← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1130/2001 od 13. rujna 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1130/2001 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1130/2001 od
  3. rujna
  4. NN 112/2005 (23.9.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1130/2001 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2069 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom N. F. iz S., koju zastupaju E. K.-B. i M. B.-P., odvjetnice iz S., na sjednici održanoj
  7. rujna
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukidaju se: – rješenje Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-305/01 od
  9. ožujka
  10. godine i – rješenje Općinskog suda u Splitu, broj: IV P-684/00 od
  11. studenoga
  12. godine III. Predmet se vraća Općinskom sudu u Splitu na ponovni postupak. IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-305/01 od
  14. ožujka
  15. godine, kojim je odbijena žalba podnositeljice (tužiteljice u parničnom postupku) kao neosnovana i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, broj: IV P-684/00 od
  16. studenoga
  17. godine. Prvostupanjskim rješenjem odbačena je tužba podnositeljice.
  18. Podnositeljica smatra da su joj osporenim odlukama povrijeđena ustavna prava sadržana u člancima
  19. stavak
  20. i
  21. Ustava Republike Hrvatske, kao i ustavne odredbe iz članaka
  22. stavak
  23. i
  24. stavak
  25. Ustava. Obrazlažući povrede ustavnih prava, podnositeljica u ustavnoj tužbi navodi da je u parničnom postupku radi isplate razlike otpremnine svoj tužbeni zahtjev temeljila na činjenici da joj tuženik »K. i.« d.d. iz S., kod izračuna visine otpremnine nije uzeo u obzir i radni staž koji je ostvarila kod prednika tuženika. Smatra da su sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su odbacili njenu tužbu, budući je isplata otpremnine, koju zaposlenik zahtijeva od poslodavca, novčano potraživanje iz radnog odnosa za koje, u smislu odredbe članka
  26. stavka
  27. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95., 54/95., 17/01., 82/01., u daljnjem tekstu: ZR), nije bilo potrebno prethodno se obratiti poslodavcu radi zaštite prava. Predlaže usvajanje ustavne tužbe, ukidanje osporenih odluka i vraćanje predmeta na ponovno postupanje.
  28. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Splitu, broj: IV P-684/
  29. Ustavna tužba je osnovana.
  30. Člankom
  31. stavcima
  32. i
  33. ZR-a propisano je da zaposlenik, koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. Ako poslodavac u roku od 15 dana od dostave zahtjeva ne udovolji tom zahtjevu, zaposlenik u daljnjem roku od 15 dana može zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom. Stavkom
  34. ZR-a propisano je da propust zaposlenika da zahtijeva naknadu štete ili drugo novčano potraživanje iz radnog odnosa, u rokovima iz stavka
  35. do
  36. tog članka, ne može imati za posljedicu gubitak prava na ta potraživanja.
  37. U parničnom postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku, utvrđeno je da je podnositeljica bila djelatnica tuženika do
  38. lipnja
  39. godine, kada joj je zbog gospodarskih razloga, prestao radni odnos. Predmet spora je zahtjev podnositeljice za ostvarenjem prava na isplatu razlike otpremnine temeljem otkaza Ugovora o radu, u smislu odredbe članka
  40. ZR-a. Prvostupanjski sud u osporenoj odluci zauzeo je stajalište da podnositeljica ne ostvaruje pravo na traženje sudske zaštite, budući je u postupku utvrđeno da podnositeljica nije prethodno zahtijevala od poslodavca zaštitu povrijeđenog prava, u smislu članka
  41. stavaka
  42. do
  43. ZR-a, te je njezinu tužbu odbacio. Drugostupanjski sud odbio je žalbu podnositeljice kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsko rješenje.
  44. Analizom navoda ustavne tužbe i osporenih odluka, Ustavni sud je utvrdio da su sudovi na štetu podnositeljice pogrešno primijenili materijalno pravo, čime su povrijedili ustavno pravo propisano člankom
  45. stavkom
  46. Ustava, kojim je zajamčena jednakost svih pred zakonom. Otpremnina (pravo na otpremninu i visina otpremnine) je novčana tražbina iz radnog odnosa, te zaposlenik nije obvezan podnijeti zahtjev za zaštitu prava, niti je to pretpostavka za ostvarivanje prava na otpremninu. Naime, sukladno članku
  47. stavku
  48. ZR-a, propust zaposlenika, u ovom slučaju podnositeljice ustavne tužbe, da zahtijeva zaštitu prava kod poslodavca, a glede nepriznavanja kontinuiteta radnog staža u svezi s isplatom otpremnine, nema za posljedicu gubitak prava na tu tražbinu. Sudovi su stoga pogrešno utvrdili da zakonitost nepriznavanja kontinuiteta radnog staža nisu mogli ocjenjivati, jer je odluka o otkazu ugovora postala konačna i pravomoćna, a podnositeljica se nije prvo obratila tuženiku za zaštitu svog povrijeđenog prava nepriznavanja kontinuiteta radnog staža. U slučaju podnositeljice radi o novčanoj tražbini iz radnog odnosa, koja se može postići kondemnatornom tužbom jer pitanje osnovanosti isplate razlike otpremnine uključuje utvrđivanje priznanja, odnosno nepriznavanja, kontinuiteta radnog staža iz koga se taj zahtjev izvodi. Podnositeljica je imala pravo, sukladno članku
  49. stavku
  50. ZR-a, zahtijevati sudsku zaštitu.
  51. Odredba članka
  52. Ustava, kojim se svim državljanima i strancima jamči jednakost pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti, nije mjerodavna u konkretnom slučaju. Podrobno obrazloženje stajališta u svezi članka
  53. Ustava, Ustavni sud iznio je u Odluci, broj: U-III-884/04 od
  54. prosinca
  55. godine, objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 2/
  57. Odredbe članaka
  58. stavka
  59. i
  60. stavka
  61. Ustava, čiju povredu podnositeljica također ističe, ne sadrže ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom i stoga nisu osnova za pružanje ustavnosudske zaštite u smislu odredbe članka
  62. stavka
  63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatsku (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  64. i 49/
  65. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon).
  66. Slijedom navedenog, a sukladno člancima
  67. i
  68. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama I., II. i III. izreke ove odluke.
  69. Odluka o objavi (točka IV. izreke) temelji se na odredbama članka
  70. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1130/2001 Zagreb,
  71. rujna
  72. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 112/2005-2069 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 112/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2069 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 23.9.
  73. ELI: /eli/sluzbeni/2005/112/2069 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  74. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.