← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-790/2004 od 20. listopada 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-790/2004 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-790/2004 od
  3. listopada
  4. NN 128/2005 (28.10.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-790/2004 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2378 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom S. B. iz D. Z., koju zastupa I. Š., odvjetnik u Z., na sjednici održanoj dana
  7. listopada
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se presuda i rješenje Županijskog suda u Zadru, broj: Gž-864/03 od
  9. prosinca
  10. godine i predmet se vraća Županijskom sudu u Zadru, na ponovno odlučivanje. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Zadru, broj: Gž-864/03 od
  12. prosinca
  13. godine i presude Općinskog suda u Zadru, broj: P-1340/02 od
  14. svibnja
  15. godine. Prvostupanjskom presudom usvojen je dio tužbenog zahtjeva tužitelja, te je utvrđeno da je tužitelj suvlasnik u 8/9 dijela, a podnositeljica u 1/9 dijela nekretnine, opisane u izreci presude, a u odnosu na obiteljsku grobnicu utvrđeno je da je tužitelj suvlasnik u 9/10 dijela, a podnositeljica u 1/10 dijela, pa se suvlasnička zajednica razvrgava na način da tužitelj dobije sporne nekretnine u odvojeni posjed i vlasništvo slobodne od osoba i stvari, te da se tužitelj obvezuje na ime suvlasničkih dijelova podnositeljice isplatiti podnositeljici protuvrijednost prema procjeni vještaka (točka
  16. dispozitiva). S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva tužitelj je odbijen (točka
  17. dispozitiva). Županijski sud u Zadru odbio je žalbu podnositeljice kao neosnovanu u dijelu pod točkom
  18. dispozitiva presude, osim u dijelu kojim je utvrđeno da je tužitelj suvlasnik stambene visoke prizemnice sa skloništem preko 7/9 dijela, dok je u preostalom dijelu točke
  19. dispozitiva, drugostupanjski sud preinačio presudu na način da je utvrdio da je tužitelj suvlasnik u 7/9 dijela, a u preostalom dijelu od 1/9 tužbeni zahtjev je odbio. Rješenjem Županijskog suda u Zadru ukinuta je presuda Općinskog suda u Zadru u dijelu pod točkom
  20. dispozitiva i u tom je dijelu tužba odbačena, jer se radilo o presuđenoj stvari.
  21. U ustavnoj tužbi podnositeljica navodi da su sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo. Isto tako ističe da je u postupku pred Općinskim sudom u Zadru sudjelovala sutkinja koja je sudjelovala u donošenju prvostupanjske presude, broj: P-610/00 od
  22. lipnja
  23. godine te da je, kao član vijeća, sudjelovala u postupku donošenja osporene odluke Županijskog suda u Zadru. Smatra da su joj osporenim odlukama povrijeđena ustavna prava zajamčena odredbama članaka
  24. i
  25. Ustava, kao i odredba članka
  26. stavka
  27. Ustava. Podnositeljica izrijekom ne ističe povredu članka
  28. stavka
  29. Ustava, ali iz navoda ustavne tužbe proizlazi da ukazuje i na povredu te odredbe.
  30. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Zadru, broj: P-1340/02 (P-610/00). Ustavna tužba je osnovana.
  31. Odredbom članka
  32. stavka
  33. točke
  34. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
  35. i 117/03.) propisano je da bitna povreda odredaba parničnog postupka uvijek postoji, ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu mora izuzeti (članak
  36. stavak
  37. točke
  38. do 6.), odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet, ili ako je u donošenju presude sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca. Odredbom članka
  39. stavka
  40. točke
  41. Zakona o parničnom postupku propisano je da sudac ne može obavljati sudačku dužnost, ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred nižim sudom ili pred kojim drugim tijelom.
  42. Odredba članka
  43. stavka
  44. Ustava sadrži ustavno jamstvo nediskriminacije, odnosno zabranu diskriminacije u ostvarenju nekog konkretnog prava po bilo kojoj osnovi. Podnositeljica u ustavnoj tužbi nije ni na koji način obrazložila povredu tog ustavnog prava. Uvidom u pribavljen spis, Ustavni sud u provedenom ustavnosudskom postupku nije utvrdio nijednu činjenicu ili okolnost koja bi na bilo koji način upućivala da je u postupcima koji su prethodili ustavnosudskom postupku, podnositeljica bila diskriminirana po bilo kojem svojstvu. Stoga pozivanje podnositeljice na povredu ustavnog jamstva nediskriminacije, Ustavni sud ocjenjuje neosnovanim.
  45. Odredba članka
  46. stavka
  47. Ustava propisuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. U konkretnom slučaju sutkinja F. Z. N. sudjelovala je, kao predsjednica vijeća u donošenju presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, broj: P-610/00 od
  48. lipnja
  49. godine, koja presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Zadru, broj: Gž-1307/01 od
  50. lipnja
  51. godine u dijelu pod točkama I. i III. izreke. U međuvremenu sutkinja F. Z. N. imenovana je sucem Županijskog suda u Zadru, te je spis dodijeljen u rad sutkinji H. Z.U ponovljenom postupku pred Općinskim sudom u Zadru, koji se vodio pod brojem: P-1340/02 sutkinja H. Z. donijela je
  52. svibnja
  53. godine presudu, broj: P-1340/02, protiv koje je podnositeljica podnijela žalbu. Osporenu presudu i rješenje, broj: Gž-864/03 od
  54. prosinca
  55. godine donijelo je vijeće Županijskog suda u Zadru čiji član je i sutkinja F. Z. N. Ustavni sud posebno ističe da se u pogledu pitanja nepristranosti suda primjenjuje subjektivno i objektivno mjerilo. Subjektivno mjerilo znači ispitivanje je li sudac imao neki osobni razlog pristranosti u konkretnom predmetu ili osobnu predrasudu. U ovom predmetu nema ničega što bi ukazivalo na subjektivnu pristranost sutkinje. Objektivno mjerilo znači ispitivanje da li sud kao takav i njegov sastav, jamče dovoljno sigurnosti da bi isključili svaku opravdanu sumnju u pogledu nepristranosti suda. To je važno imati u vidu pri ispitivanju objektivne nepristranosti, jer sudovi upravo time što nastupaju kao nepristrani pridonose povjerenju javnosti koje je nužno u demokratskom društvu. U pogledu objektivne nepristranosti, Ustavni sud je, kao što je naprijed navedeno, utvrdio da je ista sutkinja sudjelovala u postup­ku pred sudom prvog stupnja, a kasnije je bila i članica žalbenog vijeća. Iako je odluka suda prvog stupnja koju je donijela ta sutkinja ukinuta, te u ponovljenom postupku pred sudom prvog stupnja ta sutkinja nije sudjelovala, ipak se sudjelovanje te sutkinje ne bi moglo smatrati posve objektivnim. Naime, sudjelujući u prvostupanjskom postupku i donoseći odluku prvog stupnja, ta sutkinja je već zauzela i u odluci izrazila stav u pogledu predmeta spora. Ta okolnost dovodi u ozbiljnu sumnju objektivnu nepristranost te sutkinje u odlučivanju u žalbenom postupku, pri čemu nije od značaja što je u ponovljenom postupku u prvom stupnju odluku donio drugi sudac. Imajući u vidu sve navedene okolnosti, Ustavni sud utvrđuje da je sudjelovanjem iste sutkinje u postupku pred sudom prvog stup­nja, te kasnije u postupku pred sudom drugog stupnja, u kojem je osporena odluka koju je u istoj stvari donio drugi sudac, povrijeđeno pravo podnositeljice na suđenje od strane nepristranog suda, zajamčeno člankom
  56. stavkom
  57. Ustava. Isto stajalište Ustavni sud izrazio je u odluci broj: U-III-2488/2005 od
  58. listopada
  59. godine.
  60. S obzirom da je utvrđena povreda članka
  61. stavka
  62. Ustava, Ustavni sud nije razmatrao eventualnu povredu članka
  63. stavka
  64. Ustava.
  65. Odredba članka
  66. Ustava nije mjerodavna u konkretnom slučaju. Podrobno obrazloženo stajalište u vezi članka
  67. Ustava, Ustavni sud iznio je u Odluci, broj: U-III-884/04 od
  68. prosinca
  69. godine, »Narodne novine«, broj 2/
  71. Odredba članka
  72. stavka
  73. Ustava, ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode koje su Ustavom zajamčene fizičkoj ili pravnoj osobi i koje se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom u smislu odredbe članka
  74. stavka
  75. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  76. i 49/
  77. – pročišćeni tekst).
  78. Temeljem odredaba članaka
  79. i
  80. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke, a točka III. izreke temelji se na odredbi članka
  81. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-790/2004 Zagreb,
  82. listopada
  83. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 128/2005-2378 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 128/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2378 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 28.10.
  84. ELI: /eli/sluzbeni/2005/128/2378 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  85. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.