Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi

(1)Ovim Pravilnikom određuju se sastavni dijelovi željezničke infrastrukture u svrhu upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te u svrhu njezine izgradnje, osuvremenjivanja i održavanja prema Nacionalnom programu željezničke infrastrukture.

(2)Upravljanje i gospodarenje željezničkom infrastrukturom temelji se prvenstveno na principima i kriterijima koji proizlaze iz njezine osnovne funkcije, tj. sigurnog, urednog i nesmetanog odvijanja željezničkog prometa, te njezinog održavanja, tehnoloških unaprjeđenja i razvoja. Željeznička infrastruktura Članak

1. Željeznička infrastruktura je dio željezničkog sustava, a i sama čini poseban sustav. Članak
2. Željeznička infrastruktura jest javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske i njome se upravlja i gospodari u skladu s njezinim statusom. Članak
3. Željeznička infrastruktura ili njezin dio može privremeno ili trajno biti izvan uporabe u javnom prijevozu. Članak
4. Željeznička infrastruktura sastoji se od zemljišta infrastrukturnog pojasa sa zračnim prostorom iznad njega u visini do 14 m, te od željezničkih infrastrukturnih podsustava (građevinski, elektroenergetski, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni te ostali funk­cionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture). Članak
5. U smislu ovoga Pravilnika sastavnim dijelom željezničke infrastrukture ne smatra se: – infrastruktura s pripadajućim postrojenjima i opremom u radionicama za izgradnju i održavanje lokomotiva i vagona – infrastruktura s pripadajućim postrojenjima i opremom na industrijskim i drugim kolosijecima koji nisu u općoj uporabi – sva druga infrastruktura koja se rabi za željezničke potrebe, a nije javno dobro u općoj uporabi. Željeznička pruga Članak
6. Željezničku prugu u tehničkom smislu ovog Pravilnika čine dijelovi infrastrukturnih podsustava neophodni za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, u skladu sa zacrtanim uvjetima, opsegom i tehnologijom. Željezničku prugu čini i zemljište ispod željezničke pruge s pružnim pojasom i ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji tih dijelova infrastrukturnih podsustava te zračni prostor iznad pruge u visini 12 m odnosno 14 m kod dalekovoda napona većeg od 220 kV, računajući iznad gornjeg ruba tračnice. Članak
7. Željezničkom prugom u prometno-tehnološkom smislu ovog Pravilnika smatra se pruga kao cjelina, koju čine kolodvori i otvorena pruga s drugim službenim mjestima (stajališta, otpremništva i dr.). Infrastrukturni pojas Članak
8. Infrastrukturni pojas u smislu ovog Pravilnika čini zemljište ispod željezničke pruge, zemljište ispod ostalih funkcionalnih dijelova željezničke infrastrukture, te zemljište potrebno za tehnološka unaprjeđenja i razvoj infrastrukturnih kapaciteta. Infrastrukturni pojas čini i pripadajući zračni prostor. Članak 10.

(1)Granice infrastrukturnog pojasa određuje Upravitelj infrastrukture na temelju propisa koji se odnose na željeznički sustav općenito, na sigurnost željezničkog prometa, uređenje prostora i građenje, a sukladno prostorno-planskim dokumentima RH.

(2)Granice infrastrukturnog pojasa moraju u tom smislu biti geodetski definirane, označene i unijete u katastre.

(3)Dinamika, prioriteti i rokovi određivanja granica infrastrukturnog pojasa uređuju se Nacionalnim programom željezničke infrastrukture. Članak 11.

(1)Granice infrastrukturnog pojasa moraju biti unutar granica željezničkog zemljišta ili s njima mogu biti identične.

(2)Granice pružnog pojasa moraju biti unutar granica infrastrukturnog pojasa, ili s njima mogu biti identične.

(3)Granice zaštitnog pružnog pojasa u pravilu su izvan, ali mogu biti i unutar granica infrastrukturnog pojasa.

(4)Granice pojasa zaštite od požara uz željezničke pruge, te zaštite od buke i vibracija mogu biti unutar i/ili izvan granica infrastrukturnog pojasa. Članak

1. U infrastrukturnom pojasu mogu se nalaziti i dijelovi sustava željezničkog prijevoza te drugih sustava koji nisu dio željezničkog sustava kao što su telekomunikacijski, elektroenergetski, cestovni, (dijelovi denivelacija i željezničko-cestovnih prijelaza u razini i sl.) vodni i plovni, lučki, pogranično-carinski i sl., te zgrade, dijelovi zgrada, prostorije, prostori, površine i oprema koji se ne smatraju željezničkom infrastrukturom, kao i instalacije od općeg interesa, ali sve u skladu s propisima i uz suglasnost upravitelja željezničke infrastrukture. Članak
2. Unutar granica infrastrukturnog pojasa mogu se uz suglasnost Upravitelja infrastrukture trajno ili privremeno nalaziti građevine, dijelovi građevina, prostorije i prostori, postrojenja, konstrukcije, uređaji i instalacije koji nisu u funkciji uporabe i održavanja željezničke infrastrukture, ukoliko to nije u suprotnosti s propisima koji uređuju sigurnost, nesmetanost i urednost željezničkog prometa, i održavanja infrastrukture, i posebnim propisima iz drugih područja koja se na njih primjenjuju, te ukoliko nisu u suprotnosti s razvojnim planovima željezničke infrastrukture u pogledu njihove koncep­cije i dinamike realizacije. Infrastrukturni podsustavi Članak
3. Željeznički infrastrukturni podsustavi jesu: – građevinski infrastrukturni podsustav – elektroenergetski infrastrukturni podsustav – prometni upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav – ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastruk­ture. Članak 15.

(1)Željezničke infrastrukturne podsustave čine skupovi građevina, konstrukcija, postrojenja, uređaja, sklopova i elemenata te njihovih dijelova i opreme, koji kao tehničko-tehnološke cjeline ili pojedinačno služe za sigurno, uredno i nesmetano odvijanje željezničkog prometa, te za ostale vidove uporabe željezničke infrastruk­ture.

(2)Infrastrukturni podsustavi ili njihovi dijelovi s pripadajućim zemljištem čine željezničku prugu i kapacitete neophodne za njezinu uporabu i održavanje. Građevinski infrastrukturni podsustav Članak 16.

(1)Građevinski infrastrukturni podsustav čine: – pružni donji ustroj (pružne građevine) – pružni gornji ustroj.

(2)Pružni donji ustroj (pružne građevine) čine građevine, konstrukcije i oprema.

(3)Građevine pružnoga donjeg ustroja jesu:

1. a)geotehničke građevine: – pružno tijelo (nasipi, usjeci, zasjeci) – tuneli i galerije
2. b)konstruktorske građevine: – mostovi, propusti, vijadukti, podvožnjaci, pothodnici – peronske nadstrešnice i pristupne građevine
3. c)željezničko-cestovni i pješački prijelazi u istoj razini

(4)Konstrukcije pružnoga donjeg ustroja jesu:

1. a)geotehničke i hidrotehničke konstrukcije: – potporne, sidrene i obložne konstrukcije – zaštitne konstrukcije (burobrani, snjegobrani, bukobrani, zaštitne mreže, zaštitni biljni pojasevi) – odvodne konstrukcije (površinske i podzemne) – obalo-utvrde i vodotočne konstrukcije – ukrcajno-iskrcajne rampe – peroni, kolodvorske i druge uređene površine – manevarske staze, pristupne ceste, požarne ceste i drugo
2. b)konstruktorske konstrukcije: – okretnice, prijenosnice, kolosiječne vage i drugo

(5)Opremu pružnoga donjeg ustroja čini pružna oprema, a to su: – ograde – signalne oznake, pružne oznake i drugo.

(6)Pružni gornji ustroj jesu konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja, sklopovi pružnoga gornjeg ustroja i elementi pružnoga gornjeg ustroja.

(7)Konstrukcije pružnoga gornjeg ustroja jesu: – kolosijeci sa zastorom (neprekinuto zavareni i s klasičnim sastavima) – kolosijeci na čvrstoj podlozi – skretnice i križišta – dilatacijske kolosiječne konstrukcije.

(8)Sklopovi pružnoga gornjeg ustroja jesu funkcionalni dijelovi konstrukcija pružnoga gornjega ustroja sastavljeni od pojedinih elemenata pružnoga gornjeg ustroja.

(9)Elementi pružnoga gornjeg ustroja jesu: – vozne tračnice, vodilice, zaštitne tračnice, skretničke tračnice, – zavareni tračnički spojevi, klasični tračnički sastavi, izolacijski sastavi (lijepljeni i klasični) – pragovi i betonski nosivi elementi – kolosiječni i skretnički pričvrsni i spojni pribor – naprave za povećanje poprečnoga otpora kolosijeka i naprave protiv klizanja tračnica – naprave za podmazivanje tračnica – elementi za popođenje željezničko-cestovnih prijelaza – elementi za prigušivanje buke i vibracija – kolosiječni zastor – tamponski sloj te slojevi i materijali za stabilizaciju podloge – signalne i pružne oznake – drugi elementi pružnoga gornjeg ustroja. Elektroenergetski infrastrukturni podsustav Članak 17.

(1)Elektroenergetski infrastrukturni podsustav čine: – stabilna postrojenja za napajanje električne vuče – druga elektroenergetska postrojenja.

(2)Postrojenja iz stavka

(1)ovoga članka sastoje se od uređaja (aparata), sklopova, opreme i konstrukcija.

(3)Stabilna postrojenja za napajanje električne vuče jesu: – kontaktna mreža – elektrovučne podstanice i napojni dalekovodi – postrojenja za sekcioniranje – postrojenja za daljinsko upravljanje.

(4)Uređaji (aparati) stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče jesu: – transformatori (energetski i mjerni) – transduktori – rasklopni aparati (prekidači, rastavljači) – regulacijske sklopke – odvodnici prenapona – ispravljači (energetski, pomoćnih napona) – prigušnice – elektrofiltar (blok, prigušnica) – releji (zaštite, upravljačko-zaštitni) – upravljačko/zaštitne ploče i ormari – uređaji daljinskoga upravljanja u elektroenergetskim objektima i centrima daljinskog upravljanja – uređaji daljinske zaštite sustava vuče 3 kV – uređaji za razmjenu podataka – uređaji za pouzdano besprekidno napajanje potrošača – uređaji za mjesno upravljanje rastavljačima KM i drugo.

(5)Sklopovi stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče jesu: – sinoptičke mozaik ploče s razdjelnicima – elektronički sklopovi uređaja daljinskog upravljanja – relejni sklopovi uređaja daljinskog upravljanja – sklopovi za daljinska mjerenja – računala s programskom podrškom – protokolski konvertori – sklopovi za točno vrijeme – statički pretvarači – SCADA (informatički program) i drugo.

(6)Oprema stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče jest: – oprema za ovjes, zatezanje, napajanje i sekcioniranje kontakt­ne mreže – oprema za vozni vod, povratni vod i uzemljenje – oprema za zaštitu, signalizaciju i označavanje kontaktne mreže – uzemljenja (pogonska, zaštitna i gromobranska) – električne instalacije unutar postrojenja – visokonaponske sabirnice i osigurači – izolatori (provodni, potporni, zatezni) – akumulatori – kondenzatorske baterije – vodiči dalekovoda – kabeli (instalacijski, energetski, visokonaponski i optički) – spojna oprema – elektroničke kartice i moduli – TK modemi – WT elementi – vatrodojavne centrale i oprema – prenaponske zaštite – matični satovi – GPS vremenski sustavi i drugo.

(7)Konstrukcije stabilnih postrojenja za napajanje električne vuče jesu: – nosive konstrukcije i pričvrsnici kontaktne mreže – nosive konstrukcije visokonaponskih aparata – uljne jame – stupovi dalekovoda i dr. – temelji nosivih konstrukcija i energetskih transformatora

(8)Druga elektroenergetska postrojenja jesu: – trafostanice (opće namjene, za predgrijavanje i klimatizaciju vagona i za grijanje skretnica) – ostala elektroenergetska postrojenja (vanjska rasvjeta i dr.).

(9)Uređaji (aparati) drugih elektroenergetskih postrojenja jesu: – transformatori (energetski i mjerni) – rasklopni aparati (prekidači, rastavljači) – odvodnici prenapona – uređaji za kompenzaciju jalove energije – ispravljači – mjerni uređaji i upravljački uređaji – releji zaštite – upravljačko/zaštitne ploče i ormari – uređaji za predgrijavanje vlakova – luksomati – agregati, hidrofori i dr.

(10)Oprema drugih elektroenergetskih postrojenja jest: – visokonaponske sabirnice i osigurači – akumulatori – izolatori (provodni, potporni, zatezni) – uzemljenja (pogonska, zaštitna, gromobranska) – kabeli (instalacijski, energetski, visokonaponski) – spojna oprema – električne instalacije unutar postrojenja – zračne mreže (srednjenaponske i niskonaponske) – vanjska rasvjetna mjesta – elektromotori – grijača i rashladna oprema – razvodno-upravljačke ploče, ormari i dr.

(11)Konstrukcije drugih elektroenergetskih postrojenja jesu: – stupovi trafostanica – rasvjetni stupovi. Prometno-upravljački i signalno-sigurnosniinfrastrukturni podsustav Članak 18.

(1)Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav čine: – signalno-sigurnosni uređaji – telekomunikacijski uređaji.

(2)Signalno-sigurnosne i telekomunikacijske uređaje čine uređaji, sklopovi i elementi.

(3)Signalno-sigurnosni uređaji jesu: – uređaji za osiguranje službenih mjesta (kolodvorski uređaji) – uređaji za osiguranje prometa u međukolodvorskom području (pružni uređaji) – uređaji za osiguranje željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza – uređaji za središnje upravljanje prometom (uređaji daljinskoga upravljanja) – uređaji za upravljanje manevarskim radom – uređaji za prijenos podataka i djelovanje na vlak (AS i ETCS) – uređaji za automatizaciju ranžirnih kolodvora – uređaji za dopunsku zaštitu.

(4)Sklopovi signalno-sigurnosnih uređaja jesu: – upravljački, središnji logički i napojni dijelovi uređaja – sklopovi za osiguranje skretnica – sklopovi za kontrolu slobodnosti kolosijeka – središnje i daljinske jedinice uređaja za središnje upravljanje prometom – kolosiječne kočnice – sklopovi za grijanje skretnica – drugi sklopovi signalno-sigurnosnih uređaja.

(5)Elementi signalno-sigurnosnih uređaja jesu: – signali – branici i polubranici – naprave za postavljanje skretnica – skretničke brave – naprave za postavljanje branika i polubranika – AS balize – tračnički kontakti – grijači skretnica – informatički elementi – drugi vanjski i unutarnji elementi.

(6)Telekomunikacijski uređaji jesu: – prijenosni sustavi i mediji – ŽAT mreža – pružna telefonija – radijski uređaji (RDU, GSM-R, UHF i VHF) – sustavi za ozvučenje i interfoni – sustavi za vizualno informiranje putnika – poslovni informacijski sustav – sustavi za video nadzor – sustavi za zaštitu od požara – sustavi za dojavu odrona – sustavi za praćenje jačine vjetra.

(7)Telekomunikacijski sklopovi jesu: – analogni sklopovi – digitalni sklopovi – željeznička automatska telefonija – kolodvorski i pružni dijelovi uređaja – registrofoni – putnički i službeni razglasi – drugi telekomunikacijski sklopovi.

(8)Telekomunikacijski elementi jesu: – TK linije (zračni vodovi) – bakreni i optički kabeli – informacijske ploče i satovi – kamere za video nadzor – informatički elementi – drugi elementi. Ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture Članak 19. Ostali funkcionalni dijelovi i oprema željezničke infrastrukture jesu:

1. a)zgrade, dijelovi zgrada, prostorije, prostori, površine, komunikacije i ograde, koje služe za uporabu, smještaj postrojenja, upravljanje, održavanje, kontrolu stanja i zaštitu željezničke infrastrukture (željezničkih infrastrukturnih podsustava) i koji se rabe pri reguliranju i organizaciji željezničkoga prometa,
2. b)oprema, vozila i strojevi koji se rabe za održavanje i kontrolu stanja željezničke infrastrukture (željezničkih infrastrukturnih podsustava),
3. c)ostali informatički elementi u funkciji željezničke infrastruk­ture (željezničkih infrastrukturnih podsustava)
4. d)inventar u funkciji željezničke infrastrukture (željezničkih infrastrukturnih podsustava). Završne odredbe Članak 20. Danom početka primjene ovog Pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o željezničkim stabilnim postrojenjima (»Narodne novine« br. 5/95). Članak 21. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od dana početka primjene Zakona o željeznici (»Narodne novine«, br. 123/03 i 30/04). Klasa: 011-01/05-02/99 Urbroj: 530-08-05-1 Zagreb, 13. listopada 2005. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, v. r. Pravilnik, NN 127/2005-2371 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 127/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2371 Donositelj:MINISTARSTVO MORA, TURIZMA, PROMETA I RAZVITKA Datum tiskanog izdanja: 26.10.2005. ELI: /eli/sluzbeni/2005/127/2371 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.