← Hrvatska

Pravilnik o uvjetima držanja, načinu obilježavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu

Pravilnik o uvjetima držanja, načinu obilježavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o uvjetima držanja, načinu obilježavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu NN 146/2005 (12.12.2005.), Pravilnik o uvjetima držanja, načinu obilježavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu MINISTARSTVO KULTURE 2742 Na temelju članka 104. stavka 4. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 70/05), ministar kulture donosi PRAVILNIK O UVJETIMA DRŽANJA, NAČINU OBILJEŽAVANJA I EVIDENCIJI ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA U ZATOČENIŠTVU I. OPĆA ODREDBA Članak 1. Ovim Pravilnikom utvrđuju se uvjeti držanja zaštićenih životinja u zatočeništvu, te način njihova obilježavanja i evidencije. Zaštićene životinje u smislu stavka 1. ovoga članka su jedinke zavičajnih i stranih divljih svojti, zaštićene u smislu Zakona o zaštiti prirode, uključujući i kućne ljubimce koji pripadaju takvim divljim svojtama i koriste se kao životinje za društvo (u daljnjem tekstu: životinje). Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na uvjete prijevoza i karantene koji su uređeni posebnim propisima. II. UVJETI DRŽANJA ŽIVOTINJA U ZATOČENIŠTVU Članak 2. Uvjete držanja životinja u zatočeništvu utvrđene ovim Pravilnikom dužne su osigurati fizičke i pravne osobe koje: – uzgajaju životinje, – obavljaju trgovačku djelatnost životinjama, – drže životinje s namjerom prikazivanja javnosti u zoološkim vrtovima, akvarijima, terarijima ili sličnim prostorima, – postanu vlasnici životinja u svrhu držanja kao kućnih ljubimaca. Članak 3. Uvjeti držanja životinja u zatočeništvu obuhvaćaju osiguranje odgovarajućeg smještaja i skrbi o životinjama. Uvjeti smještaja i skrbi o životinjama utvrđeni su u Prilogu koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. U slučaju držanja križanaca kod kojih su roditeljske vrste različitih veličina, primjenjuju se uvjeti držanja propisani za vrstu kojoj pripada veći roditelj. Članak 4. Smještaj za životinje mora biti tehnički i funkcionalno uređen tako da životinje imaju: – dovoljno prostora, da nisu ograničene u obavljanju osnovnih fizioloških, etoloških i drugih bioloških potreba primjerenih vrsti, starosti, stupnju razvoja i prilagodbe, u skladu sa stručnim iskustvima i znanstvenim spoznajama, – odgovarajuće osvjetljenje, dnevno-noćni ritam, temperaturu, vlažnost, prozračivanje, koncentraciju plinova te odgovarajući omjer tekućina i plinova, koji odgovara potrebama vrste i njezinih ekotipova, starosti, stupnju razvoja i prilagodbi životinja, uz što manji utjecaj uznemiravajućih čimbenika i – osigurane odvojene nastambe, ako se radi o nedruževnim životinjama. Članak 5. Skrb o životinjama obuhvaća: – njegu životinja na način da su zadovoljene sve fiziološke, etološke i druge biološke potrebe, – zaštitu od bijega životinja, – potrebne veterinarske i higijenske mjere, a osobito: § svakodnevnu kontrolu zdravstvenog stanja životinja, § kontrolu higijenske ispravnosti hrane i vode, § skladištenje, pripremanje i davanje hrane životinjama u skladu sa sanitarnim propisima, § redovito čišćenje prostora sredstvima koja nisu toksična za životinje. Članak 6. Iznimno od članaka 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika uvjeti držanja životinja mogu se prilagoditi danim mogućnostima u sljedećim slučajevima: – ako se radi o skloništu za napuštene životinje, – ako se radi o privremenoj skrbi o bolesnim i ozlijeđenim životinjama do izliječenja, – ako se radi o izložbi životinja ili sličnom, ali ne dulje od 7 dana, – ako se radi o prodavaonicama živih životinja na malo i veletrgovinama, gdje je moguće držati do 50% više životinja od propisanog broja za odgovarajuću veličinu kaveza, krletke, terarija ili akvarija, – ako je tako propisano drugim propisima. U slučaju iz stavka 1. alineje 4. ovoga članka vlasnik prodavaonice na malo dužan je postaviti upozorenje za kupce o tome da veličina prostora u kojem se životinje drže u prodavaonici ne odgovara stvarnim potrebama propisanim za tu vrstu te svakome kupcu pri kupnji životinje dati pisanu uputu o propisanim uvjetima smještaja i skrbi za tu vrstu. Članak 7. Nepoštivanje uvjeta držanja životinja i skrbi o njima propisanih ovim Pravilnikom, smatra se mučenjem životinja. III. OBILJEŽAVANJE ŽIVOTINJA Članak 8. Odredbe ovoga Pravilnika o obilježavanju odnose se na žive kralješnjake koji pripadaju životinjama iz Priloga I., II., III. i IV. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obveza obilježavanja se ne odnosi na vrste iz Priloga III. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim uz koje stoji napomena da su lovne vrste. Obilježavanje životinja iz stavka 1. ovoga članka dužni su osigurati uzgajivači registrirani u skladu s odredbama Pravilnika o prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama. Fizičke i pravne osobe koje postanu vlasnici životinja iz stavka 1. ovoga članka, koje nisu obilježene, a za koje posjeduju dokaz o zakonitom podrijetlu, dužne su ih naknadno obilježiti sukladno odredbama ovoga Pravilnika. Ako se izvorna oznaka ošteti uzgajivač i/ili vlasnik dužan je zatražiti od Ministarstva suglasnost za ponovno obilježavanje životinje. Ministarstvo izdaje suglasnost ako utvrdi da je identitet životinje neosporan. Ako obilježena životinja iz Priloga I. i II. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, ugine, pobjegne ili ju se usmrti, uzgajivač i/ili vlasnik dužan je u roku od 10 dana dostaviti Ministarstvu sljedeće podatke: – vrstu životinje, – oznaku životinje (broj mikročipa, broj prstena itd.), – datum uginuća ili bijega, – moguće daljnje korištenje životinje (prepariranje, ustupanje lešine za znanstvena istraživanja i sl.). Troškove obilježavanja životinja snose uzgajivači i/ili vlasnici životinja. Članak 9. Živi kralješnjaci, osim ptica, obilježavaju se nepromjenjivim mikročipom s jedinstvenim brojem, na način kako slijedi: – sisavci: § veliki sisavci (osim slonova) – sredina lijeve strane vrata oko sredine, potkožno, § srednji i maleni sisavci – između ključne kosti, § primati – metakarpalno ili metatarzalno, § slonovi – iza lijevog uha, – gmazovi: § kornjače – potkožno u stražnju lijevu nogu (intramuskularno kod vrsta tanke kože), u golemih vrsta potkožno u tarzalno područje, § krokodili – anteriorno od tzv. nuchal cluster-a, § gušteri – lijevi kvadriceps ili potkožno u to područje, u vrlo malih vrsta potkožno na lijevu stranu tijela, § zmije – lijevi dio vrata potkožno za dvije duljine glave od vrha nosa, – vodozemci –aplikacija u limfnu šupljinu, – ribe – aplikacija anteriorno od dorzalne peraje. Članak 10. Mikročipovi iz članka 9. ovoga Pravilnika: – moraju odgovarati normama ISO 11784:1996 (E) i 11785: 1996 (E); – moraju sadržavati jedinstveni 15-znamenkasti, trajno čitljiv i nepromjenjiv kod koji je sastavljen na sljedeći način: § mjesta 1, 2 i 3: troznamenkasti kod države – 191 u skladu s hrvatskom normom HRN ISO 3166-1, § mjesta 4 i 5: kod proizvođača, § mjesta 6 do 15: jedinstveni (individualni) broj životinje; – u njih mora biti ugrađen mehanizam koji onemogućava migraciju čipa po tijelu životinje, – moraju biti neškodljivi za životinje, – do aplikacije moraju biti pojedinačno i sterilno pakirani. Sustav obilježavanja koji se koristi u Republici Hrvatskoj mora osiguravati jedinstvenost mikročipova, a proizvođač mikročipova odgovoran je za neponovljivost brojeva mikročipova. Članak 11. Iznimno, ako je metoda obilježavanja, propisana člankom 10. ovoga Pravilnika neprimjenjiva zbog fizičkih osobina ili ponašanja životinja, može ih se obilježiti prstenom, trakom, ogrlicom, markicom, tetovažom i sl. s jedinstvenom oznakom, kako bi se omogućila njihova identifikacija. Jedinstvena oznaka iz stavka 1. ovoga članka ima jedanaest znakova, a sastoji se od: § mjesta 1-2: kod države HR u skladu s hrvatskom normom HRN ISO 3166-1, § mjesta 3-4: godinu uzgoja, § mjesta 5-8: matični broj uzgajivača, § mjesta 9-11: jedinstveni broj životinje. Jedinstvenu oznaku dodjeljuje Ministarstvo na zahtjev stranke. Članak 12. Ptice iz Priloga I. i II. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim obilježavaju se nožnim prstenom i mikročipom. Ptice iz Priloga III. i IV. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim obilježavaju se samo nožnim prstenom. Nožni prsten mora imati jedinstvenu oznaku, mora biti bešav­ni, tj. izrađen u neprekinutom krugu, bez prekida i spoja, ne smije biti mijenjan na bilo koji način, te se u te svrhe komercijalno proizvoditi. Prsten mora biti takve veličine da ga je nemoguće skinuti s noge posve odrasle ptice, a stavlja se na nogu ptice prvih dana nakon izlijeganja. Iznimno od odredbi stavka 2. ovoga članka, ako se ptica ne može obilježiti nožnim prstenom, zbog njezinih fizičkih osobina ili ponašanja, ili ako nožni prsten nije stavljen na vrijeme, obilježava se mikročipom. U slučaju iz stavka 1. i 5. ovoga članka mikročip se implantira u lijevi pektoralni mišić, osim kod pingvina, kojima se implantira potkožno na bazu vrata. Mikročip mora odgovarati kriterijima iz članka 10. ovoga Pravilnika. Članak 13. Prsteni iz članka 12. ovoga Pravilnika: – moraju sadržavati jedinstvenu oznaku od jedanaest znakova koja se sastoji od: § mjesta 1 i 2: oznaka države HR u skladu sa hrvatskom normom HRN ISO 3166-1, § mjesta 3 i 4: godina uzgoja, § mjesta 5 i 6: matični broj dobavljača, § mjesta 7 i 8: matični broj uzgajivača, § mjesta 9 – 11: redni broj ptice. Sustav obilježavanja koji se koristi u Republici Hrvatskoj osigurava jedinstvenost i neponovljivost oznake prstena. Članak 14. Apliciranje mikročipova životinjama iz članka 10. ovoga Pravilnika, obavljaju doktori veterinarske medicine. Nabavu i distribuciju mikročipova može obavljati samo pravna osoba koju na rok od 3 godine ugovorom ovlasti Ministarstvo. Ovlaštena pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka mora voditi evidenciju izdanih mikročipova, sa sljedećim podacima: – broj ukupno izdanih mikročipova, – proizvođač mikročipova, – popis ovlaštenih veterinarskih organizacija i privatnih praksi koje su preuzele mikročipove, – popis jedinstvenih brojeva mikročipova koje su preuzele pojedine ovlaštene veterinarske organizacije i privatna praksa. Ministarstvo obavlja kontrolu vođenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka. Članak 15. Postavljanje bešavnih prstena pticama obavljaju uzgajivači. Nabavu i distribuciju prstena može obavljati samo pravna osoba koju na rok od 3 godine ugovorom ovlasti Ministarstvo. Ovlaštena pravna osoba iz stavka 2. ovoga članka mora voditi evidenciju izdanih prstena, sa sljedećim podacima: – broj ukupno izdanih prstena, – proizvođač prstena, – popis uzgajivača koji su preuzeli prstene, – popis jedinstvenih brojeva prstena koje su preuzeli pojedini uzgajivači. Ministarstvo obavlja nadzor vođenja evidencije iz stavka 3. ovoga članka. Članak 16. Obilježavanje životinja sukladno odredbama ovoga Pravilnika mora se obavljati na čovječan i brižan način, s obzirom na dobrobit i prirodno ponašanje dotičnih primjeraka. IV. EVIDENCIJA O DRŽANJU ŽIVOTINJA U ZATOČENIŠTVU Članak 17. Pravne ili fizičke osobe koje postanu vlasnici životinja iz Priloga I., II., III. i IV. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, s namjerom njihova držanja u zatočeništvu, duž­ne su o tome izvijestiti Ministarstvo u roku 30 dana po stjecanju vlasništva nad tim životinjama. Pisana obavijest iz prethodnog stavka sadržava sljedeće po­datke: – ime, prezime, odnosno naziv i sjedište vlasnika životinje, – hrvatski i latinski naziv vrste, – broj životinja, – spol životinja, – oznaku (mikročip, broj prstena, pečat, tetovirani znak i sl.), – porijeklo životinje, – opis uvjeta držanja i skrbi o životinji, – datum stjecanja životinje, – način stjecanja životinje. Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na fizičke i pravne osobe koje obavljaju trgovačku djelatnost živim životinjama, te na fizičke i pravne osobe koje postanu vlasnici životinja iz Priloga III. Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim uz čije znanstveno ime stoji napomena da su lovne vrste. Ministarstvo vodi evidenciju životinja iz stavka 1. ovoga članka. V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 18. Fizičke i pravne osobe koje drže životinje u zatočeništvu dužne su uvjete njihova držanja uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Članak 19. Primjerci životinja obilježeni prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika ili prije njihovog uvoza u Republiku Hrvatsku smatraju se obilježenima u skladu s odredbama ovoga Pravilnika. Smatra se da su primjerci životinja obilježeni izvan Republike Hrvatske, obilježeni u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, ako su obilježeni na način koji je odobrilo nadležno upravno tijelo u drugoj državi, a koji je jednako vrijedan načinu obilježavanja propisanom ovim Pravilnikom. Ministarstvo vodi evidenciju o drugim državama koje obilježavaju životinje na način koji je jednako vrijedan načinu obilježavanja propisanim ovim Pravilnikom. Norme određene člankom 10., stavkom 1. ovoga Pravilnika prestaju se primjenjivati donošenjem odgovarajućih hrvatskih ISO normi koje se odnose na mikročipove iz članaka 9. i 12. ovoga Pravilnika. Članak 20. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 612-07/05-30/27 Urbroj: 532-08-01/1-05-01 Zagreb, 5. prosinca 2005. Ministar mr. sc. Božo Biškupić, v. r. Prilog Pravilniku o uvjetima držanja, načinu obilježavanja i evidencije zaštićenih životinja u zatočeništvu Sisavci (Mammalia)

  1. a)Jednootvori i tobolčari VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  2. m)Površina (m2) Visina (
  3. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Kljunati ježak 2 – – 4 – 15 – 2 1) 3) Kuskus, oposumi, četkastorepi penjaš 2 – – 4 3 – – 1 2) 14) Letaši 6 – – 6 3 – – 0.5 2) 14) Vombat, tasmanijska neman 2 10 – 6 – 15 – – 1) 14) 19) Klokani penjaši 2 16 3 8 2.5 – 3 18 4 4 2) Kamenjarski valabi 5 150 – 15 – 15 3 2) 19) 21) Srednje veliki klokani i valabiji 5 150 – 15 – 15 15 3 1) 6) 8) 21) Veliki klokani 5 300 – 20 – 15 30 15 6) 8) 19) 21)
  4. b)Tupaje (verirovke) (Scandentia) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  5. m)Površina (m2) Visina (
  6. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Tupaje 5 – – 3 1.5 18 – 0.3 2) 3) 14) 15)
  7. c)Kukcojedi (Insectivora) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  8. m)Površina (m2) Visina (
  9. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Jež 2 2 – – – – – – 6) 3) Tenrek 2 – – 1 – 18 – –
  10. d)Majmuni (Primates) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  11. m)Površina (m2) Visina (
  12. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Lori, poto, mišji lemur 5 – – 1.5 – 3 2 20 – 25 – 0.3 2) 3) 14) Avetnjak, mali galago, mali lemuri, goeldijev majmun 5 – – 4 2 20 – 25 – 0.5 2) 3) 14) 15) Marmozeti, tamarini 5 6 2 6 2 18 – 24 0.5 0.5 2) 3) 13) 14) 15) Veliki galago, noćni majmuni, titi, owl m. 5 – – 6 2 18 – 25 – 1 2)3)22) Vjeveričari, talapoini 5 6 2.5 6 2 1.5 1.5 2) 6) Urlikavci, kapucini, lemuri, uakari, saki 5 10 3 8 2 18 – 25 2 2 2)3) Makakiji, hvataši, vunasti majmuni, gvenoni, manji languri, veći lemuri 5 15 3 12 2 18 – 21 3 3 2) 3) 19) Languri (+gvereza), husari, mangabiji, pavijan, sifake, mandrili 5 25 3 15 3 18 – 21 4 4 2) 3) langur, gvereza; 8) 12) 19) Giboni 2 25 – duljina 8 m 3 20 3 16 8 5 2) 3) 19) 21) Čimpanza, orangutan 3 35 4 20 3 18 8 8 2) 3) 7) 12) 17) 19) Gorila 3 50 4 50 4 18 10 10 2) 3) 7) 12) 17) 19)
  13. e)Zvijeri (Carnivora) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  14. m)Površina (m2) Visina (
  15. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Malajski medvjed, medvjed očalar, usnati medvjed 2 60 – 4/jedinki – – 10 – 1) 2) 3) 7) 17) 18) Smeđi medvjed, sjeverni medvjed, veliki panda, himalajski medvjed 2 150 – 6/jedinki – – 20 – 1) 2) 3) 7) 17) 18) panda – obavezan bambus sjeverni m. bazen→vidi Dodatak I S. Am. rakun, mali crveni panda 2 20 2 – – 15 2 – 2) 3) 6) 14) 21) panda-obavezan bambus J. Am. rakun 2 8 2.5 8 2 10 2 2 2) 3) 6) 14) 21) Cibetke 2 16 2.5 12 2 18 5 5 2) 3) 5) Kinkađu, prstenastorepa mačka 2 – – 12 2 – – 2 2) 3) Male mačke 2 10 2.5 10 2.5 1 1 2) 3) 5) 6) 18) 19) Serval, ocelot, ribarica 2 15 2.5 12 2.5 18 2 2 2) 3) ribarica 4) 5) 6) 18) 19) Ris, oblačasti leopard 2 20 2.5 10 (ne ris) 2.5 18 (ne ris) 10 10 2) 3) 5) 6) 18) 19) ris 21) Puma, jaguar, leopard, snježni leopard 2 30 2 15 2 15 15 12 2) 3) jaguar 4) 5) 6) 9) 18) 19) Lav, tigar 2 40 3 25 3 15 10 4 2) 3) tigar 4) 5) 6) 9) 18) 19) Gepard 2 80 – 20 2 15 10 5 3) 5) 6) 18) 19) Fenek 2 6 – 6 – 18 1 1 1) 3) 6) 9) 14) 16) Srednje velike lisice (poput arktičke lisice), rakunski psi 2 20 – 8 – – 4 1 1) 3) 6) 14) 21) Crvena lisica, siva lisica, J. Am. lisice 2 60 – – – – 10 – 1) 3) 6) 14) Čagljevi, kojoti, divlji psi 2 40 – – – – 10 – 1) 3) 6) 14) 15) Grivasti vuk 2 60 – 2/jedinki – 18 15 – 1) 3) 6) 15) 19) Vuk, afrički divlji pas 2 100 – – – – 10 – 1) 3) 6) 19) 21) Patuljasta vidra 2 10 – 6 – – 3 2 3) 5) bazen→vidi Dodatak I Europska vidra 2 20 – – – – – – 3) 5) bazen→vidi dodatak I Morska vidra 2 10 – – – – 3 – 3) bazen→vidi Dodatak I Pravi tuljani 2 5 – – – – – – bazen→vidi Dodatak I Ušati tuljani 5 10 – – – – – – bazen→vidi Dodatak I Južni morski slon, morž 3 10 – – – – – – bazen→vidi Dodatak I Patuljasti mungos 2 8 – 4 (ako ima vanj.prostor, ako ne 6) – 18 1 0.5 1) 3) 5) 6) 16) Merkat, zebrasti mungos, žuti mungos 2 12 – 4 (ako ima vanj.prostor, ako ne 6) – 18 2 1 1) 3) 5) 6) 16) Srednje veliki mungosi 2 16 8 18 3 2 1) 3) 5) 6) 16) Veliki mungosi (binturong) 2 20 – 10 – 18 3 2 1) 3) 5) 6) 16) Male lasice 2 1.5 – – – – – – 2) 3) 14) Velike lasice 2 6 2 – – – – – 2) 3) 14) Tvorovi, vidrice 2 10 2 – – – – – 3) 14) Kune 2 10 2.5 8 2.5 – – – 2) 3) 14) Smrdljivac 2 10 – 10 – – 2 2 1) 14) Žderonja 2 40 – – – – – – 1) 2) 18) Jazavac 2 20 – 10 – – 4 4 1) 3) 6) 14) Ardvuk 1 50 – 6 – – 10 3 1) 18) 19) Hijene 1 150 – 4 – 15 20 2 1) 18) 19)
  16. f)Krezubice (Edentata) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  17. m)Površina (m2) Visina (
  18. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Pasanci 2 – – 4 – 18 – 1 1) 14) Tamandua 2 – – 6 2 18 – 2 2) 14) Veliki mravojed 2 40 – 6 – 16 10 3 1) 19) Ljenivci 2 – – 10 2 – – 1.5 2)
  19. g)Dvojezupci (Lagomorpha) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  20. m)Površina (m2) Visina (
  21. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Zečevi 2 20 – – – 4 – 3) 6) Kunići, zviždari 5 10 – – – 2 – 3) 6)
  22. h)Slonovi (Proboscidea) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  23. m)Površina (m2) Visina (
  24. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Slon/ženka 3 500 – 15/jedinki – 16 100 – 8) 9) 10) Slon/mužjak 1 150 – 2x30/jedinki – 16 100 – 8) 9) 10)
  25. i)Pećinari (Hyracoidea) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  26. m)Površina (m2) Visina (
  27. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Pećinari 5 10 2 10 2 – 2 2 2) 8)
  28. j)Cjevozupci (Tubulidentata) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  29. m)Površina (m2) Visina (
  30. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Termitojed kapski 5 – – 40 – – – 5 1)
  31. k)Glodavci (Rodentia) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  32. m)Površina (m2) Visina (
  33. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Nutrija 2 8 – 2 – – 1 – 8) bazen→vidi Dodatak I Vjeverice, leteće vjeverice 2 4 2.5 3 2 18 2 2 2) 8) 14) Dikobrazi penjaši, gigantske vjeverice 2 – – 12 3 – – 3 2) 5) 8) 14) S. Am. dikobrazi 2 10 3 – – – 4 – 2) 8) 14) Dikobrazi Starog svijeta 2 12 – – – – 2 – 1) 3) 8) 14) Skočizec 3 – – 8 – 18 – – 1) 3) 8) 14) Aguti, viskača, 5 – – 8 – 15 – 2 1) 3) 8) 14) Paka 2 – – 6 – 15 – 3 1) 8) 14) 19) Svisci 5 20 – – – – 4 – 1) 8) 23) Prerijski psi 5 20 – – – – 2 1) 8) Kapibara 2 40 – 8 – 15 10 2 3) 8) bazen→vidi Dodatak I Mara 2 20 – – – – 4 – 1) 3) 8) 14) Dabar 5 20 – 2/par – – 4 – 23) 8) bazen→vidi Dodatak I Hutije, hutije konge 2 – – 5 2 – – 1.5 1) 2) 8) 14)
  34. l)Netopiri (Chiroptera) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  35. m)Površina (m2) Visina (
  36. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Letipsi plodojedi 20 – – 10 2.5 21 – – 11) 12) Leteće lisice 20 – – 20 3 21 – – 11) 12)
  37. m)Neparnoprstaši (Artiodactyla) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  38. m)Površina (m2) Visina (
  39. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Divlji magarci, divlji konji, zebre 5 500 – 8/jedinki – 8 80 – 9) 21) 18) 19) Tapiri 2 200 – 12/jedinki – – 50 – 6) 9) bazen→vidi Dodatak I Nosorozi 2 500 – 25/jedinki – 18 150 – 9) 10) 18) 19)
  40. n)Parnoprstaši (Perissodactyla) VRSTA Broj Vanjski prostor Unutarnji prostor Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Površina (m2) Visina (
  41. m)Površina (m2) Visina (
  42. m)Temp (oC) Vanjski p. (m2) Unutarnji p. (m2) Pekari 3 60 – 3/jedinki – – 10 – 6) 9) 10) Divlje svinje 2 100 – 4/jedinki – – 10 – 6) 9) 10) 19) Patuljasti voden konj 2 100 – 10/jedinki – 18 10 6 bazen→vidi Dodatak I Nilski voden konj 2 250 – 40 – 18 50 10 bazen→vidi Dodatak I Alpaka, ljama 3 150 – – – – 30 – 21) Vikunja, gvanako, jednogrba i dvogrba deva 3 300 – 8/jedinki – – 50 – Deva 19) 21) Indijski moškavac 2 – – 6 – – – 2 3) Vodeni moškavac 2 40 - 8 – – 12 2 3) 10) Mali jeleni (poput pudua) 4 100 – 3/jedinki – – 15 – 3) 19) Srednje veliki jeleni (poput lopatara) 8 400 – 4/jedinki – – 60 – 9) 19) 21) Veliki jeleni (poput europskog jelena) 6 500 – 6/jedinki – – 80 – 9) 19) 21) Los 3 500 – – – – 100 – 9) 19) 21) Okapi 2 300 – 15/jedinki – – 50 – 18) Žirafe 4 500 – 25/jedinki – 15 50 – 18) 20) Male antilope (klipspringer), dik-dik, duiker 2 50 – 3/jedinki – – 20 – 3) 19) 21) Gazele 10 500 – 4/jedinki – – 40 – 3) 19) 21) Srednje velike antilope (poput sajge, pronghorn) 6 500 – 5/jedinki – – 50 – 3) 19) 21) Velike antilope (poput modre, močvarne) 5 500 – 8/jedinki – – 80 – 9) 19) 21) Goral, takin 4 400 – 4/jedinki – – 40 – 2) 3) 19) 21) Mufloni, divlje ovce, divlje koze 10 400 – - – – 40 – 2) 3) 19) 21) Bizoni, divlja goveda, mošusna goveda 5 500 – 8/jedinki – – 80 – 9) 19) 21) VELIČINE BAZENA ZA SISAVCE VRSTA Za skupinu od (
  43. n)životinja Za svaku sljedeću jedinku Posebni zahtjevi Potrebna min. površina kopna Broj (
  44. n)Površina (m2) Dubina (
  45. m)Volumen (m3) m2 m2 Nutrija, vidrica 2 2 0.5 1 – – Vidi tablicu Dabar 3 15 0.8 12 – – Vidi tablicu Kapibara 5 6 0.5 3 1 – Vidi tablicu Patuljasta vidra 2 10 0.5 5 2 – Vidi tablicu Europska vidra 2 20 0.8 16 - – Vidi tablicu Morska vidra 2 60 2.0 120 8 – Vidi tablicu Sjeverni medvjed 1 60 1.5 90 20 – Vidi tablicu Patuljasti voden konj 2 20 0.8 16 – Temp. 18 – 20 Vidi tablicu Nilski voden konj 2 30 1.5 45 8 Temp. 18 – 20 Vidi tablicu Tapiri 2 10 0.8 8 – – Vidi tablicu Pravi tuljani 2 60 1.5 90 10 – Vidi tablicu Morski lavovi 5 100 2.0 200 15 – Vidi tablicu Južni morski slon, morž 3 200 3.0 600 40 – Vidi tablicu Obrazloženje brojeva iz stupca »Posebni zahtjevi« u tablici koja se odnosi na uvjete držanja sisavaca 1. osigurati mogućnost kopanja 2. osigurati mogućnost penjanja 3. osigurati mogućnost sakrivanja 4. potreban bazen 5. osigurati uzdignuta mjesta za promatranje okoline 6. prirodni materijal u vanjskoj nastambi (zemlja, pijesak, kora, lišće itd.) 7. obavezan unos dodatnih objekata u nastambu 8. obavezan redovni unos grana zbog održavanja dentalne higijene i dio obogaćivanja okoliša 9. mogućnost valjanja ili posipanja pijeskom ili blatom i/ili trupci za češanje 10. tijekom cijele godine omogućiti kupanje i/ili tuširanje 11. mogućnost da se čvrsto uhvate za strukture na plafonu ili za plafon nastambe 12. veći broj mjesta za hranjenje 13. omogućiti direktan ulazak sunčevih zraka – otvorena nastamba ili otvori na krovu, otvoreni prozori 14. obavezne kutije za spavanje 15. monogamni parovi s mladuncima dok ih podnose 16. grijače tijelo u vanjskoj nastambi 17. svaka životinja zahtijeva vlastiti krevet 18. individualni boksovi za svaku životinju (mali grabežljivci 0.5 – 1 m2, žderonja, ris, serval, puma, oblačasti leopard, ostale srednje velike mačke 1.5 m2, velike mačke, gepard 2.5 m2, malajski medvjed, hijene, ardvuk 4 m2, ostali medvjedi + veliki panda 6 m2) 19. mogućnost odvajanja 20. osigurati otvoreni, ali natkriveni predprostor (80 m2) 21. zaklon u vanjskoj nastambi Ptice (Aves) OPĆI UVJETI DRŽANJA 1. VOLIJERE Volijere i kavezi trebaju biti izolirani od buke i smješteni tako da ptice budu zaštićene od svakog stresa koji bi mogli uzrokovati ljudi ili druge životinje. Pri držanju iscrpljenih ili povrijeđenih ptica s ciljem njihovog puštanja na slobodu potrebno je smanjiti prisutnost čovjeka na najmanju moguću mjeru. Takve ptice se ne smiju izlagati i pokazivati javnosti. 2. OSVJETLJENJE Ukoliko se ptice drže u zatvorenoj prostoriji treba se pobrinuti za dovoljno osvjetljenje dnevnom svjetlošću ili osigurati umjetnu svjetlost primjerenu dnevnom svjetlu. Jednako osvjetljenje treba osigurati i u zaštitnim, zatvorenim dijelovima volijera. Dnevno osvjetljenje ne smije biti isprekidano; treba se pridržavati ritma dana i noći. Trajanje osvjetljenja određuje se prema specifičnim zahtjevima vrste i prema dobu godine i kod pjevica uglavnom varira od minimalno 8 i maksimalno 14 sati. 3. HRANA Svakoj vrsti ptice potrebno je ponuditi odgovarajuću hranu, prema vrsti i starosti ptice. Hrana i voda nude se svakodnevno svježe, a posude se redovno moraju prati. Posude za hranu i vodu trebaju biti smještene dalje od prečki, da se smanji mogućnost prljanja izmetom ptica. Pticama treba staviti na raspolaganje i vodu za kupanje. 4. BOLESTI I POVREDE Pri uzgoju i držanju ptica preporučaju se svakodnevne kontrole zdravstvenog stanja ptica. Ako postoji sumnja da je ptica bolesna, ima parazite ili se ozlijedila, treba konzultirati veterinara. Pri držanju povrijeđenih i bolesnih ptica, bitnije je sprječavanje daljnjih ozljeda od zadovoljavanja za kretanjem. Često je i neophodno privremeno ograničenje kretanja. U to vrijeme ptice se mogu držati u kutijama.
  46. a)NOJEVKE Drže se u ograđenim prostorima s visokom ogradom. Trebaju imati suhi zaštitni prostor, bez propuha i u kojem se tlo ne smrzava. Nanduima i emuima zaštitni prostor treba staviti na raspolaganje pri temperaturi ispod -10 °C. Kazuari su samotni i osim u doba parenja drže se pojedinačno. VRSTA Broj ptica Površina /m2 x visina ograde/m Zaštitni prostor Svaka sljedeća ptica Posebni zahtjevi Veličina/m2 po ptici Temperatura Noj (Struthio camelus) 3 250/1,8 6 > 10 °C 50 pijesak za kupanje Nandui (Rheidae) 2 200/1,2 4 ne treba grijati 25 pijesak za kupanje Emu (Dromaius novaehollandiae) 2 200/1,2 4 ne treba grijati 100 pijesak za kupanje Kazuar (Casuariidae) 2 200/1,8 6 > 15 °C – bazen s vodom
  47. b)PTICE VODARICE Ptice vodarice trebaju imati na raspolaganje plitak bazen s vodom, a za vrste koje pretežno borave u vodi navedene su i minimalne površine i dubine bazena. Bazen treba imati niske rubove koje pticama omogućuju ulazak u vodu. Tropskim vrstama potrebno je osigurati unutarnji prostor, također s bazenom. VRSTA Broj ptica Površina otvorenog prostora /m2 Svaka sljedeća ptica/m2 Površina zatvorenog prostora po životinji/m2 Bazen – površina/m2 x dubina vode/m Površina bazena svaka sljedeća ptica /m2 Posebni zahtjevi Pelikani (Pelecanidae) 1 – 4 40 10 3 30 x 0,75 5 bazen i u zatvo-renom prostoru Pingvini (Spheniscidae) 1 – 12 60 3 16 x 1,5 1 Kormorani (Phalacrocorax sp.) 1 – 6 10 1,5 10 1,25 prečke ili grane Rode (Ciconia sp.) 2 30 6 1 bazen prečke ili grane Velike čaplje (Ardea sp.) 6 30 3 1 – tropske vrste bazen prečke ili grane Srednje čaplje i žličarke 6 20 2 0,5 – tropske vrste bazen prečke ili grane Male čaplje (Ixobrychus sp.) 2 6 bazen trska ili grmlje Male patke (do 50
  48. cm)2 8 x visina 2,5 m zaklon 4 x 0,60-1 m* trska, kućice za gniježđenje (Aix) Velike patke (iznad 50
  49. cm)2 12 x visina 2,5 m zaklon 6 x 0,60-1 m* trska Manje guske, utve 2 60 bazen niska trava Labudovi, veće guske 2 200 100 niska trava * Preporučena dubina bazena za patke plivarice je 60 cm, a za patke ronilice oko 1 m.
  50. c)FAZANI Fazani se mogu držati u volijerama. Zbog izrazite teritorijalnosti parove treba držati odvojeno. Ptice uglavnom dobro podnose hladnoću i dovoljan im je negrijani zaštitni prostor. VRSTA Broj ptica Vanjski prostor Zaštitni prostor Dimenzije P/m2 x v /m Dimenzije P x v Fazani 2 12,0 x 2,0 4 m x 2 m Paun 2 40,0 x 2,0
  51. d)GRABLJIVICE I SOVE Ptice grabljivice i sove mogu se držati u djelomično zatvorenim volijerama, koje pticama omogućuju sklanjanje od pogleda. Djelomično zatvorene volijere imaju pored zatvorenih drvenih ili zidanih strana jednu ili više djelomično otvorenih strana. Volijere trebaju biti opskrbljene prečkama i prostorima za sjedenje smještenim u gornjem dijelu volijere, ali tako da omogućavaju prostor za slobodan let. Okretne ptice kratkih krila i dugog repa, poput kobaca i jastrebova ne smještaju se u potpuno žičane volijere. Temperaturni zahtjevi u tablici označeni su šifrom: I. – dobro podnosi niske temperature, potrebna je zaštita od kiše i vjetra (ne treba unutarnji prostor) II. – osjetljive na jako niske temperature, potrebna je negrijana prostorija ili mjesto za spavanje III. – ne podnose niske temperature, potrebna je topla prostorija zaštićena od propuha IV. – jako osjetljive na niske temperature, potrebna je grijana prostorija s temperaturom iznad 15 °C VRSTA Broj ptica Vanjski prostor Dimenzije P; š; v; Unutarnji prostor Svaka sljedeća životinja Posebni zahtjevi Dimenzije P; š; v; Temperatura GRABLJIVICE Falconiformes Lešinari Cathartes, Coragyps, Sarcorhamphus 1 24 m2; 3 m; 3m; 4 m2; 2 m; 2 m IV. 10 m2 Sarcorhamphus papa osjetljiv na mraz Andski kondor Vultur gryphus 1 24 m2; 3 m; 3 m; I. Bukoč Pandion haliaetus 1 24 m2; 3 m; 3 m; 4 m2; 2 m; 2 m II. 10 m2 Škanjac osaš Pernis apivorus 1 10,5 m2; 2 m; 2,5 m; 2 m2; 1 m; 2 m III. 3 m2 Crnokrila lunja Elanus caeruleus 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m 2 m2; 1 m; 2 m IV. 3 m2 Lunje Milvus 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m I. 6 m2 M. migrans I – II* Štekavci Haliaeetus 1 24 m2; 3 m; 3m; 4 m2; 2 m; 2 m I. H. leucogaster i H. vocifer – IV. 10 m2 Crkavice Neophron, Necrosyrtes, Gypohierax 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m Neophron II – III* ostali IV. 6 m2 Kostoberina Gypaetus barbatus 1 24 m2; 3 m; 3 m; I. 10 m2 Supovi Gyps, Aegypius, Torgos, Trigonoceps, Sarcogyps 1 24 m2; 3 m; 3 m; 4 m2; 2 m; 2 m Aegypius, G. fulvus i G. bengalensis – I Torgos i Sarcogyps – IV ostali – III 10 m2 Zmijari Circaetus, Spilornis, Kratko-repi orao Terathopius ecaudatus 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m IV. 6 m2 Eje Circus 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m C. earuginosus – II C. cyaneus – I 6 m2 Eje Poliboroides, Gabari Melierax 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m IV. 6 m2 Jastreb gušteraš Kaupifalco monogrammicus 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m 2 m2; 1 m; 2 m IV. 3 m2 Jastreb Accipiter gentilis 1 12 m2; 2 m; 2,5 m I. 6 m2 Kobac Accipiter nisus 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m I. 3 m2 Škanjci Buteo buteo, B. jamaicensis 1 10,5 m2; 2 m; 2,5 m; 2 m2; 1 m; 2 m B. buteo – I. B. jamaicensis I – II* 3 m2 Škanjci Buteo 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4m2; 2 m; 2 m B. lagopus, regalis, rufinus – I. B. polyosoma – II. B. rutofunus – III. 6 m2 Harpije Harpia, Morphnus Veliki orao Polemaetus bellicosus 1 24 m2; 3 m; 3 m; 4 m2; 2 m; 2 m III. 10 m2 Filipinski orao Pithecophaga jefferyi Krunati orao Stephanoaet. coronatus 1 24 m2; 3 m; 3 m; 4 m2; 2 m; 2 m IV. 10 m2 Orlovi Aquila 1 24 m2; 3 m; 3 m; 4 m2; 2 m; 2 m A. clanga i pomarina – II, A. verreauxi – III ostali – I 10 m2 Savanski orao Aquila rapax 1 18 m2; 3 m; 2,5 m; 4 m2; 2 m; 2 m I – II.* 6 m2 Prugasti orao Hieraaetus fasciatus 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m I – II.* 6 m2 Kukmasti orao Lophaetus occipitalis 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m IV. 6 m2 Karakare Phalcoboenus, Polyborus 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m P. australis – I. P. megalopterus – II. 6 m2 Karakare Milvago 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m 2 m2; 1 m; 2 m III. 3 m2 Sokolići Polihierax 1 5 m2; 2 m; 2 m 1,5 m2 1 m; 2 m IV. 1 m2 Sokolići Microhierax 1 2 m2; 1 m; 2 m** 1 m2 1 m; 1 m IV. 1 m2 Vjetruše Falco 1 5 m2; 2 m; 2 m 1,5 m2 1 m; 2 m F. tinnunculus – I F. vespertinus – III F. sparverius – II-III* 1 m2 Mali sokolovi Falco 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m 2 m2; 1 m; 2 m F. subbuteo – III F. columbarius – I 3 m2 Za F. subbuteo treba površina od 10,5 m2 Veliki sokolovi Falco 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m europske i sjevernoam. stanarice – I F. biarmicus – I – II* F. jugger – II F. eleonorae – III F. cherrug – I – III* 6 m2 SOVE Strigiformes Kukuvije Tyto 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m 2 m2; 1 m; 2 m T. alba – I-II* T. capensis – IV 3 m2 T. capensis boravi na tlu i treba zaklon Riječna kukuvija Phodilus badius 1 5 m2; 2 m; 2 m 1,5 m2 1 m; 2 m IV 1 m2 Ćukovi Otus 2 m2; 1 m; 2 m** 1 m2; 1 m; 1 m O. brucei i scops – III O. senegalensis i choliba – II – III* 1 m2 Bjelolici ćuk Ptilopsis leucotis 1 5 m2; 2 m; 2 m 1,5 m2 1 m; 2 m III – IV* 1 m2 Male ušare Bubo poensis B africanus 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m 2 m2; 1 m; 2 m IV. 3 m2 Sr. ušare B. nipalensis B sumatranus 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m IV. 3 m2 Velike ušare B. bubo B. virginianus 1 18 m2; 3 m; 2,5 m; 4 m2; 2 m; 2 m B.b.bubo i B.b. omisus – I; B.b. ascalaphus i B. capensis – III B.b. bengalensis – IV B. virginianus – I – II* B. lacteus – III – IV* 3 m2 Ušare Ketupa 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m III. 3 m2 Bijela sova Nyctea scandiaca 1 18 m2; 3 m; 2 m; I. 3 m2 aktivna danju Sova ribarica Scotopelia peli 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m IV. 3 m2 Sove Strix (manje vrste npr. S. aluco) 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m 2 m2; 1 m; 2 m S. aluco i S. varia – I S. hylophila i S. woodfordi – IV 3 m2 Sove (Strix, Surnia, Pulsatrix) 1 12 m2; 2 m; 2,5 m 4 m2; 2 m; 2 m S. uralensis, S. ulula – I P. perspicilata i S. leptogrammica – III 3 m2 Surnia ulula je aktivna danju Velika sova Strix nebulosa 1 18 m2; 3 m; 2,5 m; I 3 m2 Ćukovi Glaucidium – manje vrste 1 2 m2; 1 m; 2 m** 1 m2; 1 m; 1 m G. brasilianum – IV G. perlatum – III – IV* 1 m2 Ćukovi Glaucidium – veće vrste 1 5 m2; 2 m; 2 m 1,5 m2 1 m; 2 m G. passerinum – I G. cuculoides – IV 1 m2 Patuljasti ćuk Micrathene whitneyi 1 2 m2; 1 m; 2 m** 1 m2; 1 m; 1 m IV 1 m2 Ćukovi Athene 1 5 m2; 2 m; 2 m 1,5 m2 1 m; 2 m A. noctua – I A. cunicularia – II A. brama – IV* 1 m2 A. cunicularia treba omogućiti kopanje u tlu Ćukovi Aegolius 1 5 m2; 2 m; 2 m I. 1 m2 Ćukuša Ninox novaeseelandiae 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m I. 3 m2 Sove Asio 1 7,5 m2; 2 m; 2,5 m 2 m2; 1 m; 2 m A. otus i flammeus – I A. clamator – II – III* A. capensis – III 3 m2 A. flammeus i A. capensis borave na tlu i trebaju zaklon * prilikom reguliranja temperature treba obratiti pažnju na regionalno podrijetlo što znači da mogu biti potrebne i druge kategorije koje ovdje nisu navedene ** kod isključivog držanja u grijanim unutrašnjim volijerama: p:2 m2, š:1 m, v:1 m (svaka sljedeća životinja 1 m2 više)
  52. d)GOLUBOVI Mnogi golubovi su izrazito teritorijalni pa parove treba držati odvojeno, iako se mogu držati u volijerama s drugim vrstama ptica. Vrste koje podnose hladnoću mogu se držati u vanjskim volijerama ako postoji zaštitni prostor koji se ne smrzava. VRSTA Broj ptica Vanjski prostor Dimenzije P/m2 x v /m Male vrste 2 2,0 x 2,0 Srednje vrste 2 6,0 x 2,0 Velike vrste 2 10,0 x 2,0
  53. e)PAPIGE Papige se mogu držati u volijerama ili kavezima. Kaveze treba postaviti na visinu od najmanje 80 cm. Za držanje u vanjskim volijerama mora postojati prostor za zaštitu od vremenskih nepogoda (sa svih strana zatvoren i osvijetljen prostor, najmanje visok kao i kavez ili volijera, s otvorom za ulaz i zlaz, a temperaturni zahtjevi primjereni su vrsti) koji ptice mogu u svakom trenutku potražiti. Samo za lošeg vremena, npr. jakog mraza, ptice se trebaju tijekom dana držati u zaštitnom prostoru. Za vrste, koje se u pravilu moraju držati u temperiranim prostorima, primjereno uređene unutrašnje volijere moraju biti istih mjera kao i vanjske volijere. Posude s vodom i hranom su tijekom zime smještene u zaštitni prostor. Podloga kaveza, unutrašnjih volijera i zaštitnog prostora prekrivena je pijeskom, piljevinom neobrađena drveta, drvenim granulama ili sličnim materijalom i treba ju čistiti najmanje jednom tjedno. Podloga vanjskih volijera može biti ili prirodna (tlo) ili se može snabdjeti slojem pijeska, šljunka ili slično. Kavezi, volijere i zaštitni prostori moraju biti opremljeni s najmanje dvije drvene prečke za sjedenje različite čvrstoće, koje moraju biti smještene tako da omogućuju duge letne pruge. Između kaveza ili volijera može biti potreban razdvajajući zid za zaštitu od povreda ugrizom. Sve papige osim opatice se gnijez­de u dupljama, stoga im za gniježđenje treba postaviti kućice, koje neki rodovi (Aratinga, Pyrrhura, Brotogeris, Bolborhynchus) koriste za spavanje tijekom čitave godine. Optimalna temperatura prostora navedena je za svaku skupinu. Temperatura u zaštitnom prostoru mora biti najmanje 10 °C, a za rodove Cyclopsitta, Deroptyus, Eclectus, Forpus, Geoffroyus, Graydidascalus, Gypopsitta, Micripsitta, Pionites, Pionopsitta, Prioniturus, Psittacella, Psittaculirostris, Psittinus, Psittrichas, Tanygnathus, Triclaria i Loriculus najmanje 15 °C. Za papige koje podnose hladnoću, npr, mala aleksandra (psittacula krameri), ljubičastoprsa aleksandra (psittacula derbiana), opatica (Myopsitta monachus), patagonska papiga (Cyanoliseus patagonicus) i australske papige zaštitni se prostor ne smije smrzavati. Za držanje papiga uzetih iz prirode potreban je tijekom prve dvije godine veći prostor i treba im ponuditi dovoljno mogućnosti za povlačenje, stoga površina kaveza i volijera mora biti najmanje 50% veća nego što je navedeno u tablici za pojedine skupine papiga. Za privremeno držanje papiga (do tri mjeseca) površina kaveza i volijera može biti 50% manja nego što je navedeno u tablici. VRSTA Broj ptica Vanjski prostor Zaštitni prostor Dimenzije d x š x v /m Svaki sljedeći par Dimenzije P x v Svaki sljedeći par Are duljine do 40 cm 2 2,0 x 1,0 x 1,5 1 m2 1,0 m2 x 1,5 m 0,5 m2 duljine 40 – 60 cm 2 3,0 x 1,0 x 2,0 1,5 m2 1,0 m2 x 2,0 m 0,5 m2 duljine preko 60 cm 2 4,0 x 2,0 x 2,0 4 m2 2,0 m2 x 2,0 m 1 m2 Ostale papige duljine do 25 cm (Neophema, Forpus) 2 1,0 x 0,5 x 0,5 0,25 m2 0,5 m2 x 0,5 m 0,25 m2 duljine 25 – 40 cm (veliki loriji) 2 2,0 x 1,0 x 1,0 1 m2 1,0 m2 x 1,0 m 0,5 m2 papige i kakadui duljine preko 40 cm 2 3,0 x 1,0 x 2,0 1,5 m2 2,0 m2 x 2,0 m 1 m2
  54. f)PJEVICE Ptice pjevice mogu se držati u kavezima ili vanjskim volijerama. Vrste koje podnose hladnoću mogu biti držane u vanjskim volijerama ako postoji zaštitni prostor koji se ne smrzava. Vanjske volijere moraju biti djelomično nadsvođene, moraju imati prostor za zaštitu od vremenskih uvjeta (jakog sunca, vjetra i padalina) koji ptice mogu u svakom trenutku potražiti. Visina volijere treba biti najmanje 1,70 m. Pod treba biti prekriven pijeskom, piljevinom, zemljom ili prikladnim materijalom, treba ga održavati čistim. Kavezi, volijere i zaštitni prostori trebaju imati najmanje 3 prečke za sjedenje i one moraju biti toliko udaljene da ptice mogu letjeti. Preporuča se korištenje prirodnih grana. Kavezi moraju biti neprozirni s tri strane, a volijere s jedne strane. Okrugli kavezi nisu pogodni. Kavez treba postaviti (s iznimkom vrsta koje se gnijezde na tlu, npr. ševa) na najmanje 80 cm visine. Ako postoji međusobna snošljivost, različite vrste ptica mogu se držati u zajedničkoj volijeri, a površina prostora treba biti prilagođena najvećoj vrsti. VRSTA Broj ptica Dimenzije d x š x v /m Zaštitni prostor Svakih sljedećih 1 – 2 ptice Posebni zahtjevi Veličina/broj ptica Temperatura Ševe (Alaudidae) do 15 cm 1-2 1,0 x 0,5 x 0,5 1 m2/ 1 par, zimi do 6 ptica europske vrste – prostor bez smrzavanja tropske > 10 °C 25% tlo prekriveno sa 4 cm 15 – 20 cm 1-2 1,2 x 0,8 x 0,5 25% zemlje ili pijeska preko 20 cm 1-2 1,6 x 0,8 x 0,5 25% zaklon na tlu Estrilde (Estrildidae), vrapci i pletilje (Ploceidae) do 12 cm 1-2 0,8 x 0,4 x 0,4 1 m2/ 20-30* estrilde > 15-20 °C 25% estrilde trebaju košare za spavanje 12 – 20 cm 1-2 1,2 x 0,5 x 0,5 1 m2/ 10-15* pletilje i tropski vrapci > 10 °C; 25% preko 20 cm 1-2 1,6 x 0,5 x 0,5 1 m2/ 5 ptica europske vrste – bez smrzavanja 25% za dugorepe pletilje v = 1,2 m Zebe (Fringillidae), strnadice (Emberizinae), kardinali (Cardinalinae) do 15 cm 1-2 0,8 x 0,4 x 0,4 1 m2/ 10 – 20** tropske > 15 °C strnadice – prostor koji se ne smrzava 25% 15 – 20 cm 1-2 1,2 x 0,5 x 0,5 1 m2/ 6 – 10** 25% preko 20 cm 1-2 1,6 x 0,8 x 0,8 1 m2/ 4 ptice 25% Čvorci (Sturnidae) Balijska minja (Leucopar rothschildi) 2 2,0 x 2,0 x 2,0 2 m2/ 2 ptice > 10°C drži se po 1 par voda za kupanje, kućice za gniježđenje Beo (Gracula religiosa) 2 2,0 x 1,0 x 1,8 0,6 m2/ 2 ptice > 10°C Drozdalji (Timaliinae) do 20 cm (npr. Leiothrix sp.) 4 2,0 x 1,0 x 1,8 0,5 m2/ 2 ptice >5°C (L. argentauris > 10°C) preko 20 cm (npr. Garrulax canorus) 2 2,0 x 1,0 x 1,8 0,6 m2/ 2 ptice > 5°C Gmazovi (Reptilia) SMJEŠTAJ MINIMALNA VELIČINA PROSTORA (d X š X
  55. v)PO JEDINKI UREĐENJE PROSTORA ZA ŽIVOTINJE TEMPERATURA (°C) VODA I HRANA Zmije (Serpentes) Terarij Duljina zmije (duljina kaveza+širina kaveza) ± 10; Arborealne zmije moraju imati terarij visok barem 40 cm; Za svaku dodatnu jedinku prostor se mora proširiti 20% Grubi treset, kora drveća, meka piljevina, novinski papir ili komercijalna podloga, osigurano mjesto za skrivanje (što manjih dimenzija tako da se zmija jedva uvuče); Arborealne zmije moraju imati terarij s granama od kojih barem 1 mora biti u vodoravnom položaju; Ne preporučuje se terarij od drva niti zemljana podloga (zbog razvoja parazita). 25-30 Grijač se postavlja u dio terarija suprotan od smještaja skrivališta, te može zauzimati najviše 1/3 površine terarija, za grijanje se ne preporuča koristiti tzv. »tople stijene« Voda mora biti uvijek prisutna, a neke vrste je potrebno prskati jer vodu piju iz ljuskica na tijelu; Posuda s vodom mora biti promjera da sklupčana zmija može u nju leći; Mesojedi Gušteri (Sauria) Terarij 4 x 3 x 3 DT Za arborealne guštere v=3,5 DT; Za svaku dodatnu jedinku se prostor mora proširiti za 15% Grubi treset, kora drveća, krupni šljunak ili komercijalna podloga, neke vrste koje se ukopavaju trebaju visinu podloge (pijeska) 8 – 10 cm; Terarij mora barem djelomično oponašati prirodni okoliš (vizualno); Mora postojati mjesto za skrivanje (što manje); Arborealni gušteri moraju imati terarij s granama od kojih barem 1 mora biti u vodoravnom položaju i ispod reflektorske žarulje ili UV fluorescentne cijevi kako bi se životinja mogla sunčati; Ne preporučuje se terarij od drva niti zemljana podloga (zbog razvoja parazita). 28 – 35 Grijač se postavlja u dio terarija suprotan od smještaja skrivališta, te može zauzimati najviše 1/3 površine terarija, za grijanje se ne preporuča koristiti tzv. »tople stijene«; Gušteri koji se sunčaju, moraju uz reflektorsku žarulju (kao izvor topline) u terariju imati i specijalnu fluorescentnu cijev koja emitira UV svjetlost određene valne duljine. Voda mora biti uvijek prisutna; Arborealne vrste često ne piju vodu iz posuda, pa je terarij potrebno prskati kako bi pili vodu nakupljenu na granama i slično; Biljojedi i mesojedi – prehranu treba prilagoditi svakoj vrsti; Potrebno je paziti da biljojedni gušteri u svojoj prehrani dobivaju dovoljno vitamina i tvari neophodnih za održavanje fizioloških funkcija. Specijalne vrste guštera Obična iguana ili zeleni legvan (Iguana iguana) Terarij 4 x 3 x 5 DT ili 5 x 3 x 4 DT Supstrat mora biti lagano vlažan, potrebno često prskanje, 1/3 površine terarija mora zauzimati posuda s vodom, terarij mora imati grane za penjanje od kojih bar jedna mora biti ispod reflektorskog izvora topline, u terariju mora postojati UV fluorescentna cijev. 28 – 30 Porodica Chamaleonidae – kameleoni Terarij 4 x 4 x 4,5 DT za vrste koje žive na zemlji; 4 x 2,5 x 4 DT za arborealne vrste; Za par prostor se mora proširiti 20% Potrebne grane za penjanje (za arborealne vrste); Skloništa za skrivanje (za terestrijalne vrste) Odrasli se kameleoni moraju držati pojedinačno (zbog smanjenja stresa) 20 – 30 za većinu vrsta; >24 za planinske vrste; Oko 20 za noćne vrste koje preko dana moraju imati uključenu reflektorsku žarulju. Porodica Varanidae – varani Terarij 5 x 3 x 4 DT; 5 x 2 x 4 DT; 4 x 2 x 5 DT; 5 x 2 x 2 DT Krupni šljunak, kora drveta, komercijalni supstrati; Arborealne vrste moraju imati grane za penjanje. 30-34; Ispod reflektorske žarulje 45 Krokodili, aligatori i kajmani Veliki terarij Vodena površina od 2 – 5 m2 (po jedinci), dubina vode oko 40 cm, kopneni dio (sunčalište); Za svaku dodatnu jedinku terarij se treba proširiti i to 20% vodnu površinu i 10% kopneni dio. Vodena površina od 2,5 m2 (po jedinci), dubina vode oko 40 cm, kopneni dio (sunčalište) može biti od betona ili prekriven plastičnom masom ili krupnim tresetom, korom drveta Temperatura vode 25 – 27; Temperatura zraka 25– 30, a ispod reflektorske žarulje 35 Mesojedi; Kajmani se uglavnom hrane ribom, ali se mogu hraniti i miševima i drugim malim glodavcima Kopnene kornjače Terarij ili ograđene u prirodi 5 x 4 x 3 DO Drže se u zajednicama; Terarij s plastičnom podlogom, šljunkom, mješavinom treseta i zemlje; Skrivalište mora biti tako veliko da se u njega može sakriti više životinja; Vanjski prostor mora biti dobro ograđen jer kornjače dobro kopaju i mogu lako prokopati prolaz ispod ograde, podloga može biti zemljana ili travnata, sa skrivalištima na više mjesta, po mogućnosti u hladu. 27 – 30 Ispod reflektorske žarulje do 35; Ako se kornjače drže vani, najbolje je dio nastambe držati na suncu, a drugi dio mora stalno biti u hladu kako bi se životinje mogle zaštiti od sunca Biljojedi; Raznolika biljna hrana s povremenim vitaminskim dodacima; Mladima treba povremeno davati kalcij Vodene kornjače Vanjski bazen ili terarij 5 x 4 x 3 DO Drže se u zajednicama; Mora postojati barem jedan suhi dio na koji se kornjače mogu popeti i sunčati; Vanjski bazen mora imati rub na koji se kornjača može lako popeti; Vodene kornjače ne moraju imati skrivalište; Neke se rado ukopavaju u mulj, pa na dnu moraju imati deblji sloj pijeska. Mlade vodene kornjače moraju imati vodu koja je zagrijana minimalno na 22, a poželjno je i do 26; Vodu se može grijati akvarijskim grijačima Mogu se hraniti komercijalnim mješavinama Morske lornjače (Chelonidae) Duljine i širine oklopa (u cm): Bazen POVRŠINA × PROMJER × VISINA (m2 x m x
  56. m)Karakteristike vode: Salinitet: 20-35‰ pH: 7,5 – 8,5 Konc. klora: 1,0 – 1,5 ppm Kakvoća vode: visoke sanitarne čistoće, bistra Karakteristike bazena: Jedinke dužine oklopa 10 – 70 cm: za svaku dodatnu jedinku površinu je potrebno povećati za 50%; Jedinke dužine oklopa 70-90 cm: za svaku jedinku površinu je potrebno povećati za 100%; Unutarnja površina bazena ne smije biti prekrivena toksičnim tvarima, Bazeni ne smiju sadržavati predmete koje kornjača može progutati, zaplesti se u njih ili zaglaviti u njima; Bazeni moraju biti dostatno osvijetljeni (do 16 sati dnevno), ali se dio bazena mora zasjeniti kako bi se životinji omogućio izbor zaklona u slučaju prejakog prirodnog ili umetnog osvjetljenja Temperatura vode 20 – 30 °C Nepokvarena i čista, svježa ili smrznuta na način da zadrži kvalitetu; Hranjenje iz ruku životinja koje će biti vraćene natrag u more je zabranjeno; Prije puštanja, morske kornjače treba hraniti živim plijenom DT – dužina tijela DO – duljina oklopa Vodozemaci (Amphibia) PROSTOR UREĐENJE PROSTORA Bezrepci (Anura) Pipidae – bezjezičnjače Akvarij – mali komadi kopna koji plutaju – veličina posude: 1 litra vode na 1 cm dužine životinje – najveća dubina vode 15 – 50 cm Ranidae – prave žabe Discoglossidae – mukači Akvaterarij – osigurati primjereni odnos veličine vodenog i kopnenog dijela akvaterarija – održavanje kvalitete vode (svakodnevno filtriranje i izmjena vode) Bufonidae – krastače Pelobatidae – češnjače Leptodactyllidae Dendrobatidae Terarij – posudica s vodom – primjereni supstrat (na primjer treset ili suho lišće koje se mora vlažiti) – prostor za skrivanje Žabe prilagođene penjanju: – Hylidae – gatalinke – Rhacophoridae – Microhyllidae Terarij – visoki terarij – posudica s vodom – primjereni supstrat (na primjer treset ili lisni otpad) – mogućnost penjanja (grane, kamenje) Repaši (Caudata) Daždevnjaci Terarij – posudica s vodom – primjereni supstrat (na primjer treset ili lisni otpad) – zasađeno zelenilo i osiguran prostor za sakrivanje Vodenjaci Akvaterarij – osigurati primjereni odnos veličine vodenog i kopnenog dijela akvaterarija – održavanje kvalitete vode (svakodnevno filtriranje i izmjena vode) – zasađeno zelenilo i osiguran prostor za sakrivanje Pravilnik, NN 146/2005-2742 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 146/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2742 Donositelj:Ministarstvo kulture Datum tiskanog izdanja: 12.12.2005. ELI: /eli/sluzbeni/2005/146/2742 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.