← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2190/2005 od 9. studenoga 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2190/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2190/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 146/2005 (12.12.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-IIIA-2190/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2780 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi Lj. T. i D. T. iz S., oboje zastupani po M. M., odvjetniku iz Z., na sjednici održanoj dana
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: Pn-5013/03 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  11. i 49/
  12. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada podnositeljima ustavne tužbe, zbog povrede ustavnog prava iz članka
  13. stavka
  14. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  15. – pročišćeni tekst) i to: – Lj. T. iz S., u iznosu od 13.650,00 kuna i – D. T. iz S., u iznosu od 13.650,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  16. Podnositelji ustavne tužbe, na temelju članka
  17. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  18. i 49/
  19. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijeli su
  20. svibnja
  21. ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  22. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom sukladno odredbi članka
  23. Ustavnog zakona, a na temelju uvida u presliku spisa Općinskog suda u Zagrebu broj: Pn-5013/03, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja zajamčenog odredbom članka
  24. stavka
  25. Ustava Republike Hrvatske: – dana
  26. kolovoza
  27. podnositelji su tužbom pred Općinskim sudom u Zagrebu protiv tužene Republike Hrvatske, pokrenuli parnični postupak, radi naknade štete; – dana
  28. prosinca
  29. održano je ročište za glavnu raspravu; – rješenjem broj: Pn-6437/95 od
  30. srpnja
  31. prvostupanjski sud utvrdio je prekid postupka primjenom članaka
  32. i
  33. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.); – podneskom od
  34. studenoga
  35. podnositelji su predložili nastavak postupka; - zbog odlaska uredujućeg suca na novu dužnost, ročište zakazano za
  36. lipnja
  37. je odgođeno, a sljedeće je zakazano za
  38. studenoga
  40. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 3.
  41. Podnositelji su pokrenuli postupak pred Općinskim sudom u Zagrebu na temelju članka
  42. Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/
  43. i 3/94.), koji je glasio: Članak
  44. Za štetu nastalu smrću, tjelesnom povredom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe uslijed akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovara društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu. Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.), koji je stupio na snagu
  45. veljače
  46. godine, bilo je propisano: Članak
  47. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/
  48. i 3/94.) članak
  49. briše se. Članak
  50. Postupci za naknadu štete pokrenuti po odredbama članka
  51. Zakona o obveznim odnosima, prekidaju se. Postupci iz stavka
  52. ovoga članka nastavit će se nakon što se donese poseban propis kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu uslijed terorističkih akata. Zakonom o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.) koji je stupio na snagu
  53. studenoga
  54. godine, bilo je propisano: Članak
  55. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  56. (članka 184a. stavka
  57. i 184b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  58. stavka
  59. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.
  60. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  61. srpnja
  62. godine, donio je Zakon o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  63. srpnja
  64. godine, a kojim je propisano: Članak
  65. Sudski postupci radi naknade štete prekinuti stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) nastavit će se po odredbama ovoga Zakona. Iz navedenog slijedi da je Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima određen prekid postupaka u kojima je odlučivano o naknadi štete nastale uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija, odnosno da je navedenim Zakonom bilo određeno da se spomenuta vrsta postupaka mora prekinuti tijekom razdoblja od sedam

(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana. 3.
  1. Podnositelji su podnijeli ustavnu tužbu na temelju članka
  2. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  3. stavkom
  4. Ustava Republike Hrvatske. Članak
  5. stavak
  6. Ustava Republike Hrvatske propisuje: Članak
  7. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...). Članak
  8. Ustavnog zakona propisuje: Članak 63.
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatrajući navode ustavne tužbe i dokumentaciju koja prileži tužbi, Ustavni sud je utvrdio da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za postupanje u smislu odredbi članka
  3. Ustavnog zakona. 4.
  4. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak pokrenut je tužbom podnositelja od
  5. kolovoza
  6. pred Općinskim sudom u Zagrebu radi naknade štete. Međutim, duljina postupka ne uzima se u razmatranje od tog dana već od
  7. studenoga
  8. godine kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/
  9. – pročišćeni tekst, 8/
  10. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  11. stavku
  12. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  13. svibnja 2005., a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno devet
(9)godina, devet
(9)mjeseci i četrnaest
(14)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, šest
(6)mjeseci i dvanaest
(12)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka radi naknade štete pokrenutog tužbom podnositelja nastupio je po sili zakona (ex lege)
  4. veljače 1996., stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka
  5. srpnja 1999., nadležni Općinski sud u Zagrebu postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  6. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDAPOSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  7. stavkom
  8. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava zajamčeno pravo podnositeljice da o njezinim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  11. stavkom
  12. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  13. stavkom
  14. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  15. stavka
  16. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja, temeljem članka
  17. Zakona o obveznim odnosima, velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene terorističkim aktima, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  18. listopada
  19. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Međutim, Vlada Republike Hrvatske je s ispunjenjem ove obveze zakasnila tri
(3)godine, jedan
(1)mjesec i dvadeset
(20)dana. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositelj je bio u neizvjesnosti hoće li se i kada će se nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnosti te o činjenici da je zakonom određen prekid sudskih postupka radi naknade štete prouzročenih terorističkim aktima i javnim demonstracijama trajao sedam
(7)godina, pet
(5)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  1. stavkom.
  2. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositeljima povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje.
  5. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  6. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama I., II., III. i IV. izreke.
  7. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  8. Ustavnog zakona.
  9. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2190/2005 Zagreb,
  4. studenoga
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 146/2005-2780 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 146/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2780 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 12.12.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2005/146/2780 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.