← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1682/2003 od 26. listopada 2005.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1682/2003 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1682/2003 od
  3. listopada
  4. NN 133/2005 (9.11.2005.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1682/2003 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2489 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. listopada
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. točaka 1., 4., 5,
  10. (za naselja Frata, Poreč, Tar i Vabriga), 7.,
  11. (Rovinj), 9.,
  12. (Kaštelir i Labinci),
  13. 17., 18.,
  14. (Višnjan),
  15. (Vižinada),
  16. i
  17. Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 10/97., 124/97., 50/98., 68/98., 22/99., 42/99., 117/99., 128/99., 44/00., 129/00., 92/01., 79/02., 83/02., 25/03., 107/
  18. i 175/03.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  19. Talijanska unija sa sjedištem u Rijeci (u daljnjem tekstu: predlagatelj) podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 10/97., 124/97., 50/98., 68/98., 22/99., 42/99., 117/99., 128/99., 44/00., 129/00., 92/01., 79/02., 83/02., 25/03., 107/
  20. i 175/03.; u daljnjem tekstu: Zakon) s Ustavom Republike Hrvatske, odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (»Narodne novine« broj 155/02.) i odredbama Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 51/
  21. i 56/00.).
  22. Predlagatelj osporava odredbe članka
  23. Zakona u točkama u kojima su navedeni nazivi gradova i naselja u gradovima: točke 1.,
  24. i
  25. (za naselja Frata, Poreč, Tar i Vabriga), točke
  26. i
  27. (Rovinj), te točka 9., kao i u točkama u kojima su navedeni nazivi općina i naselja u općinama: točka
  28. (Bale), točke 3., 5.,
  29. i
  30. (Kaštelir i Labinci), točke 13.. 17.,
  31. i
  32. (Višnjan), točka
  33. (Vižinada), te točke
  34. i
  35. Zakona. Ističe da su u spornim odredbama Zakona navedeni nazivi gradova i naselja u tim gradovima isključivo na hrvatskom jeziku, što smatra protivnim odredbama članka
  36. stavka
  37. i članka
  38. stavaka
  39. i
  40. Ustava Republike Hrvatske, kao i odredbama članka
  41. točke 1., članka 10., članka
  42. stavka 2., članka
  43. i članka
  44. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Navedene odredbe Zakona smatra protivnima i odredbama članaka
  45. i
  46. Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o pravima manjina (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«broj 15/97.), te odredbama članka
  47. stavaka
  48. i
  49. Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Predlagatelj citira navedene odredbe Ustava i zakona te navodi da je primjenom članka
  50. Osimskih sporazuma određeno da, u trenutku prestanka važenja Specijalnog statuta priloženog Londonskom memorandumu – sporazumu od
  51. listopada
  52. godine, ugovorne strane izjavljuju da će ostaviti na snazi unutrašnje mjere već usvojene u primjeni Specijalnog statuta i da će osigurati, u okviru svog unutrašnjeg prava, održavanje razine zaštite pripadnika dvaju dotičnih etničkih grupa kako je to predviđeno normama zastarjelog Specijalnog statuta. Nadalje, da su bivše općine u kojima je statutima bila propisana ravnopravna uporaba hrvatskog i talijanskog jezika prije donošenja Zakona, u skladu s propisima koji su tada bili na snazi, obilježile dvojezične nazive naselja i geografskih lokaliteta. Prijedlog nije osnovan.
  53. U članku
  54. osporenog Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj određeno je: Ovim se Zakonom utvrđuju županije, gradovi i općine u Republici Hrvatskoj, određuje njihov naziv, područje i sjedišta, te se uređuju i druga pitanja od važnosti za teritorijalno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica lokalne uprave i samouprave. U skladu s navedenom odredbom, u osporenom članku
  55. Zakona sadržani su nazivi gradova i općina te naselja u njihovom sastavu na području Istarske županije, što ih predlagatelj osporava, jer nisu napisani i na talijanskom jeziku.
  56. Članak
  57. stavak
  58. Ustava propisuje: U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom. Člankom
  59. stavkom
  60. i stavkom
  61. određeno je: U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona.
  62. Polazeći od navedenih ustavnih odredbi koje određuju da se ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje ustavnim zakonom, zakonodavac je navedena pitanja uredio Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Člankom
  63. stavkom
  64. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina određeno je da prava i slobode propisane Ustavnim zakonom i prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina propisana posebnim zakonima, nacionalne manjine i njihovi pripadnici ostvaruju na način i pod uvjetima propisanima Ustavnim zakonom i posebnim zakonima. Stavkom
  65. istog članka određeno je da je Ustavnim zakonom ili posebnim zakonom moguće ostvarivanje određenih prava i sloboda utvrditi ovisno o brojčanoj zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ili na nekom njenom području, stečenim pravima i međunarodnim ugovorima koji, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Članak
  66. Ustavnog zakona propisuje: Zakonom kojim se uređuje uporaba jezika i pisma nacionalih manjina i/ili statutima jedinica lokalne samouprave propisuju se mjere koje omogućuju na područjima tradicionalno ili u znatnijem broju naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina očuvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima imena osoba i događaja od značaja za povijest i kulturu nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U skladu s navedenim odredbama Ustavnog zakona, Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj uređeni su uvjeti službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina. Članak
  67. Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj propisuje: U općinama i gradovima u kojima je u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, dvojezično ili višejezično, istom veličinom slova, ispisuju se:
  68. pisani prometni znakovi i druge pisane oznake u prometu,
  69. nazivi ulica i trgova,
  70. nazivi mjesta i geografskih lokaliteta. Statutom općine ili grada u kojima je u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, propisat će se da li se prava iz stavka
  71. ovoga članka ostvaruju na cijelom području ili samo u pojedinim mjestima, te da li se i kod kojih mjesta koriste tradicionalni nazivi mjesta ili lokaliteta. Statutom općine ili grada može se propisati da na području, na kojem je u službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, pravne i fizičke osobe koje obavljaju javnu djelatnost mogu ispisivati nazive dvojezično ili višejezično.
  72. Osporenim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj određeni su nazivi županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, što je u skladu s člankom
  73. stavkom
  74. Ustava koji propisuje da su u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. Službena uporaba drugog jezika te ćiriličnog ili drugog pisma Ustavom je dopuštena samo u pojedinim lokalnim jedinicama, pod uvjetima propisanim zakonom. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj propisuju pretpostavke za službenu uporabu drugog jezika i/ili pisma u pojedinim lokalnim jedinicama, u skladu s člankom
  75. stavkom
  76. Ustava. Iz mjerodavnih odredbi tih zakona razvidno je da su jedinice lokalne samouprave ovlaštene svojim statutima odrediti ravnopravnu službenu uporabu jezika i/ili pisma pojedine nacionalne manjine na svom području ili jednom njegovom dijelu, pod uvjetima propisanima zakonom. Obveza ispisivanja naziva naselja i geografskih lokaliteta na jeziku nacionalne manjine postoji, prema tome, samo u jedinicama lokalne samouprave u kojima je statutom, donesenim u skladu s mjerodavnim zakonima, utvrđena službena uporaba jezika i/ili pisma pojedine nacionalne manjine. Tu zakonsku obvezu provode nadležna tijela dotične jedinice lokalne samouprave u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i svojim statutom. Predmet uređenja osporenog Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, nasuprot tome, nisu (mogući) nazivi naselja i geografskih lokaliteta na nekom od jezika i/ili pisama nacionalnih manjina. Budući da je u Republici Hrvatskoj zajamčena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina, te da sve općine i gradovi koje navodi predlagatelj imaju pravnu mogućnost ostvarivanja prava na dvojezične nazive pod pretpostavkama utvrđenima mjerodavnim zakonom, Ustavni sud ocjenjuje neosnovanim tvrdnju podnositelja da osporeni Zakon nije u suglasnosti s međunarodnim ugovorima, navedenima u točki
  77. obrazloženja ove odluke.
  78. U vezi s prijedlogom predlagatelja za ocjenu suglasnosti Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud napominje da nije nadležan ocjenjivati međusobnu usklađenost zakona.
  79. U skladu s navedenim, na temelju članka
  80. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02., 49/
  81. – pročišćeni tekst) riješeno je kao u točki I. izreke.
  82. Odluka o objavi rješenja (točka II. izreke) temelji se na članku
  83. stavku
  84. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-1682/2003 Zagreb,
  85. listopada
  86. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 133/2005-2489 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 133/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2489 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 9.11.
  87. ELI: /eli/sluzbeni/2005/133/2489 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  88. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.