman doprinos promidžbi veterinarske znanosti i kulture. Koristeći se metodologijom povijesne znanosti u svom znanstveno-nastavnom i istraživačkom radu uvelike je pridonijela novim spoznajama o značenju i vrijednostima hrvatskog veterinarstva i svjetske etnoveterinarske povijesti medicine. IV. Godišnjom državnom nagradom znanstvenim novacima nagrađuju se:
36. dr. sc. NIKOLA BASARIĆ, viši asistent Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, u području prirodnih znanosti za rezultate u području fotokemijskih reakcija i mehanizama piro1skih sustava.
37. mr. sc. DANIJEL PAVKOVIĆ, znanstveni novak Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveuči1išta u Zagrebu u području tehničkih znanosti za znanstvene radove koji su vezani uz modeliranje, estimaciju i upravljanje automobilsldm sustavima.
38. mr. sc. KSENIJA DURGO, znanstvena novakinja Prehrainbenobiotehno1oškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području biotehničkih znanosti za istaknute znanstvene radove na području genetičke toksikologije.
39. dr. sc. GORAN MARKOVIĆ, znanstveni novak Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području društvenih znanosti za istaknute znanstvene radove objavljene u poznatim međunarodnim časopisima iz kineziologije.
40. TOMISLAV GALOVIĆ, prof., znanstveni novak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u području humanističkih znanosti, za knjigu: »O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest dubaš1jinskoga kraja na otoku Krku«, Krk – Rijeka,
41. Ukupno je dodijeljeno 26 znanstvenih nagrada za
42. godinu. Klasa: 061-03/05-2/21 Urbroj: 533-12-045-2 Zagreb,
43. srpnja
44. Predsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost dr. h. c. Vladimir Šeks, v. r. Odluka, NN 87/2005-1721 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 87/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1721 Donositelj:ODBOR ZA PODJELU DRŽAVNIH NAGRADA ZA ZNANOST Datum tiskanog izdanja: 18.7.
45. ELI: /eli/sluzbeni/2005/87/1721 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
46. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.