Pravilnik o porezu na dohodak

(1)Porezni obveznik jest fizička osoba iz članka 2. Zakona koja ostvaruje dohodak.

(2)Porezni obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze koje proistječu iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja podmiriti dospjele obveze do vrijednosti naslijeđene imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge Zakonom propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvrđuje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

(3)Kod dohotka iz kojeg se predujam poreza plaća po odbitku, obvezu obračuna, obustave i uplate predujma poreza, obračuna i uplate kamata zbog nepravodobne uplate poreza, sastavljanja i dostavljanja propisanih izvješća i evidencija imaju isplatitelji primitaka (pravne i fizičke osobe) i stjecatelji oporezivog primitka izravno iz inozemstva, od organizacija iz članka 45. stavak 7. Zakona te izravno od fizičkih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona.

(4)Obveznik poreza na dohodak može istodobno biti i obveznik poreza na dobit ako obavlja djelatnost koja podliježe oporezivanju prema Zakonu o porezu na dobit. U tom slučaju obveze plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit postoje neovisno jedna o drugoj. 2.2. Rezident i nerezident Članak 3.

(1)Porezni obveznik jest rezident prema članku 3. Zakona.

(2)Porezni obveznik jest nerezident prema članku 4. Zakona.

(3)Ako porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja promijeni status rezidenta u nerezidenta i obratno, nastaju dva odvojena razdoblja utvrđivanja poreza na dohodak. Za oba razdoblja podnosi se jedna godišnja porezna prijava na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom. 3. Oporezivi dohodak Članak 4.

(1)U skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona, dohotkom koji se oporezuje prema izvoru smatra se:
3. dohodak od nesamostalnog rada,
4. dohodak od samostalne djelatnosti,
5. dohodak od imovine i imovinskih prava,
6. dohodak od kapitala,
7. dohodak od osiguranja,
8. drugi dohodak.

(2)Rezidentima se oporezuje ukupni dohodak koji ostvare u tuzemstvu i u inozemstvu (načelo svjetskog dohotka), a nerezidentima dohodak ostvaren u tuzemstvu (načelo tuzemnog dohotka).

(3)Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i višestranih međudržavnih ugovora ili sporazuma imaju prednost pred odredbama tuzemnoga Zakona. II. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE POREZNE OSNOVICE Članak 5.

(1)Osnovica poreza na dohodak jest ukupni iznos dohotka prema svim izvorima dohotka iz članka

1. Zakona i to:
2. dohodak od nesamostalnog rada iz članka
3. Zakona,
4. dohodak od samostalne djelatnosti iz članaka
5. do
6. Zakona umanjen za: 2.
7. iznos plaća novozaposlenih osoba i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka
8. stavka
9. Zakona, 2.
10. iznos izdataka za školovanje i stručno usavršavanje iz članka
11. stavka
12. Zakona, 2.
13. iznos izdataka za istraživanje i razvoj iz članka
14. stavka
15. Zakona, 2.
16. preneseni gubitak iz članka
17. Zakona, nakon umanjenja iz točaka 2.1., 2.
18. i 2.
19. ovoga stavka, koji je ostvaren po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti iz članka
20. Zakona,
21. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka
22. Zakona,
23. dohodak od kapitala iz članka
24. Zakona,
25. dohodak od osiguranja iz članka
26. Zakona,
27. drugi dohodak iz članka
28. Zakona, umanjen za osobni odbitak iz članka
29. i/ili članka
30. Zakona.

(2)Osnovica poreza na dohodak iz stavka

1. ovoga članka utvrđuje se za rezidenta prema načelu svjetskog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka
2. i/ili članka
3. Zakona. Djelatnost koja u inozemstvu podliježe porezu na dohodak, a u tuzemstvu bi se oporezivala porezom na dobit, ne podliježe u tuzemstvu porezu na dohodak. Za inozemni dohodak ne može se zahtijevati oporezivanje prema Zakonu o porezu na dobit.

(3)Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak rezidenta, načelo svjetskog dohotka primjenjuje se i na gubitak nastao obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka

1. Zakona i djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelat­nost prema člancima
2. do
3. Zakona, što znači da se inozemni gubitak po osnovi samostalne djelatnosti može odbiti od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti. Odbijanje nije moguće za gubitak iz inozemstva, koji bi se, da je ostvaren u tuzemstvu, utvrđivao po propisima o oporezivanju dobiti.

(4)Osnovica poreza na dohodak iz stavka

1. ovoga članka utvrđuje se za nerezidenta prema načelu tuzemnog dohotka odnosno od ukupnog iznosa dohotka koji nerezident ostvari u tuzemstvu, a umanjenog za osobni odbitak iz članka
2. stavak 1.,
3. i
4. Zakona odnosno umanjen za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za plaćene doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu do visine zakonom propisanih obveznih doprinosa i dio osobnog odbitka za darovanja dana u tuzemstvu na način i pod uvjetima propisanima Zakonom.

(5)Pri utvrđivanju osnovice poreza na dohodak nerezidenta načelo tuzemnog dohotka vrijedi i za gubitak, što znači da se od tuzemnog dohotka od samostalne djelatnosti iz članka

1. Zakona ili djelatnosti koja se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema članku
2. do
3. Zakona može odbiti samo tuzemni gubitak od samostalne djelatnosti od koje se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.

(6)U osnovicu poreza na dohodak, prema stavku

1. ovoga članka, ne uključuje se drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa u skladu s člankom
2. Zakona i dohodak koji se paušalno oporezuje u skladu s člankom
3. Zakona. III. OPĆA NAČELA UTVRĐIVANJA DOHOTKA
4. Primici koji se ne smatraju dohotkom Članak 6.

(1)Dohotkom se ne smatraju primici iz članka 9. Zakona.

(2)Prema članku

1. stavku
2. točki
3. Zakona, nagrade koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smatraju se dohotkom ako su propisane statutom tih jedinica odnosno općim aktima tih jedinica donesenima na temelju odredbi statuta kojim se te nagrade mogu ustanoviti i isplatiti i ako su sredstva za te namjene planirana u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3)Iznimno od članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od
4. siječnja
5. do
6. prosinca
7. po rasporedu ostvarene dobiti za 2001., 2002.,
8. i
9. godinu, smatraju se, u skladu s člankom
10. stavkom
11. Zakona, primicima od kojih se utvrđuje i oporezuje dohodak od kapitala, ako se isplaćuju od
12. siječnja
13. godine.

(4)Primici iz članka

1. stavka
2. i
3. Zakona koji su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka
4. Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom. Primici iz članka
5. stavka
6. točka 2.
7. Zakona smatraju se dohotkom, ako su u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka
8. Zakona i ako se ne isplaćuju po posebnim propisima. Primici iz članka
9. stavka
10. točke 2.1.
11. Zakona koje poslodavac i isplatitelj primitaka od nesamostalnog rada isplaćuje radniku i osobi koja kod njega ostvaruje primitke od nesamostalnog rada iz članka
12. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku
13. Zakona.

(5)Darovi iz članka

1. stavka
2. točke 2.
3. Zakona ne smatraju se primicima od kojih se utvrđuje dohodak ako su darovatelj i daroprimatelj fizičke osobe koje ne obavljaju samostalnu djelatnost iz članka
4. Zakona i ako se darovi daju iz primitaka od kojih je plaćen porez na dohodak ili iz primitaka koji se ne smatraju dohotkom.

(6)U skladu s člankom

1. stavkom
2. točkom 2.
3. Zakona, dohodak se ne utvrđuje po osnovi primitaka koje fizičke osobe ostvaruju darovanjima u novcu i dobrima dobivenima od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe, pod propisanim uvjetima i do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu te pod uvjetom da nisu u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka
4. Zakona. Od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetima: da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe, te da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo). Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom. Darovanja za zdravstvene potrebe koje isplaćuje ili daje poslodavac odnosno isplatitelj primitka iz članka
5. Zakona svojem radniku odnosno osobi koja ostvaruje primitke iz članka
6. Zakona, smatraju se primitkom u svezi s ostvarivanjem dohotka iz članka
7. Zakona, pa se po toj osnovi utvrđuje i oporezuje dohodak od nesamostalnog rada.

(7)Porez na dohodak ne plaća se po osnovi skrivenih isplata dobiti iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona o porezu na dobit odnosno na manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore ili Hrvatske obrtničke komore, u smislu poreza na dodanu vrijednost, ako je odluku da se ne tereti odgovorna osoba donio nadzorni odbor ili skupština trgovačkog društva.
4. Primici na koje se ne plaća porez na dohodak Članak 7.

(1)Primici na koje se ne plaća porez na dohodak jesu primici iz članka 10. Zakona.

(2)U skladu s člankom

1. točkom
2. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na novčanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na naknadu plaće zbog privremene spriječenosti za rad isplaćenu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog proračuna i centara za socijalnu skrb i na jednokratni dodatak zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza koji isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje prema posebnom propisu.

(3)Prema članku

1. točki
2. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga isplaćene po posebnim propisima do propisanog iznosa. Ako ukupni primici za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga umanjeni za naknadu za posredovanje u korist posrednika, ne prelaze propisani iznos iz članka
3. stavka
4. točke
5. ovoga Pravilnika, navedeni primici ne podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak.

(4)Porez na dohodak ne plaća se, u skladu s člankom

1. toč­kom
2. Zakona, na naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je nak­nada određena u jednokratnom iznosu. Naknada koja je određena u jednokratnom iznosu i isplaćuje se u obrocima, zbog nemogućnosti jednokratne isplate, a najviše do dvanaest

(12)obroka u poreznom razdoblju u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka ili u idućem poreznom razdoblju nakon što je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka, ne smatra se primitkom na koji se plaća porez na dohodak. Ako je naknada štete određena u jednokratnom iznosu, a isplaćuje se u više od dvanaest

(12)obroka, razlika naknade štete iznad dvanaest

(12)obroka smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje oporezivi dohodak ovisno o izvoru dohotka. Navedeno se odnosi i ako se naknada štete određena u jednokratnom iznosu isplaćuje u najviše do dvanaest

(12)obroka u poreznim razdobljima nakon poreznog razdoblja i idućega poreznog razdoblja u kojem je donesena sudska odluka ili postignuta nagodba u tijeku sudskog postupka. Ako je naknada štete određena u iznosu koji će se isplaćivati u točno utvrđenim obrocima za ograničeno ili neograničeno razdoblje (primjerice mjesečno), smatra se oporezivim primitkom od kojeg se plaća porez na dohodak u skladu sa Zakonom, a ovisno o izvoru dohotka. Ako se naknada štete u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz članka 13. Zakona.

(5)U skladu s člankom

1. točkom
2. Zakona, oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka
3. stavka
4. točaka 1., 2., 5.,
5. i
6. ovoga Pravilnika isplaćene po osnovi službenih putovanja fizičkim osobama koje u neprofitnim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka
7. Zakona odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka
8. Zakona. Primici po osnovi naknada za službena putovanja odnose se na službena putovanja za potrebe tih organizacija.

(6)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, oporezivim primicima ne smatraju se naknade za službena putovanja po osnovi prijevoza i noćenja iz članka
2. stavka
3. točke
4. i
5. ovoga Pravilnika koje isplatitelji – neprofitne organizacije isplaćuju fizičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog djelokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prijevoza i noćenja glase na isplatitelja – neprofitnu organizaciju.

(7)Porez na dohodak ne plaća se na stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do propisanog iznosa iz članka

1. stavka
2. točke
3. ovoga Pravilnika. Ako stipendiju učeniku ili studentu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa stipendije svih isplatitelja. U tom slučaju učenik ili student čiji ukupan iznos isplaćenih stipendija prelazi propisani neoporezivi iznos, obvezan je isplatitelju prije isplate stipendije dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) ili pisanu izjavu o isplaćenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja. Ako učenik ili student ostvaruje stipendiju samo od jednog isplatitelja, obvezan je tom isplatitelju dati pisanu izjavu da ne prima stipendije i od drugih isplatitelja.

(8)Stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske smatraju se primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak, a prema članku

1. točki
2. Zakona. Isplata stipendije po toj osnovi ne isključuje pravo na neoporezivi iznos stipendije iz članka
3. točke
4. Zakona i stavka
5. ovog članka, a uz propisane uvjete.

(9)Športske stipendije koje se, prema posebnim propisima, isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje smatraju se, prema članku

1. točki
2. Zakona, primitkom na koji se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa iz članka
3. stavka
4. toč­ke
5. ovoga Pravilnika. Športske stipendije i stipendije iz članka
6. točaka
7. i
8. Zakona i stavaka
9. i
10. ovoga članka među­sobno se ne isključuju u svrhu priznavanja neoporezivog iznosa. Ako športske stipendije športašu u poreznom razdoblju isplaćuju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos športske stipendije utvrđuje se od ukupnog iznosa športskih stipendija svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – športaš obvezan je postupiti na način iz stavka
11. ovoga članka.

(10)Porez na dohodak ne plaća se na sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata, prema članku

1. točki
2. Zakona. U smislu članka
3. točke
4. Zakona i ovoga Pravilnika, socijalnim pomoćima smatraju se osobito: pomoći za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemoćnih i drugih osoba, svladavanje i ublažavanje teškoća u svezi s bolešću ili smrću člana obitelji te druge pomoći za socijalne namjene.

(11)Porez na dohodak ne plaća se na nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima prema posebnim propisima, u skladu s člankom

1. točkom
2. Zakona, a do propisanih iznosa iz članka
3. stavka
4. točaka
5. i
6. ovoga Pravilnika. Ako nagrade za športska ostvarenja športaša i naknade športašima amaterima isplaćuju u poreznom razdoblju dva ili više isplatitelja, neoporezivi iznos nagrada odnosno naknada utvrđuje se od ukupnog iznosa nagrada odnosno naknada svih isplatitelja. U tom slučaju porezni obveznik – športaš obvezan je postupiti na način iz stavka
7. ovoga članka.
8. Primici i izdaci, načelo blagajne Članak 8.

(1)Primicima se smatraju sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) koja imaju novčanu vrijednost i koja porezni obveznik ostvari od rada, obavljanja djelatnosti, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i od drugih primitaka propisanih Zakonom. Smatra se da su dobra, a time i primici naplaćeni kad porezni obveznik njima može raspolagati.

(2)U izdatke spadaju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka iz stavka 1. ovoga članka. Smatra se da je došlo do odljeva dobara, a time i do nastanka izdataka kad porezni obveznik njima više ne može raspolagati.

(3)Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata (načelo blagajne). Ako priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu.

(4)Oporezivi primici od kojih je porezni obveznik dužan platiti porez u tuzemstvu, a ostvareni su u inozemstvu (izravno ili neizrav­no) u stranoj valuti, preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekom poreznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečaj Hrvatske narodne banke obavlja se s 31. 12. godine u kojoj je oporezivi primitak u inozemstvu ostvaren, a u slučaju poreznog razdoblja kraćeg od kalendarske godine, na posljednji dan u mjesecu s kojim završava to kraće porezno razdoblje.

(5)Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila pri prodaji u uobičajenom poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog dobra. Pri tome moraju biti uvažene sve okolnosti koje utječu na cijenu.

(6)Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.

(7)Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih usluga ne smatra se još primitkom. Potraživanja postaju primitkom u trenutku naplate.

(8)Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenoga sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

(9)Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu primljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijenosom mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje naplatom na žiroračun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave).

(10)Primicima se smatraju i primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio.

(11)Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza.

(12)Ako porezni obveznik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada organizacija ovlaštena za platni promet izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiroračuna.

(13)Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

(14)Rezident može koristiti izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja iz članka

1. stavka
2. Zakona pod uvjetom da je u polici osiguranja naveden kao osiguranik, a u pravilu istodobno i kao ugovaratelj osiguranja. Ako su u polici osiguranja kao osiguranici navedene samo druge fizičke osobe (članovi obitelji poreznog obveznika i/ili druge fizičke osobe), poreznom obvezniku kao ugovaratelju osiguranja ne mogu se priznati izdaci po osnovi uplaćenih premija osiguranja. Iznimka su police uzajamnog životnog osiguranja, u kojima su kao osiguranici navedeni i porezni obveznik i članovi njegove uže obitelji (samo bračni drugovi i djeca), kod kojih se izdaci za uplaćene premije osiguranja mogu priznati svim osiguranicima navedenim u polici osiguranja, ali na način da se svakom priznaje jednaki dio od iznosa uplaćene premije osiguranja.
3. Pripisivanje primitaka i izdataka Članak 9.

(1)Primici se pripisuju onome tko ih stekne. Primitke stječe onaj tko ih ostvari na osnovi svoga rada i/ili uložene imovine i/ili kapitala i/ili uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem šted­nje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja i/ili drugih primitaka propisanih Zakonom.

(2)Izdaci se pripisuju onome tko ih je imao, a kome se pripisuju i primici prema stavku 1. ovoga članka.

(3)Na pripisivanje dohotka koji ostvaruje nasljednik primjenjuju se odredbe članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(4)Za priznavanje ugovora između članova obitelji i drugih s poreznim obveznikom osobno povezanih osoba potrebno je sljedeće:

1. valjani pravni posao,
2. stvarna provedba pravnog posla obavljanjem činidbe i protučinidbe i
3. mogućnost uspoređivanja ugovora i poslovnih odnosa prema sadržaju i provedbi s onim što je uobičajeno između osobno nepovezanih stranaka. IV. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD NESAMOSTALNOG RADA
4. Dohodak od nesamostalnog rada Članak
5. Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika između primitaka od nesamostalnog rada i izdataka za zakonom propisane obvezne doprinose iz primitka odnosno iz plaće te izdataka za uplaćene premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenoga i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja iz članka
6. stavka
7. Zakona. Ostvarenim primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se svi priljevi prema člancima
8. do
9. ovoga Pravilnika, a nastalim izdacima svi odljevi prema članku
10. ovoga Pravilnika.
11. Primici po osnovi nesamostalnog rada 2.
12. Plaća Članak 11.

(1)Primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se:

1. svi priljevi koji radniku u novcu ili u naravi pritječu na temelju rada po osnovi radnog odnosa, a prema članku
2. stavku
3. točki
4. i članku
5. stavku
6. Zakona. Plaćom se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi koji fizičkoj osobi pritječu po osnovi prijašnjeg radnog odnosa, bez obzira na sadašnji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status) i to ako se radi o plaći za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa i možebitne druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (božićnica, nagrada i to za godinu, sukladno članku
7. ovoga Pravilnika, neovisno kada je u toj godini prestao radni odnos odnosno raskinut ugovor o radu). Plaćom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju kredita iz članka
8. stavka
9. Zakona, ako je kredit uz povoljnije kamate ugovoren i iskorišten za vrijeme radnog odnosa. Odredbe ove točke na odgovarajući se način primjenjuju i na isplate primitaka po osnovi nesamostalnog rada (plaće) iz točaka
10. do
11. ovoga stavka,
12. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit iz članka
13. stavka
14. točke
15. Zakona,
16. primici (plaća) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za potrebe obavljanja djelatnosti tuzemnog poslodavca (članak
17. stavak
18. točka
19. Zakona). Izaslanim radnicima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva smatraju se fizičke osobe koje su zaposlene u radnom odnosu kod inozemnog poslodavca,
20. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po toj osnovi su osigurani (članak
21. stavak
22. točka
23. Zakona),
24. naknada plaće koju prema posebnom propisu isplaćuje nadležno ministarstvo osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine (članak
25. stavak
26. točka
27. Zakona).

(2)Primicima od nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se i isplate naknada radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka

1. stavka
2. i članka
3. stavka
4. Zakona po osnovi:
5. godišnjeg i tjednog odmora,
6. dopusta,
7. državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom,
8. slobodnih dana,
9. ostalih slobodnih dana utvrđenih posebnim ugovorom ili odlukom poslodavca ili isplatitelja primitka od nesamostalnog rada (plaće),
10. posebnih primitaka za rad ili usluge obavljene izvan redov­nog radnog vremena, kao što su primici za prekovremeni rad, za noćni rad, za rad nedjeljom, za dežurstvo, za pripravnost i slično,
11. primitaka koje poslodavac i isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) isplaćuje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka
12. stavka
13. i članka
14. stavka
15. Zakona iz svojih sredstava i na svoj teret kao naknadu u slučaju spriječenosti za rad zbog bolesti i povreda,
16. svih drugih primitaka prema člancima
17. i
18. ovoga Pravilnika.

(3)Primici od nesamostalnog rada (plaća) jesu svi primici koje poslodavac odnosno isplatitelj primitka od nesamostalnog rada (plaće) u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka

1. stavka
2. i članka
3. stavka
4. Zakona po osnovi obavljenog rada prema stavcima
5. i
6. ovoga članka, neovisno o tome pod kojim su nazivom ili drugim ugovornim odnosom ugovoreni i isplaćeni.

(4)Iznimno od stavaka

1. do
2. ovoga članka, primicima od nesamostalnog rada (plaćom) ne smatraju se primici po osnovi autorskih naknada koje poslodavci i isplatitelji tih primitaka isplaćuju svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka
3. stavka
4. i članka
5. stavka
6. Zakona, pod uvjetom da se autorske naknade isplaćuju na temelju ugovora o autorskim pravima i srodnim pravima sklopljenih između poslodavca/isplatitelja primitaka od nesamostalnog rada (plaće) i tih osoba za autorsko djelo i drugim uvjetima u skladu s propisima koji uređuju autorska i srodna prava.

(5)Autorske naknade isplaćene prema stavku

1. ovoga članka smatraju se drugim dohotkom prema članku
2. stavku
3. Zakona.

(6)Ako poslodavci/ isplatitelji primitka (plaće) isplaćuju autorske naknade svojim radnicima i osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada prema članku

1. stavku
2. Zakona i stavcima
3. do
4. ovoga članka, za autorska djela utvrđena ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje rad i radni odnos, proizlaze iz ugovorenog opisa rada radnika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka
5. stavka
6. Zakona kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) odnosno autorsko djelo radnik i osoba koja ostvaruje primitke (plaću) iz članka
7. stavka
8. Zakona stvara radom u radnom odnosu izvršavajući svoje obveze ili po uputama svoga poslodavca, isplaćene autorske naknade smatraju se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) prema članku
9. Zakona.

(7)Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku

1. stavku
2. i članku
3. stavku
4. Zakona i prema stavcima
5. do
6. i
7. ovoga članka, koji se isplaćuju nasljednicima po osnovi rada njihovih ostavitelja.

(8)Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku

1. stavku
2. i članku
3. stavku
4. Zakona i prema stavku
5. do
6. i
7. ovoga članka koji se za rad po osnovi radnog odnosa isplaćuju fizičkim osobama zaposlenim u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji, predstavništvu ili organizaciji koja na teritoriju Republike Hrvatske ima diplomatski imunitet.

(9)Plaćom se smatraju i primici po osnovi nesamostalnog rada prema članku

1. stavku
2. i članku
3. stavku
4. Zakona te prema stavcima
5. do
6. i
7. ovoga članka, poreznih obveznika rezidenata koji te primitke po osnovi radnog odnosa ostvare izravno iz inozemstva. 2.
8. Mirovina Članak 12.

(1)Primicima od nesamostalnog rada smatraju se:

1. mirovine ostvarene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje koje isplaćuju zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja i mirovinska osiguravajuća društva na temelju prijašnjih uplata obveznog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje,
2. mirovine koje isplaćuju osiguravatelji (mirovinska osiguravajuća društva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijašnjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobođene oporezivanja,
3. mirovine koje se isplaćuju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima fizičkim osobama koji su plaćali porez na dobit i drugim fizičkim osobama na temelju prijašnjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod,
4. obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina iz članka
5. stavka
6. točke
7. Zakona i članka
8. stavka
9. Zakona.

(2)Umirovljenicima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika smatraju se fizičke osobe koje ostvaruju primitke iz stavka 1. ovoga članka.

(3)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, umirovljenikom se ne smatra fizička osoba kojoj je isplata mirovine od zakonom utvrđene ustanove mirovinskog osiguranja prestala zbog ponovnog zaposlenja ili početka obavljanja registrirane samostalne djelatnosti, iako ostvaruje mirovinu od mirovinskoga osiguravajućeg društva na temelju prijašnjih uplata obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje i/ili isplate od mirovinskoga osiguravajućeg društva i drugih isplatitelja na temelju prijašnjih premija osiguranja za dokup mirovine.
2. Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici Članak 13.

(1)U skladu s odredbama članka

1. stavka
2. točke
3. podtočke 1.
4. Zakona primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, dnev­nica i otpremnina smatraju se primicima od nesamostalnog rada ako prelaze iznose iz stavka
5. ovoga članka. Svi drugi primici koji nisu navedeni u stavcima
6. i
7. ovoga članka smatraju se oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada u ukupno isplaćenom iznosu.

(2)U skladu s odredbama članka

1. točke
2. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to:
3. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,
4. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,
5. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim jav­nim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz,
6. naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte. Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza,
7. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru,
8. potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00 kuna godišnje,
9. potpore za slučaj smrti radnika do 7.500,00 kuna,
10. potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu) do 3.000,00 kuna,
11. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana do 2.500,00 kuna godišnje. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu,
12. dar djetetu do 15 godina starosti (koje je do dana
13. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina starosti) do 400,00 kuna godišnje,
14. prigodne nagrade do 2.000,00 kuna godišnje (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.),
15. nagrade radnicima za navršenih: 12.
16. – 10 godina radnog staža do 1.500,00 kuna 12.
17. – 15 godina radnog staža do 2.000,00 kuna 12.
18. – 20 godina radnog staža do 2.500,00 kuna 12.
19. – 25 godina radnog staža do 3.000,00 kuna 12.
20. – 30 godina radnog staža do 3.500,00 kuna 12.
21. – 35 godina radnog staža do 4.000,00 kuna 12.
22. – 40 godina radnog staža do 5.000,00 kuna,
23. dnevnice u zemlji do 170,00 kuna za službeno putovanje koje traje više od 12 sati dnevno. Za službena putovanja u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnica iznosi do 85 kuna,
24. dnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvrđenim propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog proračuna,
25. terenski dodatak u zemlji do 170,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zem­lji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,
26. terenski dodatak u inozemstvu do 250,00 kuna dnevno na ime pokrića troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,
27. pomorski dodatak do 250,00 kuna dnevno,
28. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kuna dnevno,
29. naknade za odvojeni život od obitelji do 1.600,00 kuna mjesečno,
30. otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 kuna,
31. otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Radom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod prethodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe.

(3)Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.

(4)Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje se kada radnik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak može se pod ovim uvjetima isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu.

(5)Terenski dodatak u inozemstvu iz stavka

1. točke
2. ovoga članka odnosi se na radnike upućene odnosno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski dodatak u inozemstvu radnik ima pod uvjetima propisanim u stavku
3. ovoga članka.

(6)Pomorski dodatak iz stavka

1. točke
2. ovoga članka primjenjuje se za pomorce na brodovima pod hrvatskom zastavom (duga plovidba, velika obalna plovidba – Mediteran i mala obalna plovidba – Jadran).

(7)Pomorski dodatak iz stavka

1. točke
2. ovoga članka primjenjuje se i za pomorce na brodovima pod stranom zastavom na temelju potvrde stranog isplatitelja o isplaćenim primanjima koju porezni obveznici prilažu uz svoju godišnju poreznu prijavu.

(8)Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedišta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada različito od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta tog radnika. Obitelji se smatra bračni drug, djeca, posvojenik, pastorak i štićenik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.

(9)U skladu s člankom

1. točkom
2. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka
3. točaka 1., 2., 3., 4., 5.,
4. i
5. ovoga članka koje tuzemni isplatitelj isplaćuje fizičkim osobama iz članka
6. stavka
7. točke
8. Zakona izaslanima na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i to u svezi s obavljanjem djelatnosti tuzemnog poslodavca.

(10)U skladu s člankom

1. točkom
2. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka
3. ovoga članka koje se isplaćuju članovima predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka
4. stavka
5. točke
6. Zakona.

(11)U skladu s člankom

1. točkom
2. Zakona, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se naknade iz stavka
3. ovoga članka koje se isplaćuju prema članku
4. stavku
5. točki
6. Zakona osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. skupine. Članak 14.

(1)Isplate iz članka 13. ovoga Pravilnika priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugog).

(2)Izdaci za službena putovanja iz članka 13. ovoga Pravilnika (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo) obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito slijedeće podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: računi za utrošeno gorivo ako se putuje osobnim automobilom, računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.

(3)Naknade iz članka

1. stavka
2. točaka 13., 14., 15., 16., 17.,
3. i
4. ovoga Pravilnika međusobno se isključuju. Isključuje se pravo na neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni život, ako su za te dane tijekom mjeseca isplaćene dnevnice, terenski ili pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za odvojeni život jest neoporezivi mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen s brojem ukupnih dana u mjesecu u kojem se naknada isplaćuje.
5. Primici po osnovi nesamostalnog rada u naravi 4.
6. Opće odredbe Članak 15.

(1)Primicima po osnovi nesamostalnog rada u skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona smatraju se i primici radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka
3. Zakona u stvarima i uslugama koje imaju novčanu vrijednost (dobra, usluge, prava i ostala primanja u naravi), u koje posebice ulaze:
4. korištenje poslovnih zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, stambenih zgrada i stanova, prijevoznih sredstava koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka
5. Zakona,
6. korištenje kredita uz kamate ispod stope od 4% godišnje,
7. primici ostvareni u dobrima i uslugama bez naknade ili uz djelomičnu naknadu, te raznim darovima i ugošćenjima. Ugošćenjima se smatraju primici koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće omogućuje radniku i drugim osobama koje ostvaruju primitke iz članka
8. Zakona u vidu konzumacije jela, pića, smještaja, rekreacije i slično. Ugošćenjima u smislu ovoga Pravilnika ne smatraju se ugošćenja predstavnika poslovnih partnera ako se na dokumentaciji o tim izdacima navede naziv poduzetnika čiji su predstavnici ugošćeni,
9. primici po osnovi naknada i nagrada za rad u dionicama, ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka
10. Zakona,
11. svi drugi primici u svezi i po osnovi nesamostalnog rada koji se daju u naravi, osim izravnih ili neizravnih novčanih isplata i doznaka.

(2)Povoljnijim kreditima iz stavka

1. točke
2. ovoga članka ne smatraju se krediti koji se radnicima i osobama koje ostvaruju primitke iz članka
3. Zakona, osim radnicima u upravi, daju ili subvencioniraju iz proračuna, bez obzira pod kojim uvjetima su odobreni.

(3)Zaposlenima u upravi u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju se službenici i namještenici u tijelima državne uprave, u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim tijelima kojima se sredstva za rad u pretežitom dijelu osiguravaju u proračunima.

(4)Primicima po osnovi nesamostalnog rada, u skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona, smatraju se i primici po osnovi manjkova na imovini iz članka
3. stavka
4. točke
5. Zakona o porezu na dobit, ako se za iznos tih manjkova ne tereti odgovorna osoba i ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala iz članka
6. stavka
7. Zakona. Utvrđeni manjak uvećan za obračunani porez na dodanu vrijednost smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio. 4.
8. Utvrđivanje vrijednosti primitaka u naravi Članak 16.

(1)Vrijednost primitaka iz članka 15. ovoga Pravilnika utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti tih primitaka koja je važeća u mjestu davanja (s uključenim porezom na dodanu vrijednost).

(2)Ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od tržišne, poslodavac i isplatitelj primitka mora utvrditi razliku između tržišne cijene i naknade koju je radnik platio. Tako utvrđena razlika smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada.

(3)Vrijednost primitaka iz članka

1. ovoga Pravilnika utvrđuje se na sljedeći način:
2. pri korištenju poslovnih zgrada i njihovih dijelova – primitak čini iznos zakupnine ili najamnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se poslovne zgrade ili dijelovi poslovnih zgrada nalaze,
3. pri korištenju stambenih zgrada i stanova – primitak je iznos stanarine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se stambene zgrade ili dijelovi stambenih zgrada nalaze,
4. pri korištenju odmarališta i kuća za odmor – primitak je tržišna vrijednost smještaja, prehrane i drugih usluga,
5. pri korištenju garaža – primitak je iznos zakupnine prema tržišnim cijenama u mjestu u kojem se garaža nalazi,
6. pri korištenju prijevoznih sredstava – primitak je iznos u visini od l% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno (uvećano za porez na dodanu vrijednost) odnosno u visini 20 % od mjesečne rate za operativni leasing (uvećano za porez na dodanu vrijednost), bez obzira na opseg korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe. Primitak se može utvrđivati i prema opsegu stvarnog korištenja: 5.
7. ako se prijevozna sredstva daju na korištenje u privatne svrhe, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je donijeti odluku o načinu i uvjetima tog korištenja, kao i načinu utvrđivanja plaće radnika i osoba koje ostvaruju primitke iz članka
8. Zakona po toj osnovi, 5.
9. ako se plaća po osnovi korištenja prijevoznog sredstva u privatne svrhe utvrđuje prema opsegu stvarnog korištenja, poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće obvezan je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži i vremenu korištenja u privatne svrhe, a način vođenja te evidencije utvrđuje odlukom iz točke 5.
10. ovoga stavka, 5.
11. ako se ne vodi evidencija iz točke 5.
12. ovoga stavka, primitak u naravi od korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing, 5.
13. ako više radnika ili osoba koje ostvaruju primitke iz članka
14. Zakona tijekom mjeseca koristi isto prijevozno sredstvo, a poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće osnovicu utvrđuje u visini 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava mjesečno odnosno u visini 20 % iznosa mjesečne rate za operativni leasing, odgovarajući iznos primitka po toj osnovi pribraja svakom radniku i osobi, 5.
15. primitak po osnovi korištenja prijevoznih sredstava u privatne svrhe utvrđuje se prema stvarnom opsegu korištenja na slijedeći način: 5.5.
16. za cestovna motorna vozila – na iznos koji se dobije tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2,00 kune po prijeđenom kilometru, 5.5.
17. za plovila – na iznos dobiven umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja plovila u mjestu u kojem je plovilo registrirano, 5.5.
18. za sredstva zračnog prometa – na iznos koji se dobije umnoškom broja sati korištenja i tržišne cijene sata korištenja u mjestu registracije.
19. pri korištenju kredita uz kamate ispod stope 4% godišnje – na razliku između kamata obračunanih primjenom stope kamate od 4% godišnje (uključujući i porez na dodanu vrijednost) i ugovorenih nižih kamata,
20. pri davanju darova, usluga bez naknade i slično čija je pojedinačna vrijednost preko 400,00 kuna po pojedinom radniku i osobama koje ostvaruju primitke iz članka
21. Zakona godišnje – na vrijednost iste ili slične vrste stvari odnosno usluge prema tržnim cijenama u mjestu davanja dara ili usluge. Pod darovima se u smislu ovoga Pravilnika, smatraju samo davanja u naravi,
22. pri ugošćenjima – na vrijednost ugošćenja prema tržišnim cijenama u mjestu ugošćenja,
23. pri davanju dionica – na nominalnu vrijednost dionica ili na tržišnu vrijednost dionica ako je veća od nominalne. Razlika u cijeni između prodajne odnosno nominalne i tržišne cijene dionica koje poslodavac/isplatitelj plaće prodaje svojim radnicima odnosno osobama koje ostvaruju primitke iz članka
24. Zakona jest primitak u naravi po osnovi nesamostalnog rada.

(4)Radi obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak sukladno Zakonu, pri obračunavanju i plaćanju predujma poreza na dohodak tržišna vrijednost odnosno vrijednost primitaka u naravi uvećava se za doprinose za obvezna osiguranja iz primitka, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

(5)Podaci o primicima u naravi unose se u Obrazac IP iz članka

1. ovoga Pravilnika i druge propisane evidencije.
2. Primici koji se ne smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada Članak 17.

(1)Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici iz članka 15. Zakona.

(2)Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici radnika za školovanje i stručno usavršavanje iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, a u skladu s člankom
4. stavkom
5. točke 2.1., 2.
6. i 2.
7. ovoga Pravilnika.

(3)Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi zatezne kamate isplaćene po osnovi plaće ili mirovine koje poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće i mirovine iz članka

1. Zakona isplaćuje radniku i fizičkim osobama te umirovljenicima po sudskoj presudi. Kamate koje se isplaćuju po osnovi plaće ili mirovine isplaćene sa zakašnjenjem, bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe smatraju se primitkom od nesamostalnog rada prema članku
2. Zakona i članku
3. ovoga Pravilnika u ukupnom iznosu.
4. Izdaci po osnovi nesamostalnog rada Članak 18.

(1)Izdaci po osnovi nesamostalnog rada jesu izdaci iz članka 16. Zakona.

(2)U skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona, uplaćene premije osiguranja iz članka
3. stavka
4. Zakona, koje radnik, umirov­ljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka
5. Zakona uplaćuje na svoj teret, poslodavac odnosno isplatitelj primitka (plaće) i mirovine može:
6. uz suglasnost radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka
7. Zakona, uzimati u obzir prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjesečno), a na temelju vjerodostojnih isprava o uplati premija osiguranja i ugovora odnosno polica osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka
8. Zakona. U tom slučaju poslodavac odnosno isplatitelj primitka (plaće) i mirovine pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaćene premije osiguranja najviše do visine propisane člankom
9. stavkom
10. Zakona,
11. uz suglasnost i ugovor odnosno policu osiguranja koje mu dostavi radnik, umirovljenik odnosno osoba koja ostvaruje primitke iz članka
12. Zakona, uzimati u obzir prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalnog rada i predujma poreza na dohodak tijekom poreznog razdoblja (mjesečno), na način da obustavlja i uplaćuje osiguravatelju iznos porezno priznate premije osiguranja u ime i za račun radnika, umirovljenika odnosno osobe koja ostvaruje primitke iz članka
13. Zakona. U tom slučaju poslodavac odnosno isplatitelj primitaka (plaće) i mirovine, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, primitke od nesamostalnog rada umanjuje za iznos izdatka za uplaćene premije osiguranja najviše do visine propisane člankom
14. stavkom
15. Zakona, ali istodobno pri isplati plaće radniku odnosno osobi koja ostvaruje primitke iz članka
16. Zakona ili mirovine umirovljeniku njegov primitak (primitak nakon umanjenja primitka od nesamostalnog rada za izdatke po osnovi možebitnih uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja iz primitka, predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) umanjuje za iznos uplaćene premije osiguranja.

(3)Ugovaratelj dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja može biti i poslodavac odnosno isplatitelj primitka iz članka

1. Zakona za svoje radnike i fizičke osobe koje ostvaruju primitak od nesamostalnog rada, kao osiguranike. Premije osiguranja koje uplaćuje tijekom poreznog razdoblja može kao izdatke odbiti pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak na način iz stavka
2. točka
3. ovoga članka.

(4)Izdacima iz članka

1. Zakona koji, pri utvrđivanju dohotka od nesamostalnog rada, umanjuju primitak od nesamostalnog rada (plaću) fizičkih osoba izaslanih na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva, prema članku
2. stavku
3. točki
4. Zakona, smatraju se i doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka (plaće) plaćeni u državama iz kojih su te fizičke osobe izaslane na rad u Republiku Hrvatsku i s kojim državama Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o socijalnom osiguranju. V. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
5. Dohodak od samostalne djelatnosti Članak 19.

(1)Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se od obavljanja sljedećih djelatnosti:

1. obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti – obrtničke djelatnosti (članak
2. stavak
3. Zakona),
4. slobodnih zanimanja (članak
5. stavak
6. Zakona),
7. poljoprivrede i šumarstva (članak
8. stavak
9. Zakona).

(2)Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se i od djelatnosti od kojih se, obvezno ili na vlastiti zahtjev poreznog obveznika prema članku

1. stavcima
2. i
3. i članku
4. stavku
5. Zakona, dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima
6. do
7. Zakona.
8. Samostalne djelatnosti 2.
9. Obrtničke djelatnosti Članak 20.

(1)Obrtničkim djelatnostima iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona smatraju se djelatnosti u smislu članka
4. Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti.

(2)Posebno nenavedenim gospodarstvenim djelatnostima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se djelatnosti koje se obavljaju samostalno u svrhu stjecanja dohotka, neovisno je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije i osnovna su djelatnost poreznog obveznika.

(3)Obrtničkom djelatnosti iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona smatra se otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretnine ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet godina, osim ako se nekretnine izvlašćuju temeljem posebnog zakona. Ako je na otuđenje nekretnina iz članka
4. stavka
5. točke
6. Zakona plaćen porez na dohodak od imovine i imovinskih prava, a naknadno se ispune uvjeti za oporezivanje tog dohotka kao dohotka od samostalne djelatnosti, ranije plaćeni porez na dohodak od imovine uzet će se u obzir pri utvrđivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Dohodak od samostalne djelatnosti utvrđuje se za sve otuđene nekretnine odnosno za otuđena imovinska prava iste vrste na način iz članaka od
7. do
8. Zakona. Obrtničkom djelatnosti ne smatra se otuđenje nekretnina i imovinskih prava stečenih u svezi s nasljeđivanjem.

(4)Nekretnine (zemljišta i građevine) iz stavka

1. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovim obilježjima i namjenama i to:
2. zemljišta – poljoprivredna, građevinska i druga zemljišta,
3. građevine – stambene, poslovne i sve druge zgrade, te njihovi dijelovi.

(5)Imovinska prava iz stavka

1. ovoga članka smatraju se istovrsnima ovisno o njihovima obilježjima i namjenama i to autorska prava prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, prava industrijskog vlasništva kojima se smatraju pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. 2.
2. Djelatnosti slobodnih zanimanja Članak
3. Djelatnostima slobodnih zanimanja iz članka
4. stavka
5. Zakona smatraju se profesionalne djelatnosti fizičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja odnosno djelatnosti fizičkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upisane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. 2.
6. Djelatnost poljoprivrede i šumarstva Članak 22.

(1)Prema članku

1. stavku
2. Zakona, djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.

(2)Fizičke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.

(3)Uvjeti iz stavka

1. ovoga članka ne moraju biti kumulativno ispunjeni odnosno fizička osoba je obveznik poreza na dohodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ako je ispunjen jedan uvjet ili oba uvjeta.
2. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti 3.
3. Temelji utvrđivanja Članak
4. U skladu s člankom
5. stavkom
6. Zakona, dohodak od samostalnih djelatnosti iz članka
7. Zakona i članka
8. ovoga Pravilnika jest razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. 3.
9. Primici po osnovi samostalne djelatnosti Članak 24.

(1)Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika smatraju se:
3. sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i drugo) što ih porezni obveznik primi obavljanjem samostalne djelatnosti i djelatnosti koja se oporezuje kao samostalna djelatnost,
4. iznosi državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost, odnosno djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost,
5. izuzimanja, osim izuzimanja u novcu,
6. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti),
7. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine,
8. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine,
9. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa,
10. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti.

(2)Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti umjetnika iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, koji dohodak od te djelatnosti utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti prema člancima
4. do
5. Zakona, ne smatraju se, sukladno članku
6. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, iznosi primljeni od pravnih i fizičkih osoba do 20.000,00 kuna godišnje za obavljanje te djelatnosti, pod uvjetom da o primljenim iznosima posjeduju vjerodostojne isprave (nalog za prijenos, potvrdu o primitku stvari, prava i usluga i drugo).

(3)Poslovnim primitkom osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona, ne smatra se iznos u visini 25% ostvarenoga umjetničkoga autorskog honorara, a prema članku
4. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva. 3.
5. Izdaci po osnovi samostalne djelatnosti Članak 25.

(1)Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti, u smislu članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika, smatraju se:
3. sva dobra koja porezni obveznik izda u svrhu stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti,
4. izdaci za školovanje i stručno usavršavanje poduzetnika i njegovih radnika. Ti izdaci dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka
5. Zakona, a prema članku
6. stavku
7. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za školovanje i stručno usavršavanje iz članka
8. stavka
9. Zakona smatraju se iznosi naknada za: 2.
10. školovanje na osnovnim, srednjim, višim, visokim školama, fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeni obrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu i inozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosno registriranim za obavljanje tih djelatnosti, 2.
11. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i druge literature u papirnatom ili elektroničkom obliku, 2.
12. ako se školovanje i stručno usavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdacima za školovanje i stručno usavršavanje smatraju se i troškovi prijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnog usavršavanja i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza i troškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara i savjetovanja dnevnice do visine i pod uvjetima propisanim člankom
13. stavkom
14. točkama
15. i
16. ovoga Pravilnika.
17. otpis dugotrajne imovine. Iznimno od članka
18. stavka
19. ovoga Pravilnika, izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Kod dugotrajne imovine smatra se da je došlo do izdatka u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodav­nih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mjerodavno tijelo, šteta od ratnih događanja utvrđena od strane mjerodavnih tijela, krađa prema zapisniku policije i drugo). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja,
20. sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu,
21. izdaci istraživanja i razvoja iz članka
22. stavka
23. Zakona, koji se mogu pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja, pod uvjetom da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja te uredna dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, računi i ostala obračunska-dokumentacija i dokazi o plaćanju). Izdaci istraživanja i razvoja dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz članka
24. Zakona, a time i poreznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi. Izdacima za istraživanje i razvoj koji dodatno umanjuju dohodak od samostalne djelatnosti ne smatraju se izdaci po osnovama iz članka
25. stavka
26. Zakona, a pod uvjetima iz propisa o porezu na dobit,
27. izdaci u svezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti,
28. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke prema članku
29. stavku
30. Zakona ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke prema članku
31. stavku
32. Zakona ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom,
33. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka
34. Zakona za njih osobno, u visini i na način propisan člankom
35. ovoga Pravilnika, a prema članku
36. točki
37. Zakona,
38. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja, isplate učenicima i studentima na ime stipendije za vrijeme redovnog školovanja na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima, u visini i na način propisan člankom
39. ovoga Pravilnika,
40. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Izdacima se smatraju, osim plaćenih kamata po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita,
41. izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obvezna osiguranja i drugo).

(2)Kao poslovni izdaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izrav­no vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuzavisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije i sl.) vodeći pri tome računa o načinu rada i posebnosti djelatnosti.

(3)Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (proizvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i potrošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hranu, alkoholna i bezalkoholna pića i količine pića i napitaka koje su sami proizveli ili potrošili) u posebnim evidencijama moraju osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum fakture) i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u poslovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

(4)Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

(5)Kod samostalnih djelatnosti iz članka

1. Zakona i djelat­nosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima
2. do
3. Zakona, koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opremom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće održavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu.

(6)Ako porezni obveznik može samostalne djelatnosti iz članka

1. Zakona i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne djelatnosti prema člancima
2. do
3. Zakona obavljati i obavlja ih u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može uračunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.

(7)Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka

1. Zakona odnosno dohodak utvrđuju na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima
2. do
3. Zakona, a imali su izdatke s osnova uplaćenih premija osiguranja iz članka
4. stavka
5. Zakona, imaju pravo iskazati u poslovnim knjigama i izdatke po toj osnovi uz uvjet da o tome godišnjoj poreznoj prijavi prilože za dokaz odgovarajuće isprave. 3.
6. Izuzimanja i ulaganja 3.4.
7. Izuzimanja Članak 26.

(1)Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti.

(2)Izuzimanjima iz stavka

1. ovoga članka ne smatraju se izuzimanja za privatne potrebe članova trgovačkih društava te izuzimanja fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dobit i plaćaju porez na dobit, jer se ta izuzimanja oporezuju kao dohodak od kapitala prema članku
2. Zakona i nisu porezno priznata pri utvrđivanju dobiti.

(3)Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe, proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.

(4)Izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(5)Izuzimanja koja nisu u obliku financijske imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(6)Izuzimanjima se smatraju i manjkovi, kalo, rastep, kvar i lom iznad visine utvrđene aktom nadležne komore. 3.4.2. Ulaganja Članak 27.

(1)Ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti i smatraju se poslovnim izdacima u trenutku kada se ulaganje izvrši.

(2)Ulaganja mogu biti u obliku financijske imovine (novac i drugo), stvari i/ili prava.

(3)Ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti.

(4)Ulaganja obrtne imovine procjenjuju se prema nabavnoj vrijednosti, a ulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti. 3.4.3. Utvrđivanje vrijednosti izuzimanja i ulaganja Članak 28.

(1)Usporedivom tržišnom vrijednosti izuzimanja ili ulaganja smatra se cijena koja bi se u trenutku izuzimanja ili ulaganja mogla postići na tržištu. Za izuzimanja mjerodavna je prije svega prodajna cijena, a za ulaganja cijena nove nabave. Ako se prodajne cijene odnosno cijene nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti prema stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka.

(2)Pri ulaganju predmeta kratkotrajne imovine mjerodavni su troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave u trenutku ulaganja. Odlučujuće su cijene onoga tržišta na kojemu bi poduzetnik na­bavljao, kada takve predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje odnosno cijena nove nabave ne mogu ili se ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu nabavnu vrijednost treba procijeniti.

(3)Ako se usporediva tržišna vrijednost treba procijeniti, kao temelj mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti ili prodajne cijene za izuzeta ili uložena dobra. Ako su cijene istih ili sličnih dobara porasle ili pale, te činjenice treba uzeti u obzir prilikom nove procjene. Ako se korisnost nekog dobra smanji, to treba uzeti u obzir prilikom otpisa.

(4)Ako se tržišna cijena dobara koja nisu nova, već rabljena, ne može ili ne može pouzdano utvrditi, a njima se ne trguje ili se trguje rijetko, u procjeni se vrijednosti polazi od tržišne cijene za nova dobra, pri tome se uzima u obzir potrošenost izuzetog ili uloženog dobra. Ako dobro ima ograničeni vijek trajanja, njegova vrijednost može se umanjiti s obzirom na okolnost da mu istječe ili je već istekao vijek trajanja. 3.5. Dugotrajna imovina Članak 29.

(1)Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čija pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 2.000,00 kuna te ako im je vijek trajanja duži od godinu dana, prema članku

1. stavku
2. Zakona, u trenutku nabave, unose se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane u računu, carina i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za projektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za građenje, izdaci instaliranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođenja sredstva u radno stanje.

(2)Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i drugo), nepotrošiva (zemljište) i istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – goodwill i drugo). U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. u slučaju vlastite izgradnje skladišta ili instaliranja stroja).

(3)Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine.

(4)Poreznom obvezniku koji obavlja samostalne djelatnosti iz članka

1. Zakona u poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imovinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. 3.
2. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka ili prestanka poslovanja i prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka 3.6.
3. Utvrđivanje dohotka u slučaju nastavka poslovanja Članak 30.

(1)Za porezno razdoblje iza kojeg slijedi nastavak poslovanja dohodak se utvrđuje prema člancima od 19. do 24. Zakona i člancima 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika.

(2)O nastavku poslovanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugo) radi se i u slučaju prodaje ili predaje (otuđenja) cijele gospodarstvene djelatnosti, pod uvjetom da sljednik preuzme u svoje poslovne knjige stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine po vrstama, količinama i vrijednostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarstvene cjeline obvezuje sljednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u vlasništvo.

(3)Samo otuđenje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, ne utječe na oporezivanje dohotka kod otuđitelja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stjecatelja.

(4)U slučaju iz stavka

1. ovoga članka otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznog razdoblja (otuđitelj do kraja mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno, a stjecatelj od početka idućeg mjeseca nakon mjeseca u kojemu je otuđenje izvršeno). 3.6.
2. Utvrđivanje dohotka u slučaju prestanka poslovanja Članak 31.

(1)Djelatnost se ne nastavlja (prestaje) ako se ne postupi prema članku

1. stavku
2. ovoga Pravilnika. U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuđena obvezan iskazati u poslovnim knjigama kao:
3. poslovne primitke: 1.
4. cijenu koju je platio stjecatelj, 1.
5. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obveza) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge, 1.
6. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproizvoda, proizvoda i robe koje stjecatelj nije preuzeo, odnosno izuzimanja otuđitelja prilikom otuđenja;
7. poslovne izdatke: 2.
8. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj, 2.
9. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugotrajnu imovinu, robu i usluge, 2.
10. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje i 2.
11. druge izdatke u svezi s otuđenjem.

(2)Na način iz stavka

1. ovoga članka utvrđuje se dohodak i od otuđenja ili prijenosa i dijelova djelatnosti za koje se poslovanje ne nastavlja. Za dijelove djelatnosti koja nastavlja poslovanje, dohodak se utvrđuje prema članku
2. ovoga Pravilnika.

(3)U slučaju likvidacije obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelatnosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik obvezan je u poreznom razdoblju u kojem je izvršena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:

1. poslovne primitke: 1.
2. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine, 1.
3. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, reprodukcijskog materijala i drugog, 1.
4. nenaplaćene tražbine od kupaca;
5. poslovne izdatke: 2.
6. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije, 2.
7. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću, 2.
8. druge izdatke u svezi s likvidacijom.

(4)Poduzetnik je obvezan utvrditi primitke i izdatke na način iz stavka

1. ovoga članka i za porezno razdoblje iza kojega je prešao na utvrđivanje paušalnog poreza u skladu s člankom
2. Zakona.

(5)Poduzetnik-stjecatelj u slučajevima iz stavka

1. ovoga članka u godini stjecanja u poslovnim knjigama iskazuje kao:
2. poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge,
3. poslovne izdatke: 2.
4. vrijednost preuzetih zaliha, 2.
5. tražbine preuzete od prodavatelja, za robu, usluge i dugotrajnu imovinu, 2.
6. druge izdatke u svezi sa stjecanjem.

(6)Primici i izdaci iz stavka 5. ovoga članka iskazuju se prema vrijednostima utvrđenima prilikom prodaje ili prijenosa.

(7)Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj iz stavka 5. ovoga članka unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se kako slijedi: cijena stjecanja + preuzeti dugovi svih vrsta – preuzeto stanje gotovine u blagajni – vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava – preuzete tražbine svih vrsta.

(8)Ukupnu vrijednost dugotrajne imovine utvrđenu na način iz stavka 7. ovoga članka treba rasporediti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja prilikom prodaje (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno otpisuje.

(9)Odredbe ovoga članka i članka

1. ovoga Pravilnika primjenjuju se i pri oporezivanju dohotka od prijenosa, prodaje ili likvidacije imovine, od koje se, na zahtjev poreznog obveznika, umjesto dohotka od imovine utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti. 3.6.
2. Utvrđivanje dohotka u slučaju prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka Članak 32.

(1)Pri prijelazu s utvrđivanja dobiti na dohodak, u prvoj godini utvrđivanja dohotka, u Knjizi primitaka i izdataka iskazuju se određene pozicije iz bilance dobiti, kao:

1. poslovni primici: 1.
2. obveze po osnovi nabave dobara i usluga, 1.
3. obveze za primljene predujmove za dobra i usluge, 1.
4. obveze za obračunane, a neisplaćene plaće, 1.
5. pasivna vremenska razgraničenja, 1.
6. dugoročna rezerviranja, 1.
7. obveze po osnovi poreza, osim poreza na dodanu vrijednost;
8. poslovni izdaci: 2.
9. zalihe, 2.
10. dani predujmovi za obrtna sredstva i usluge, 2.
11. tražbine po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga, 2.
12. aktivna vremenska razgraničenja, 2.
13. potraživanja za više plaćeni porez na promet.

(2)Ispravci iz stavka

1. ovoga članka ne odnose se na dugotrajnu imovinu koja se preuzima u cijelosti prema knjigovodstvenim vrijednostima. 3.
2. Poslovne knjige 3.7.
3. Temeljne knjige Članak 33.

(1)Prema odredbama članka

1. stavka
2. Zakona porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka
3. Zakona dužni su upisati se u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga.

(2)Iznimno od stavka

1. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka
2. stavka
3. točke
4. Zakona, koji su po osnovi tih djelatnosti odabrali oporezivanje u skladu s člancima
5. i
6. Zakona, ne utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga.

(3)Poslovne knjige iz stavka

1. ovoga članka jesu Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa i Evidencija o tražbinama i obvezama. 3.7.
2. Knjiga primitaka i izdataka Članak 34.

(1)Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju.

(2)U Knjigu primitaka i izdataka unose se opći podaci o poreznom obvezniku, i to: naziv/ime i prezime, matični broj građana odnosno matični broj građana nositelja zajedničke djelatnosti, adresa.

(3)U Knjigu primitaka i izdataka unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima, kako slijedi:

1. redni broj (stupac 1),
2. nadnevak primitaka i/ili izdataka. Nadnevak se upisuje za dane u kojima je ostvaren primitak i/ili izdatak. Ako za neki od stupaca nema podataka, upisuje se crtica (stupac 2),
3. broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su izvršena knjiženja (stupac 3),
4. opis isprava (računi od – do, izvaci žiroračuna, preslike potvrdnica iz naplatnih uređaja, popisi čekova, zapisnici o izuzimanjima i ulaganjima, obračuni i drugo) na temelju kojih su sastavljene temeljnice (stupac 4),
5. iznos primitaka u gotovini i čekovima. Ako se naknadno utvrdi da primljeni ček nije naplativ, obavlja se ispravak (storno) iskazanih primitaka (stupac 5),
6. iznos primitaka preko žiroračuna (stupac 6),
7. iznos primitaka u naravi, uslugama, izuzimanjima i drugih primitaka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 7),
8. porez na dodanu vrijednost sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te primljenim dobrima i uslugama (stupac 8),
9. ukupni primici – zbroj iznosa iz stupaca 5, 6 i 7 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost iz stupca 8 (stupac 9),
10. iznos izdataka u gotovu novcu (stupac 10),
11. iznos izdataka izvršenih putem žiroračuna (stupac 11),
12. iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i drugih izdataka utvrđenih Zakonom i ovim Pravilnikom (stupac 12),
13. porez na dodanu vrijednost sadržan u izdacima – plaćenim naknadama i danim dobrima i uslugama (stupac 13),
14. izdaci iz članka
15. stavka
16. točaka
17. i
18. Zakona na koje se plaća porez na dodanu vrijednost (stupac 14),
19. ukupni porezno dopustivi izdaci – zbroj iznosa iz stupaca 10, 11 i 12 umanjen za iznos poreza na dodanu vrijednost sadržan u izdacima iz stupca 13 i umanjen za izdatke iz članka
20. stavka
21. točaka
22. i
23. Zakona iz stupca 14 (stupac 15).

(4)Porezni obveznik dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu.

(5)Iznimno od stavaka

1. i
2. točaka
3. i
4. i stavka
5. ovoga članka, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode evidencije o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, mogu u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka gotovinski promet upisivati u jednom iznosu za cijelo obračunsko razdoblje, u rokovima propisanima za utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost. Ako nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, gotovinski promet mogu upisivati u jednom iznosu za prethodni mjesec.

(6)U stupce 5, 6 i 7 Knjige primitaka i izdataka unose se podaci o ukupnim primicima s naplaćenim porezom na dodanu vrijednost, dok se u stupce 10, 11 i 12 unose podaci o ukupnim izdacima, uključujući i izdatke iz članka

1. stavka
2. točaka
3. i
4. Zakona, s plaćenim porezom na dodanu vrijednost. Izdaci iz članka
5. stavka
6. točaka 2.,
7. i
8. Zakona ne mogu se iskazivati u Knjizi primitaka i izdataka.

(7)Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Obveznici poreza na dodanu vrijednost obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka obaviti u roku propisanom za uplatu poreza na dodanu vrijednost.

(8)Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih djelatnosti.

(9)Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika.

(10)Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvrđenim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka, u slučaju otuđenja ili likvidacije, odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema člancima

1. i
2. ovoga Pravilnika. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka, ovako utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema Zakonu o porezu na dobit i članku
3. stavku
4. točki
5. ovoga Pravilnika. 3.7.
6. Popis dugotrajne imovine Članak 35.

(1)Popis dugotrajne imovine ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

(2)U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka

1. stavak
2. ovoga Pravilnika te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi:
3. redni broj svake pojedinačno nabavljene ili uložene stvari ili prava. Za stvari ili prava koje se prenose iz prošlogodišnjeg popisa redni se brojevi unose prema novome upisu (stupac 1),
4. naziv stvari ili prava (stupac 2),
5. dan, mjesec i godina nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave (stupac 3),
6. nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava. Iznimno, u slučaju ulaganja za koja nema vjerodostojne isprave o nabavi unosi se procijenjena (tržišna) vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena (stupac 4),
7. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz stupca 9 Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu. Za stvari ili prava koja se nabavljaju tijekom godine u ovaj se stupac unosi nabavna vrijednost iz stupca 4 (stupac 5),
8. vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno Zakonu o porezu na dobit (stupac 6),
9. stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane Zakonom o porezu na dobit (stupac 7),
10. svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava koja se izračunava tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7 i podijeli sa 100 (stupac 8), 8.
11. za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tijekom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Zakonom o porezu na dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci korištenja tih stvari ili prava, a izračunava se na ovaj način: (iznos iz stupca 4 x stopa iz stupca 7 x broj mjeseci korištenja)_______________________________________________ 12 8.
12. mjeseci korištenja iskazuju se kao cijeli brojevi. Kao prvi mjesec korištenja uzima se mjesec koji slijedi iza mjeseca u kojem je stavljeno u upotrebu. Kao zadnji mjesec korištenja uzima se mjesec u kojem je došlo do otuđenja ili uništenja,
13. knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja i uništenja, koja se izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5 oduzme iznos otpisa iz stupca 8 (stupac 9).

(3)Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan

1. prosinca. Zaključna stanja iz stupaca 4 i 9 prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u stupce 4 i 5 Popisa dugotrajne imovine za iduću godinu. 3.7.
2. Knjiga prometa Članak 36.

(1)Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima.

(2)Porezni obveznici nisu obvezni voditi Knjigu prometa, ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u Knjizi primitaka i izdataka ili u evidencijama propisanima drugim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju.

(3)Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost prodaje na malo ili pružaju usluge građanima u više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo.

(4)U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku iz članka

1. stavka
2. ovoga Pravilnika, podaci o poslovnoj jedinici te sljedeći podaci:
3. redni broj (stupac 1),
4. nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka (stupac 2),
5. broj temeljnice (stupac 3),
6. opis isprava o primicima u gotovini u skladu s odredbama članka
7. stavka
8. točke
9. ovoga Pravilnika (stupac 4),
10. iznos naplaćen u gotovini (stupac 5),
11. iznos naplaćen u čekovima (stupac 6) i
12. ukupno – zbroj iznosa iz stupaca 5 i 6 (stupac 7).

(5)Iznos iz stupca 7 Knjige prometa unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka.

(6)Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanima u stavku 1. ovoga članka.

(7)Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima. 3.7.5. Evidencija o tražbinama i obvezama Članak 37.

(1)Porezni obveznici obvezni su voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja.

(2)Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu.

(3)Porezni obveznici koji vode knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost i to na način da upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i obvezama iz stavaka

1. i
2. ovoga članka. Porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih računa prema propisima o porezu na dodanu vrijednost vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama. 3.7.
3. Vođenje knjiga i knjigovodstvene isprave Članak 38.

(1)Poslovne knjige vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

(2)Porezni obveznici koji djelatnost obavljaju na područjima posebne državne skrbi, u Gradu Vukovaru i brdsko-planinskim područjima, a i izvan tih područja, a koriste olakšice iz članka 55. Zakona, obvezni su, radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način osigurati podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima.

(3)Obrasci »Knjiga primitaka i izdataka« (Obrazac KPI), »Popis dugotrajne imovine« (Obrazac DI), »Knjiga prometa« (Obrazac KP) i »Evidencija o tražbinama i obvezama« (Obrazac TO), sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(4)Prema članku

1. stavku
2. Zakona, za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun.

(5)Računom iz stavka

1. ovoga članka smatraju se i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadrži podatke iz stavka
2. ovoga članka.

(6)Obveznici poreza na dodanu vrijednost izdaju račune na obrascima čiji su oblik i sadržaj uređeni propisima o porezu na dodanu vrijednost.

(7)Računi iz stavaka

1. i
2. ovoga članka koje izdaju obveznici poreza na dohodak, a koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, obvezno sadrže najmanje podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno nositelju zajedničke djelatnosti), o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslovne jedinice, zatim nadnevak izdavanja računa, broj računa, naziv robe ili usluge, jediničnu cijenu i ukupni iznos računa, a ispostavljaju se najmanje u dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama.

(8)Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, za koje nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, a pretežni dio poslovnih primitaka ostvaruju prodajom dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze, lota, velda, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica te prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima, nisu obvezni ispostavljati račune iz stavka 4. ovoga članka.

(9)Tržnicama i otvorenim prostorima u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se mjesta koja mjerodavna tijela odrede kao tržnice ili mjesta na kojima se može prigodno trgovati ili obavljati usluge. Prodajom na otvorenim prostorima, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se i prodaja karata u sredstvima javnog prijevoza i prodaja preko automata. 3.8. Promjena načina oporezivanja Članak 39.

(1)Porezni obveznik iz članka 18. ovoga Zakona može na vlastiti zahtjev plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili je obvezan plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ako ispunjava uvjete za prelazak na utvrđivanje dobiti propisane Zakonom o porezu na dobit.

(2)Prema članku

1. stavku
2. Zakona, porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost novinara, umjetnika i športaša iz članka
3. stavka
4. točke
5. Zakona, mogu utvrđivati dohodak i plaćati predujam poreza na dohodak po osnovi te djelatnosti u skladu s člancima
6. i
7. Zakona odnosno mogu promijeniti način utvrđivanja dohotka i plaćanja predujma poreza na dohodak. VI. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA Članak 40.

(1)Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se dohodak koji porezni obveznik ostvari od davanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnina u svojem vlasništvu i/ili suvlasništvu, bez obzira na njihovu veličinu, količinu i/ili broj, od vremenski ograničenog ustupanja autorskih prava, prava industrijskog vlasništva, drugih imovinskih prava te od otuđenja nekretnina i imovinskih prava. Dohotkom od imovine smatra se i davanje u podzakup ili podnajam nekretnina i pokretnina.

(2)Prema članku

1. stavku
2. Zakona, poreznom obvezniku koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i dohodak ne utvrđuje prema člancima
3. do
4. Zakona odnosno na temelju poslovnih knjiga, porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, utvrđuje se u paušalnom iznosu prema članku
5. Zakona i Pravilniku o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koje će se paušalno oporezivati, o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza.

(3)Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od imovine davanjem u najam ili zakup nekretnina i pokretnina, a nije obveznik poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu, može na vlastiti zahtjev utvrđivati dohodak u skladu s odredbama članaka

1. do
2. Zakona, i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. U tom je slučaju obvezan, prije početka godine u kojoj prelazi na utvrđivanje dohotka od imovine na način propisan za samostalne djelatnosti nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti pisanu izjavu (zahtjev) za upis u registar obveznika poreza na dohodak odnosno Obrazac RPO iz članka
3. ovoga Pravilnika.

(4)Porezni obveznik koji dohodak od imovine ostvaruje izdavanjem u najam odnosno zakup nekretnina i pokretnina i obveznik je poreza na dodanu vrijednost, dohodak obvezno utvrđuje u skladu s odredbama članaka

1. do
2. Zakona i to za ukupnu imovinu koju je dao u zakup ili najam. Ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost po osnovi koje je u sustavu poreza na dodanu vrijednost i dohodak od te djelatnosti utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost na temelju poslovnih knjiga prema člancima
3. do
4. Zakona, obvezan je i dohodak od imovine koju daje u najam ili zakup utvrđivati na temelju poslovnih knjiga odnosno na način propisan za samostalnu djelatnost.

(5)Imovinskim pravima smatraju se autorska prava, prava industrijskog vlasništva i druga imovinska prava, prema posebnim propisima i ovom Pravilniku.

(6)Autorskim pravima prema stavku 5. ovoga članka smatraju se prava prema propisima kojima se uređuju autorska i srodna prava.

(7)Pravima industrijskog vlasništva smatraju se među ostalim: pravo na iskorištavanje prirodnih bogatstava, pravo na tehnološki postupak, poslovni adresari i drugo. Ako se ova prava kao i prava iz stavka

1. ovoga članka ustupaju drugima unutar samostalne djelatnosti, dohodak ostvaren po toj osnovi smatra dohotkom od samostalnih djelatnosti prema članku
2. Zakona, a ne dohotkom od imovinskih prava.

(8)Dohodak od imovinskih prava ostvaruju autorovi sljednici (nasljednici ili stjecatelji) ako stečena imovinska prava iz stavka

1. ovoga članka ustupaju uz naknadu na određeni rok. Ograničeno vrijeme ustupanja prava postoji i onda ako ugovorom rok prestanka korištenja prava nije utvrđen. Ne radi se o dohotku od imovinskih prava u slučaju ako autori ustupaju pravo na vlastita autorska djela, već se po toj osnovi utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka
2. stavka
3. Zakona odnosno drugi dohodak prema članku
4. Zakona.

(9)Dohotkom od imovine i imovinskih prava smatra se i dohodak od otuđenja nekretnina prema članku

1. stavcima
2. do
3. Zakona. Pri utvrđivanju dohotka danom nabave nekretnine smatra se nadnevak kupoprodajnog ugovora, odnosno u slučaju izgradnje u vlastitoj režiji dan kada je izgrađena nekretnina osposobljena za upotrebu.

(10)Ako je nekretnina stečena darovanjem i otuđena u roku tri godine od dana njezine nabave od strane darovatelja, otuđitelju se utvrđuje dohodak od imovine i imovinskih prava na način iz stavka 9. ovoga članka. U slučaju stjecanja nekretnine darovanjem, danom nabave nekretnine smatra se dan nabave od strane pravnog prednika (darovatelja), a nabavnu vrijednost čini tržišna vrijednost u trenutku nabave.

(11)Dohodak od imovinskih prava utvrđuje se kao razlika između ostvarenih primitaka i stvarno nastalih izdataka, ali se izdaci, prema članku

1. stavku
2. Zakona tijekom poreznog razdoblja ne mogu odbijati, već se uzimaju u obzir tek pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak od imovinskih prava, ako po toj osnovi porezni obveznik podnese godišnju poreznu prijavu.

(12)Izdacima koji se porezno priznaju pri utvrđivanju dohotka od imovine i imovinskih prava iz stavaka 3.,

1. i
2. ovoga članka, smatraju se i uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom
3. stavkom
4. Zakona, koje se priznaju u godišnjem obračunu poreza na dohodak. VII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD KAPITALA Članak 41.

(1)Dohodak od kapitala utvrđuje se kao primitak po osnovi kamata, udjela u dobiti članova uprave i radnika trgovačkih društava ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, izuzimanja imovine i korištenja usluga od strane članova trgovačkih društava za privatne potrebe (skrivene isplate dobiti) na teret dobiti tekućeg razdoblja. Dohotkom od kapitala smatraju se i izuzimanja članova trgovačkih društava po osnovi manjkova na imovini iz članka 7. stavka 5. točke 5. Zakona o porezu na dobit za koje se ne tereti odgovorna osoba, ako su ovlašteni donijeti takvu odluku.

(2)Izuzimanjima iz stavka

1. ovoga članka smatraju se i sve vrijednosti koje fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost prema članku
2. Zakona, po kojoj osnovi utvrđuje dobit i plaća porez na dobit, izuzme iz djelatnosti za svoje osobne potrebe.

(3)Primici po osnovi izuzimanja iz stavaka

1. i
2. ovoga članka utvrđuju se u skladu s člankom
3. stavkom
4. ovoga Pravilnika, pri čemu se izuzimanjima smatraju i izuzimanja u novcu.

(4)Dohotkom od kapitala prema odredbama članka

1. stavka
2. Zakona smatraju se i dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od
3. siječnja
4. do
5. prosinca
6. godine, a isplaćuju se od
7. siječnja
8. godine.

(5)Primitak od kapitala može se umanjiti za uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom

1. stavkom
2. Zakona, u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave. VIII. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD OSIGURANJA Članak 42.

(1)Primicima po osnovi osiguranja smatraju se iznosi isplaćeni od osiguravatelja, a do visine premija životnog osiguranja s obiljež­jem štednje uplaćenih tijekom razdoblja osiguranja, koje su bile porezno priznati izdatak. Primicima po osnovi osiguranja smatraju se i iznosi isplaćeni od mirovinskoga osiguravajućeg društva, a do visine uplaćene premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, koja je u razdoblju osiguranja bila porezno priznati izdatak. Pripisana dobit odnosno prinos i poticajna sredstva po posebnim propisima ne smatraju se primitkom.

(2)Iznimno od stavka 1. ovoga članka pri otkupu polica životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, odnosno prestanku osiguranja, primicima od premija osiguranja smatra se iznos isplaćene svote, ako je manji od uplaćenih premija osiguranja.

(3)Uplaćene premije osiguranja po kojima se utvrđuje primitak odnosno dohodak iskazuju se s valutnom klauzulom.

(4)Dohodak od osiguranja utvrđuje se u visini ostvarenih primitaka prema stavku

1. ovoga članka, bez mogućnosti umanjenja porezne osnovice tijekom poreznog razdoblja za izdatke i za osobni odbitak poreznog obveznika prema članku
2. odnosno članku
3. Zakona. Dohodak od osiguranja može se umanjiti za u poreznom raz­doblju uplaćene premije osiguranja u skladu s člankom
4. stavkom
5. Zakona, a i za osobni odbitak u skladu s člankom
6. odnosno
7. Zakona, u godišnjem obračunu poreza na dohodak po podnesenoj godišnjoj poreznoj prijavi, ako premije osiguranja i/ili osobni odbitak nije umanjio dohodak ostvaren po drugim osnovama u tom razdoblju.

(5)Dohodak od osiguranja utvrđuje se u trenutku isplate i istodobno s isplatom osigurane svote (jednokratno ili u duljem razdoblju isplate). Pri tome se uplaćene premije osiguranja od kojih se utvrđuje primitak preračunavaju u kunsku vrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate toga dohotka.

(6)Dohodak od osiguranja utvrđuje osiguravatelj koji je isplatitelj osigurane svote, na način propisan odredbama stavaka 1. do 5. ovoga članka.

(7)Osiguravatelji odnosno društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima obvezni su tijekom razdoblja osiguranja voditi evidenciju o uplaćenim premijama osiguranja u kunama i deviznoj protuvrijednosti na dan uplate, i to po svakom osiguraniku, posebno po vrstama osiguranja (životno osiguranje sa obilježjem štednje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje), a po kojima su osiguranici koristili poreznu olakšicu i iznosu tih olakšica.

(8)Za potrebe vođenja evidencije iz stavka

1. ovoga članka podatke o poreznim obveznicima koji su u pojedinom poreznom razdoblju iskoristili izdatke po osnovi uplaćenih premija osiguranja, podatke o visini tih izdataka po pojedinim vrstama osiguranja i svakom osiguravatelju, dostavlja tim osiguravateljima odnosno društvima pisanim ili elektroničkim putem Porezna uprava, a na temelju zaprimljenih godišnjih poreznih prijava i podataka dobivenih od poslodavaca prema stavku
2. ovoga članka.

(9)Poslodavci i isplatitelji primitka (plaće) i mirovine koji su pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada dohodak umanjivali za uplaćene premije životnog osiguranja sa obilježjem štednje, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja prema članku 16. stavku 2. Zakona, obvezni su nakon proteka poreznog razdoblja, a najkasnije do kraja mjeseca veljače iduće godine, dostaviti podatke o iskorištenim olakšicama po toj osnovi na propisanom obrascu.

(10)Obrazac iz stavka 9. ovoga članka sadrži podatke o podnositelju izvješća, podatke o imenu i prezimenu, adresi i matičnom broju građana poreznog obveznika (ugovaratelja osiguranja/ osiguranika), nazivu, adresi i matičnom broju osiguravatelja, broju i nadnevku police osiguranja, vrsti osiguranja, početku i ugovorenom razdoblju osiguranja, iznosu ugovorene premije osiguranja, iznosu u poreznom razdoblju uplaćene premije osiguranja i iznosu uplaćene premije osiguranja koja je u tom poreznom razdoblju priznata kao izdatak.

(11)Porezni obveznici koji izdatke po osnovama iz članka

1. stavka
2. Zakona žele iskoristiti u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave, obvezni su uz prijavu priložiti potvrde osiguravatelja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom o visini uplaćenih premija osiguranja s podacima iz stavka
3. ovoga članka.

(12)Obrazac iz stavka

1. ovoga članka sastavlja se po svakom osiguravatelju odnosno mirovinskom društvu za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom i svakom osiguraniku posebno i sastavni je dio ovoga Pravilnika. IX. UTVRĐIVANJE DRUGOG DOHOTKA
2. Temelji utvrđivanja Članak
3. Prema članku
4. stavku
5. Zakona drugi dohodak utvrđuje se kao razlika između svakog pojedinačnog primitka prema članku
6. stavku
7. odnosno
8. Zakona i člancima
9. i
10. ovoga Pravilnika, umanjenog za propisane izdatke iz članka
11. stavaka
12. i
13. Zakona i članka
14. ovoga Pravilnika.
15. Primici po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak Članak 44.

(1)Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak osobito se smatraju primici iz članka 32. stavka 3. Zakona.

(2)Primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako se radi o primicima koji se za rad u tim tijelima i jedinicama ne isplaćuju na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su ti članovi osigurani.

(3)Od primitaka po osnovi rada članova skupština i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih odbora, upravnih vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu, utvrđuje se drugi dohodak prema članku 32. stavku 3. točki 1. Zakona.

(4)Primici po osnovi djelatnosti novinara, umjetnika i športaša smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima:

1. da se ne radi o primicima od kojih se, prema izboru poreznog obveznika – novinara, umjetnika, športaša, utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti iz članka
2. stavka
3. točke
4. Zakona sukladno članku
5. stavku
6. Zakona,
7. da porezni obveznik primitke po osnovi tih djelatnosti ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu u kojem slučaju se ti primici smatraju primicima od nesamostalnog rada (plaćom) od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku
8. Zakona.

(5)Športašem u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatra se fizička osoba koja se priprema i sudjeluje u športskim natjecanjima, a može biti športaš amater ili športaš profesionalac sukladno posebnom propisu. Drugim osobama u športu, u smislu Zakona i ovoga Pravilnika, smatraju se fizičke osobe koje sudjeluju u sustavu natjecanja i športskim priredbama i to: športski treneri, športski suci, športski delegati, športski povjerenici te druge stručne osobe i službene osobe prema posebnim propisima.

(6)Primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizitera, športskih sudaca i delegata i drugih osoba u športu prema stavku

1. ovoga članka, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih djelatnosti, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak pod uvjetima da porezni obveznici primitke od tih djelatnosti ne ostvaruju u radnom odnosu s poslodavcem odnosno isplatiteljem primitaka (plaće) iz članka
2. Zakona, u kojem slučaju se smatraju primicima od nesamostalnog rada od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada prema članku
3. Zakona ili da se ne radi o primicima po osnovi tih djelatnosti od kojih se utvrđuje dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima
4. do
5. Zakona.

(7)Primici u naravi iz članka

1. stavka
2. točke
3. Zakona odnosno primici iz članka
4. ovoga Pravilnika koje davatelji daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici u radnom odnosu odnosno osobe koje ostvaruju primitke iz članka
5. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak. Vrijednost primitaka u naravi utvrđuje se prema članku
6. ovoga Pravilnika.

(8)Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima iz članka

1. točke
2. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka
3. stavka
4. točke
5. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od propisanog iznosa iz članka
6. stavka
7. točke
8. ovoga Pravilnika, na razliku primitka iznad propisanog iznosa utvrđuje se drugi dohodak.

(9)Isplatitelj primitka za rad učenika ili studenta na redovnom školovanju prema posebnim propisima iz stavka

1. ovoga članka, obvezan je u svojim evidencijama osigurati podatke o primicima koje isplaćuje učenicima i studentima te pratiti iznos primitka kojeg je učenik ili student ostvario prije sljedeće isplate, a u svrhu utvrđivanja iznosa primitka većeg od propisanog iznosa iz članka
2. stavka
3. točke
4. ovoga Pravilnika, na koji se, prema odredbama Zakona, plaća predujam poreza na dohodak. Ako je porezni obveznik (učenik ili student na redovnom školovanju) ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi.

(10)Športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje iz članka

1. točke
2. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka
3. stavka
4. toč­ke
5. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

(11)Športskim stipendijama iz stavka 10. ovoga članka smatraju se:

1. a)olimpijske stipendije koje primaju športaši koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olimpijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća međunarodna športska asocijacija određenog športa za određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara,
2. b)stipendije kategoriziranih športaša prema Pravilniku o kategorizaciji športaša kojeg u skladu s odredbama Zakona o športu donosi Hrvatski olimpijski odbor, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske športske zajednice te športski klubovi.

(12)Nagrade za športska ostvarenja prema posebnim propisima iz članka

1. točke
2. Zakona, iznad propisanog iznosa iz članka
3. stavka
4. točke
5. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

(13)Nagradama za športska ostvarenja iz stavka 12. ovoga članka smatraju se nagrade određene prema Pravilniku o kategorizaciji športaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskoga olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, športski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni športski savezi te športske zajednice u gradovima i županijama i športski klubovi.

(14)Naknade iz članka

1. točke
2. Zakona, koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanog iznosa iz članka
3. stavka
4. točke
5. ovoga Pravilnika, smatraju se, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa, primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak.

(15)Primici nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

(16)Primici po osnovi službenih putovanja iz članka

1. stavka
2. točkama 1., 2., 5., 13., i
3. ovoga Pravilnika, ako se ne isplaćuju prema članku
4. točki
5. Zakona i članku
6. stavcima
7. i
8. ovoga Pravilnika ili nisu primici od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada u skladu s člankom
9. Zakona ili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka
10. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

(17)Primicima po osnovi kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i primici od djelatnosti koje porezni obveznik ostvari od fizičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost prema članku

1. Zakona odnosno djelatnost od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost prema člancima
2. do
3. Zakona.

(18)Primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u tuzemstvu ili u inozemstvu, smatraju se primitkom po osnovi kojega se utvrđuje drugi dohodak.

(19)Ostali posebno nenavedeni primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka

1. Zakona, nisu primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članaka
2. i
3. Zakona i ne smatraju se primicima određenim po osnovi nesamostalnog rada iz članka
4. Zakona, samostalne djelatnosti iz članka
5. Zakona, imovine i imovinskih prava iz članka
6. Zakona, kapitala iz članka
7. Zakona i osiguranja iz članka
8. Zakona, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.
9. Neoporezivi iznosi stipendija, nagrada i naknada Članak 45.

(1)Oporezivim primicima fizičkih osoba koje ostvaruju drugi dohodak iz članka

1. Zakona i članka
2. ovoga Pravilnika, ne smatraju se iznosi što ih isplaćuju isplatitelji i to:
3. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz članka
4. točke
5. Zakona, do visine 1.600,00 kuna mjesečno,
6. primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga iz članka
7. točke
8. Zakona, do visine 50.000,00 kuna godišnje,
9. stipendije iz članka
10. točke
11. Zakona, učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima do visine 1.600,00 kuna mjesečno,
12. športske stipendije prema članku
13. točki
14. Zakona, koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje ukupno do 1.600,00 kuna mjesečno,
15. nagrade za športska ostvarenja iz članka
16. točke
17. Zakona, prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godišnje,
18. naknade iz članka
19. točke
20. Zakona, koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima, do visine 1.600,00 kuna mjesečno.

(2)Ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja iz stavka

1. točke
2. ovoga članka ili stipendije iz stavka
3. točke
4. ovoga članka ili športske stipendije iz stavka
5. točke
6. ovoga članka ili naknade športašima iz stavka
7. točke
8. ovoga članka za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatitelji su obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primicima i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznik obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih isplatitelja.

(3)Oporezivim primicima ne smatraju se naknade iz članka

1. stavka
2. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 13., 14., 15., 16., 17.,
3. i
4. ovoga Pravilnika što ih isplatitelji isplaćuju osobama koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi.
5. Izdaci pri utvrđivanju drugog dohotka Članak 46.

(1)Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka

1. stavka
2. Zakona smatraju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka, prema posebnim propisima. Izdacima koji se priznaju pri utvrđivanju drugog dohotka smatraju se i izdaci za uplaćene premije osiguranja iz članka
3. stavka
4. Zakona, na temelju podnesene godišnje porezne prijave i to nakon izdataka za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka.

(2)Pri utvrđivanju drugog dohotka iz članka

1. stavka
2. Zakona izdaci se, prije izdataka iz stavka
3. ovoga članka, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizičkim osobama (u izdatke u visini 30 % uključeni su i doprinosi za obvezna osiguranja koji se plaćaju prema rješenju Porezne uprave) po osnovi:
4. autorskih naknada isplaćenih prema posebnom zakonu kojim se uređuju autorska i srodna prava uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kulturnu djelatnost,
5. profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju,
6. primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radiom i televizijom te zabavnim priredbama.

(3)Izdaci iz stavka

1. točaka 1.,
2. i
3. ovoga članka međusobno se isključuju. Izdaci iz stavka
4. točaka
5. i
6. ovoga članka priznaju se po osnovi primitka ostvarenih od obavljanja djelatnosti športaša, umjetnika i novinara odnosno primitaka nerezidenata za obavljanje umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijom i televizijom te zabavnim priredbama.

(4)Za priznavanje izdataka iz stavka

1. točke
2. ovoga članka, isplatitelji primitaka obvezni su posjedovati vjerodostojne isprave (ugovore o autorskom djelu i drugo) na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonom.

(5)U skladu s člankom

1. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, fizičkim osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo, priznaje se 25 % neoporezivog dijela od ostvarene naknade za umjetničko djelo. Neoporezivi dio autorske naknade za umjetničko djelo priznaje se u visini 25 % i osobama koje obavljaju umjetničku djelatnost prema stavku
2. točki
3. ovoga članka i prema članku
4. stavku
5. točki
6. Zakona. Umjetničko djelo određuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije da se radi o umjetničkom djelu. Podatke o strukovnim umjetničkim udrugama i ovlaštenim agencijama daje Ministarstvo kulture.

(6)Ako športsku stipendiju i nagradu za športska ostvarenja iz članka

1. stavka 10.,
2. i
3. ovoga Pravilnika ostvaruje porezni obveznik – športaš koji je po osnovi profesionalne djelatnosti športaša osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju, te po osnovi ostvarenih primitaka od te djelatnosti utvrđuje drugi dohodak i predujam poreza na dohodak plaća po odbitku, prema članku
4. stavku
5. točki
6. Zakona, ima pravo na 30% porezno priznatog izdatka odnosno iznos isplaćene športske stipendije i/ili nagrade za športsko ostvarenje, iznad propisanog iznosa, umanjuje se za 30% izdataka.
7. Promjena načina utvrđivanja drugog dohotka Članak 47.

(1)Porezni obveznik koji obavljanjem djelatnosti ostvaruje primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, može na vlastiti zahtjev, prema članku

1. stavku
2. Zakona, po osnovi tih primitaka utvrđivati dohodak na način propisan člancima
3. do
4. Zakona, pod uvjetom da podnese prijavu u registar poreznih obveznika iz članka
5. ovoga Pravilnika.

(2)Pisani zahtjev za promjenom načina utvrđivanja dohotka odnosno prijavu u registar poreznih obveznika iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik obvezan je podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu u roku od osam

(8)dana od dana početka ostvarivanja primitaka odnosno početka obavljanja djelatnosti ili do kraja tekuće godine za iduću godinu. X. UTVRĐIVANJE DOHOTKA OD ZAJEDNIČKE DJELATNOSTI 1. Temelji utvrđivanja Članak 48.

(1)Dohodak od samostalne djelatnosti ili dohodak od imovine i imovinskih prava može zajedno ostvarivati i više osoba (supoduzet­nici, vlasnici udjela, suvlasnici, u nastavku teksta: supoduzetnici).

(2)Dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak od imovine i imovinskih prava koji zajednički ostvaruje više osoba oporezuje se prema odredbama članka 34. Zakona.

(3)Ako više osoba zajedno ostvaruju dohodak, svakoj se oporezuje onaj dio dohotka koji joj pripada od zajedničke djelatnosti.

(4)Supoduzetnici moraju imenovati nositelja zajedničke djelat­nosti, a nositelj zajedničke djelatnosti obvezan je o tome izvijestiti ispostavu Porezne uprave nadležnu prema njegovu prebivalištu ili uobičajenom boravištu pri početku obavljanja zajedničke djelatnosti.