← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-929/2005 od 6. srpnja 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-929/2005 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-929/2005 od
  3. srpnja
  4. NN 90/2005 (25.7.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-929/2005 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1820 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom L. P. iz P., kojeg zastupaju Antun i Vlasta Zanetti, odvjetnici iz Pule, na sjednici održanoj
  7. srpnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-6749/2002 od
  10. studenoga
  11. godine. Tom presudom odbijena je tužba podnositelja podnesena protiv rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Uprave za građansko pravo klasa: UP/II-942-01/00-01/148, urbroj: 514-03-03/5-02-3 od
  12. svibnja
  13. godine, a kojim je rješenjem poništena točka
  14. rješenja Istarske županije, Ureda za imovinsko-pravne poslove, Ispostave Pula klasa: UP/I-943-01/97-01/5, urbroj: 2163-10/1-99-11 od
  15. ožujka
  16. godine i riješeno da podnositelju pripada pravo na naknadu u dionicima društva »A.« d.d. P., za nacionalizirani poslovni prostor, smješten u prizemlju zgrade u P., U. JNA 44, izgrađen na kč.br. 1897 upisan kao zk. tijelo 3 u uz.ul.br. 4589, K.O. P., a koji je prostor unesen u društveni kapital poduzeća »A.« d.d. P., sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, broj 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96., 118/
  17. – Odluka USRH). Rješenjem prvostupanjskog upravnog tijela podnositelju je priznato pravo na naknadu za opisani nacionalizirani poslovni prostor te je Hrvatski fond za privatizaciju određen kao obveznik naknade.
  18. Podnositelj navodi da mu je osporenom presudom povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno odredbom članaka
  19. stavka 2.,
  20. i
  21. Ustava Republike Hrvatske. Povrede navedenih ustavnih prava podnositelj uglavnom obrazlaže razlozima koje je iznio tijekom upravnog postupka, a koji se u bitnom svode na tvrdnju da je, unatoč pismenim molbama za vraćanje poslovnog prostora te jasno izražene volje podnositelja da mu se navedeni prostor vrati, isti protivno normama o denacionalizaciji prilikom pretvorbe društvenog poduzeća »A.« P. unesen u društveni kapital tog poduzeća. Također navodi kako, sukladno Zakonu o zabrani prijenosa prava raspolaganja i korištenja određenih nekretnina u društvenom vlasništvu na druge korisnike, odnosno u vlasništvo fizičkih i pravnih osoba (»Narodne novine«, broj 53/90.), nije bilo uvjeta za prenošenja prava vlasništva spornog prostora putem pretvorbe, zbog čega je akt o prijenosu spornog prostora u društveni kapital društva »A.« d.d. P. ex lege ništavan. Slijedom navedenog, podnositelj predlaže ukidanje osporene odluke te vraćanje predmeta na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Ustavna tužba nije osnovana.
  22. Prema odredbama članka
  23. stavka
  24. i stavka
  25. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  26. i 49/
  27. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može po iscrpljivanju dopuštenog pravnog puta podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova, nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, radi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u pravomoćno dovršenom postupku i unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do nedopuštenog posizanja u njegova Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode. Pritom se Ustavni sud, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li upravna tijela ili sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  28. U konkretnom slučaju, a sukladno odredbi članka
  29. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine prijašnjem vlasniku (»Narodne novine«, broj 92/96., 39/99., 42/99., 92/
  30. – ispravak, 43/
  31. i 131/00., 27/01., 65/01., 118/01., 80/
  32. i 81/02., u daljnjem tekstu: Zakon o naknadi), rješenjem nadležnog prvostupanjskog tijela od
  33. ožujka
  34. godine podnositelju je priznato pravo na naknadu za nacionalizirani poslovni prostor u prizemlju zgrade, sagrađene na kč.br. 1897, upisane kao zk.t.
  35. zk.ul.br. 4589, K.O. P., a koji je prostor, sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća, unesen u temeljni kapital društva A. d.d. P. Postupajući po žalbi podnositelja nadležno drugostupanjsko tijelo usvojilo je žalbu podnositelja, ali iz razloga različitih od onih navedenih u žalbi. Naime, nadležno tijelo smatra da navodi žalbe, pored činjeničnog stanja kojeg je utvrdilo prvostupanjsko tijelo, nisu od utjecaja na drugačije rješenje konkretne upravne stvari, međutim, nadležno drugostupanjsko tijelo utvrdilo je da je prvostupanjsko tijelo propustilo u izreci rješenja, sukladno odredbi članka
  36. Zakona o naknadi, odlučiti o obliku i vrsti naknade. Zbog navedenog, a na temelju odredbe članka
  37. stavka
  38. Zakona o općem upravnom postupku, drugostupanjsko tijelo svojim je rješenjem poništilo točku
  39. izreke prvostupanjskog rješenja te odredilo naknadu podnositelju o obliku dionica društva »A.« d.d. P. Upravni sud Republike Hrvatske odbilo je tužbu podnositelja podnesenu protiv rješenja nadležnog drugostupanjskog tijela u cijelosti kao neosnovanu. To iz razloga što je iz rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju klasa: 943-01/95-01/1896, urbroj: 563-04-401/97-5 od
  40. veljače
  41. godine razvidno da je poslovni prostor podnositelja, sukladno odredbi članka
  42. Zakona o naknadi, procijenjen u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društva »A.« s p.o. P. te da je u Hrvatskom fondu za privatizaciju izvršena rezervacija dionica u protuvrijednosti sporne nekretnine. Zbog navedenog Upravni sud Republike Hrvatske zaključuje da je drugostupanjsko tijelo zakonito podnositelju priznalo pravo na naknadu u dionicama društva »A.« d.d. P.
  43. Odredbom članka
  44. stavka
  45. Zakona o naknadi propisano je: (...) »Naknada za imovinu oduzetu prijašnjim vlasnicima u smislu ovoga Zakona u načelu je isplata u novcu ili vrijednosnim papirima (dionice ili udjeli i obveznice), a iznimno u naravi. (...)«
  46. Odredbom članka
  47. stavka
  48. Zakona o naknadi propisano je: »Prijašnjem vlasniku ne vraća se u vlasništvo i posjed imovina (neizgrađeno građevinsko zemljište, poslovni prostor i sl.) koja je sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća unesena u društveni kapital poduzeća, već prijašnjem vlasniku pripada pravo na naknadu u dionicama ili udjelima društva u čiji kapital je u postupku pretvorbe unesena ta imovina. (...)«
  49. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe povredu ustavnog prava zajamčenog odredbom članka
  50. stavka
  51. Ustava Republike Hrvatske, koji glasi: »(...) Svi su pred zakonom jednaki.« Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  52. stavka
  53. Ustava, Ustavni sud je utvrdio da osporenom presudom podnositelju u konkretnom slučaju nije povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom. Pravna stajališta, navedena u osporenoj presudi nadležnog suda, zasnivaju se na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju tog prava. Ustavni sud utvrđuje da je nadležni sud, polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u postupku, kao i u postupcima koji su prethodili postupku pred Upravnim sudom, obrazložio svoja stajališta iznesena u osporenoj presudi, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog prava. Ustavni sud iz navedenih razloga nije prihvatio navode podnositelja da mu u konkretnom slučaju nije osigurana jednakost pred zakonom, zajamčena člankom
  54. stavkom
  55. Ustava.
  56. Također, podnositelj ističe i povredu ustavnog prava zajamčenog odredbom članka
  57. Ustava, koja glasi: »Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.« Navedena ustavna odredba sadrži ustavno jamstvo jednakosti hrvatskih državljana i stranaca u postupcima pred nadležnim tijelima Republike Hrvatske. Ta Ustavom zajamčena procesna garancija obvezuje nadležna tijela da u sudskim, upravnim ili u postupcima pred drugim tijelima koja imaju javne ovlasti prema strankama postupaju jednako, neovisno o njihovoj državljanskoj pripadnosti. Uvažavajući činjenicu da je podnostelj hrvatski državljanin, koji je u provedenom parničnom postupku tužio domaću pravnu osobu, Ustavni sud utvrđuje da članak
  58. Ustava nije mjerodavan u konkretnom slučaju.
  59. Odredbom članka
  60. stavka
  61. Ustava jamči se pravo vlasništva. Ustavni sud navedeno pravo, na ustavnopravnoj razini, štiti na način da priječi tijelima državne vlasti ograničavanje ili oduzimanje zasnovano na zakonu. S obzirom da su, u konkretnom slučaju, nadležna tijela izvršne i sudbene vlasti, sukladno odredbi članka
  62. Zakona o naknadi, priznala podnositelju ustavne tužbe naknadu za oduzeti mu poslovni prostor u obliku dionica društva »A.« d.d. P., Ustavni sud ocjenjuje da podnositelju nije povrijeđeno pravo vlasništva zajamčeno člankom
  63. stavkom
  64. Ustava.
  65. Slijedom iznijetog, na temelju odredaba članaka
  66. i
  67. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Objava ove odluke u »Narodnim novinama« temelji se na odredbi članka
  68. Ustavnog zakona. Broj: U-III-929/2005 Zagreb,
  69. srpnja
  70. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 90/2005-1820 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 90/2005 Broj dokumenta u izdanju: 1820 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 25.7.
  71. ELI: /eli/sluzbeni/2005/90/1820 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  72. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.