← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1241/2003. od 8. rujna 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1241/

  1. od
  2. rujna
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1241/
  4. od
  5. rujna
  6. NN 113/2005 (26.9.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1241/
  7. od
  8. rujna
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2075 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom S. Č. iz Z., kojeg zastupa V. D. L., odvjetnica iz Odvjetničkog ureda D. L. iz Z., na sjednici održanoj dana
  10. rujna
  11. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  12. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, broj: Kž-1149/02-2 od
  13. veljače
  14. godine kojom je odbijena podnositeljeva žalba i potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu, broj: K-215/99 od
  15. travnja
  16. godine. Prvostupanjskom presudom podnositelj je oglašen krivim zbog kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesne ozljede iz članka
  17. Kaznenog zakona (»Narodne novine«, broj 110/97., 27/
  18. – ispravak, 50/
  19. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-241/2000 od
  20. svibnja
  21. godine, 129/00., 51/01., 111/
  22. i 190/
  23. – Odluka Ustavnog suda, broj: U-I-2566/2003, U-I-2892/2003 od
  24. studenoga
  25. godine, u daljnjem tekstu: KZ) te je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od trideset

(30)dana. Temeljem članka 67. KZ-a, na izrečenu kaznu zatvora primijenjena je uvjetna osuda tako da se kazna neće izvršiti ako podnositelj u razdoblju od jedne
(1)godine ne počini novo kazneno djelo.
  1. Podnositelj smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom
  2. stavkom
  3. i stavkom
  4. alinejom 5., te člankom
  5. stavkom
  6. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj u ustavnoj tužbi u bitnome ističe da je u kaznenom postupku počinjena apsolutno bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka
  7. stavka
  8. točke
  9. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, broj 110/97., 27/
  10. – ispravak, 58/99., 112/99., 58/02., 143/
  11. – ispravak i 62/
  12. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: ZKP), jer je, suprotno odredbama ZKP-a, dana
  13. ožujka
  14. godine održana glavna rasprava u odsutnosti podnositelja koji prije toga nije bio ispitan (a čija je nazočnost u takvoj pravnoj situaciji, prema Zakonu, bila obavezna). Podnositelj smatra da je drugostupanjski sud, odbijajući njegovu žalbu i potvrdivši prvostupanjsku presudu (unatoč utvrđenju da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka), postupio suprotno odredbama ZKP-a prema kojima je bio dužan ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje. Pored toga, podnositelj ističe da činjenični opis djela iz privatne tužbe ne sadrži bitne elemente kaznenog djela tjelesne ozljede, već odgovara građanskopravnom opisu naknade štete. S obzirom na činjenicu da je privatni tužitelj na raspravi održanoj dana
  15. travnja
  16. godine izmijenio činjenični opis djela na način da glasi kao u izreci presude, podnositelj smatra da je tek tada (a nakon nastupanja relativne zastare pokretanja kaznenog postupka) podnositelju stavljeno na teret postupanje s namjerom, čime je, prema podnositeljevom mišljenju, počinjena povreda odredbe članka
  17. stavka
  18. točke
  19. ZKP-a, a time i ustavno pravo zajamčeno člankom
  20. stavkom
  21. Ustava. Slijedom navedenog predlaže usvajanje ustavne tužbe, ukidanje osporenih presuda i vraćanje predmeta na ponovni postupak. Ustavna tužba nije osnovana.
  22. Prema odredbi članka
  23. stavka
  24. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  25. i 49/
  26. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo). Ustavni sud u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do nedopuštenog posizanja u Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode.
  27. Iz spisa Općinskog suda u Zagrebu, broj: K-215/99, razvidno je da je I. B. iz Z., dana
  28. srpnja
  29. godine podnio privatnu tužbu protiv podnositelja, zbog kaznenog djela tjelesne ozljede iz članka
  30. KZ-a. Općinski sud u Zagrebu proveo je kazneni postupak protiv podnositelja, te ga, osporenom presudom, oglasio krivim i izrekao kaznenopravnu sankciju. Ocjenjujući osnovanost ustavne tužbe, u ustavnosudskom postupku potrebno je utvrditi je li Općinski sud u Zagrebu, u kaznenom postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku, počinio postupovne povrede na koje ukazuje podnositelj, te (u slučaju utvrđenja povrede) ocijeniti ima li učinjena povreda značaj povrede podnositeljevih ustavnih prava. Uvidom u zapisnik o glavnoj raspravi održanoj
  31. ožujka
  32. godine, utvrđeno je da na raspravu zakazanu za
  33. ožujka
  34. godine, nije pristupio uredno pozvani podnositelj, dok je raspravi bio nazočan podnositeljev branitelj (koji je ispričao podnositeljev nedolazak zbog službenog putovanja). Pozivom na odredbu članka
  35. stavka
  36. ZKP-a, sud je održao raspravu u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika (podnositelja). Iz spisa Općinskog suda u Zagrebu razvidno je da do tada podnositelj nije bio ispitan. Odlučujući o podnositeljevoj žalbi, Županijski sud u Zagrebu je utvrdio da je održavanjem glavne rasprave dana
  37. ožujka
  38. godine u odsutnosti podnositelja koji prethodno nije bio ispitan, prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka
  39. stavka
  40. točke
  41. ZKP-a. Međutim, Županijski sud je navedenu povredu okvalificirao kao relativno bitnu povredu odredaba kaznenog postupka koja nije dovela do povrede prava obrane, odnosno taj propust, prema ocjeni drugostupanjskog suda, nije utjecao na pravilnost prvostupanjske odluke.
  42. Prema odredbi članka
  43. stavka
  44. ZKP-a, sud može odlučiti da se glavna rasprava održi u odsutnosti uredno pozvanog okriv­ljenika uz uvjet da njegova nazočnost nije nužna i da je prije toga bio ispitan. Polazeći od utvrđenja ovog Suda navedenog u odjeljcima
  45. i
  46. točke
  47. obrazloženja ove odluke (da do
  48. ožujka
  49. godine podnositelj nije bio ispitan), a imajući u vidu odredbu članka
  50. stavka
  51. ZKP-a (prema kojoj je prethodno ispitivanje okrivljenika, jedna od kumulativno propisanih pretpostavki za održavanje glavne rasprave u njegovoj odsutnosti), Ustavni sud utvrđuje da u konkret­nom slučaju nije bila ispunjena jedna od pretpostavki propisanih člankom
  52. stavkom
  53. ZKP-a za održavanje glavne rasprave u odsutnosti okrivljenika.
  54. Pri ocjeni osnovanosti podnositeljeve tvrdnje o povredi ustavnog prava da mu se sudi u njegovoj nazočnosti, potrebno je analizirati cjelokupni tijek glavne rasprave koja je provedena pred sudom prvog stupnja, uz poseban osvrt na podnositeljevo ponašanje tijekom kaznenog postupka. Na glavnoj raspravi održanoj dana
  55. lipnja
  56. godine podnositelj se izjasnio o optužbi izjavivši da se ne smatra krivim za djelo koje mu se stavlja na teret. Podnositelj nije pristupio na rasprave zakazane za
  57. siječnja
  58. godine,
  59. lipnja
  60. godine i
  61. veljače
  62. godine. Jedina radnja koja je provedena na glavnoj raspravi održanoj dana
  63. veljače
  64. godine (koja je održana u podnositeljevoj odsutnosti), bilo je donošenje rješenja kojim je sud odbio prijedlog podnositeljevog branitelja da se provede očevid na mjestu događaja. Iz navedenih činjenica razvidno je da se podnositelj izjasnio o optužbi prije glavne rasprave koja je održana u njegovoj odsutnosti, te da njegova nazočnost na raspravi održanoj
  65. veljače
  66. godine nije bila nužna. Polazeći od navedenog, a imajući u vidu i činjenicu da se podnositelj višekratno nije odazivao sudskim pozivima za glavnu raspravu, Ustavni sud ocjenjuje da održavanje rasprave u podnositeljevoj odsutnosti (na kojoj nije poduzeta niti jedna bitna procesna radnja), u konkretnom slučaju nema značaj povrede podnositeljevog ustavnog prava iz članka
  67. stavka
  68. alineje
  69. Ustava. Ovakvo stajalište dodatno učvršćuje činjenica da je podnositelju bilo omogućeno iznošenje obrane kao i poduzimanje svih zakonom dopuštenih postupovnih radnji radi zaštite njegovih prava.
  70. Odredba članka
  71. stavka
  72. Ustava glasi: Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Polazeći od činjenice da je u kaznenom postupku podnositelju bilo omogućeno pratiti tijek postupka, sudjelovati u postupku uz branitelja, da mu je bilo omogućeno iznijeti obranu, predlagati dokaze glede odlučnih činjenica, te poduzimati sve zakonom dopuštene procesne radnje, te da je podnositelj svoja prava iskoristio, ocjena je Ustavnog suda da osporenim presudama podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje.
  73. Podnositelj ističe i povredu odredbe članka
  74. stavka
  75. Ustava kojom je propisano da nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva kazna. S obzirom na činjenicu da je u kaznenom postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku utvrđeno da je podnositelj počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret (a koje je zakonom bilo utvrđeno kao kazneno djelo) te da mu je sukladno Zakonu izrečena kaznenopravna sankcija, Ustavni sud ocjenjuje da podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom
  76. stavkom
  77. Ustava.
  78. Slijedom iznijetoga, temeljem odredaba članaka
  79. i
  80. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Objava se temelji na članku
  81. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1241/2003 Zagreb,
  82. rujna
  83. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 113/2005-2075 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 113/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2075 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 26.9.
  84. ELI: /eli/sluzbeni/2005/113/2075 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  85. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.