← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-2491/2005 od 15. studenoga 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-2491/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-2491/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 146/2005 (12.12.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-2491/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2784 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi D. K. iz S., kojeg zastupa I. M., odvjetnik iz S., na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: P-308/03 (raniji broj: P-438/92) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon dana objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  11. i 49/
  12. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, D. K. iz S., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  13. stavka
  14. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  15. – pročišćeni tekst), u iznosu od 11.100,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna, u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  16. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka
  17. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  18. i 49/
  19. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je
  20. lipnja
  21. ustavnu tužbu smatrajući da mu je nerazumno dugim trajanjem postupka pred nadležnim redovnim sudovima povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom
  22. stavkom
  23. Ustava Republike Hrvatske. U ustavnoj tužbi podnositelj navodi kronologiju poduzetih radnji u konkretnom parničnom predmetu te predlaže Ustavnom sudu usvojiti ustavnu tužbu, odrediti Općinskom sudu u Splitu primjereni rok za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu podnositelja i odrediti podnositelju primjerenu naknadu zbog povrede njegovog ustavnog prava, koju je Općinski sud u Zagrebu učinio kada o pravima i obvezama podnositelja nije odlučio u razumnom roku. Također, predlaže da Ustavni sud odredi naknadu punomoćniku podnositelja na ime troškova sastava ustavne tužbe. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  24. Ustavni sud je, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom podnositelja primjenom članka
  25. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  26. stavkom
  27. Ustava: –
  28. svibnja
  29. godine tužbom podnositelja pred Općinskim sudom u Splitu pokrenut je parnični postupak radi poništenja, kao nezakonite, odluke o rasporedu radnika; – do
  30. studenoga
  31. sud je održao sedam ročišta za glavnu raspravu. Zbog nedolaska podnositelja na ročište zakazano za
  32. studenoga 1993., nastupilo je mirovanje postupka te je postupak na prijedlog podnositelja od
  33. ožujka
  34. nastavljen. U tijeku postupka sud je proveo dokaz saslušanjem podnositelja kao stranke u postupku te je zamolbenim putem, pred Općinskim sudom u Zagrebu, saslušan predloženi svjedok (Općinski sud u Zagrebu održao je tri ročišta za glavnu raspravu); – od
  35. studenoga
  36. do
  37. travnja 1999., kada je glavna rasprava zaključena, sud je održao četiri ročišta za glavnu raspravu; – odlukom, broj: P-438/92 od
  38. travnja
  39. odbijen je tužbeni zahtjev podnositelja; – protiv navedene odluke podnositelj je
  40. rujna
  41. izjavio žalbu; – Županijski sud u Splitu je presudom, broj: Gž-3312/99 od
  42. rujna
  43. djelomično odbio žalbu podnositelja te prvostupanjsku presudu u dijelu kojom je odbijen zahtjev podnositelja za vraćanje na rad potvrdio, dok je rješenjem, iste oznake, djelomično usvojio žalbu podnositelja te prvostupanjsku odluku u dijelu kojom je odbijen zahtjev podnositelja za poništenje odluka kojima je izvršen raspored podnositelja na drugo radno mjesto ukinuo i u tom dijelu predmet vratio na ponovni postupak; – u ponovnom postupku prvostupanjski sud održao je tri ročišta s tim da je glavna rasprava zaključena na ročištu održanom
  44. travnja 2002.; – protiv prvostupanjske odluke, broj: P-1039/01 od
  45. travnja 2002., kojom je odbijen tužbeni zahtjev podnositelja, podnositelj je dana
  46. lipnja
  47. izjavio žalbu; – viši nadležni sud odlukom, broj: Gž-2840/02 od
  48. listopada 2002., ukinuo je prvostupanjsku odluku i predmet opetovano vratio na ponovni postupak; – u ponovnom postupku prvostupanjski sud održao je šesnaest ročišta za glavnu raspravu, predsjednik suda odlučio je o zahtjevu za izuzeće raspravnog suca, zaključio glavnu raspravu te istu preotvorio na ročištu održanom
  49. rujna
  50. U dosadašnjem tijeku postupka sud je saslušao veći broj svjedoka. OČITOVANJE OPĆINSKOG SUDA U SPLITU
  51. Na temelju članka
  52. stavka
  53. Ustavnog zakona, Ustavni sud je dopisom od
  54. rujna
  55. od Općinskog suda u Splitu zatražio izjašnjenje o navodima ustavne tužbe, koji je dostavio izvješće i presliku parničnog spisa. U svom izvješću nadležni prvostupanjski sud navodi kronologiju radnji, poduzetih u konkretnom parničnom postupku. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  56. Za ovaj ustavnosudski postupak mjerodavne su odredbe članka
  57. stavka
  58. Ustava Republike Hrvatske i članka
  59. Ustavnog zakona. S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o radnom sporu, ukazuje se i na odredbu članka
  60. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
  61. i 117/03.), kojom je propisano da će sud u postupku u parnicama iz radnih odnosa uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova. Ustavna tužba je osnovana.
  62. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Razmatranjem razloga ustavne tužbe podnositelja i preslike predmetnog spisa, Ustavni sud utvrdio je da su se u konkretnom slučaju ostvarile pretpostavke za njegovo postupanje u smislu odredbe članka
  63. Ustavnog zakona. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 5.
  64. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak pokrenut je pred Općinskim sudom u Splitu tužbom podnositelja od
  65. svibnja
  66. Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od
  67. studenoga
  68. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokol broj 1, 4, 6, 7 i 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine« – Međunarodni ugovori, broj 18/97., 6/
  69. – pročišćeni tekst i 8/
  70. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  71. stavku
  72. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  73. lipnja 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno trinaest

(13)godina i šesnaest
(16)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, šest
(6)mjeseci i dvadeset šest
(26)dana. 5.2. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Parnični postupak pokrenut je tužbom podnositelja pred Općinskim sudom u Splitu. U pravno relevantnom razdoblju, postupak se najprije vodio pred Općinskim sudom u Splitu u trajanju od jedne
(1)godine, pet
(5)mjeseci i šesnaest
(16)dana. U povodu žalbe podnositelja predmet je dostavljen višem sudu na odlučivanje, gdje se isti vodio nešto manje od godine dana, kada je isti vraćen na ponovni postupak pred Općinski sud u Splitu. U ponovnom postupku, glavna rasprava zaključena je nakon nešto više od dva
(2)mjeseca, ali je predmet, u povodu žalbe podnositelja, ponovno dostavljen višem sudu na odlučivanje. Drugostupanjski postupak trajao je oko tri mjeseca te je, sukladno odluci višeg suda, predmet opetovano vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. U ponovnom postupku, od radnji koje su relevantne za odlučivanje o pravima i obvezama podnositelja, sud je održao više ročišta na kojima je, između ostalog, odbio prijedlog podnositelja za preinačenje tužbenog zahtjeva te proveo dokaz saslušanjem predloženih svjedoka. Na ročištu održanom
  1. lipnja
  2. sud je glavnu raspravu zaključio, ali ju je na ročištu održanom
  3. rujna
  4. preotvorio radi dopune postupka. 5.
  5. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Od pokretanja parničnog postupka pa do
  6. studenoga
  7. podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u parničnom postupku djelomično je doprinio duljini parničnog postupka. Naime, zbog nedolaska podnositelja na račište za glavnu raspravu zakazano za
  8. studenoga
  9. nastupilo je mirovanje postupka (postupak je nastavljen u povodu prijedloga podnositelja od
  10. ožujka 1994.). Međutim, u pravno relevantnom razdoblju, podnositelj nije doprinio duljini postupka. Doprinos podnositelja u duljini postupka, Ustavni sud je cijenio prilikom odmjeravanja primjerene naknade podnositelju zbog povrede ustavnog prava na razumno suđenje. 5.
  11. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenoj pravnoj stvari.
  12. Sukladno navedenom, Ustavni sud ocjenjuje da ukupno trajanje radnog spora, kao postupka hitne naravi, preko trinaest godina, unatoč tomu što su tijekom postupka donesene čak četiri sudske odluke, ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku. Navedeno imajući u vidu činjenicu da postupak još uvijek nije okončan kao i neaktivnost prvostupanjskog suda. Naime, iako je prvom drugostupanjskom odlukom predmet vraćen na ponovni postupak u rujnu 2000., prvostupanjski sud je prvo ročište za glavnu raspravu održao tek
  13. siječnja
  14. (dakle, nakon nešto više od godine dana). Mišljenje je Ustavnog suda da, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o radnom sporu, sud je morao obratiti osobitu pažnju na hitnost postupanja u ovoj pravnoj stvari. Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da je podnositelju povrijeđeno ustavno pravo da zakonom ustanovljeni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima ili obvezama, zajamčeno odredbom članka
  15. stavka
  16. Ustavnog zakona.
  17. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  18. stavka
  19. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  20. Sukladno odredbi članka
  21. stavka
  22. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade, zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, Ustavni sud u pravilu određuje za razmatrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu mogućnost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  23. studenoga
  24. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakog pojedinog slučaja. Pri utvrđivanju visine naknade, na temelju članka
  25. stavka
  26. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, imajući pritom u vidu i vrstu postupka o kojemu se radi, napose s obzirom na njegovu hitnost, ali uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  27. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  28. Ustavnog zakona.
  29. Sukladno odredbi
  30. Ustavnog zakona svaki sudionik snosi svoje troškove postupka zbog čega o zahtjevu za nakandu troškova punomoćnika podnositelja Ustavni sud nije odlučivao.
  31. Predsjednik Općinskog suda u Splitu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2491/2005 Zagreb,
  4. studenoga
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 146/2005-2784 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 146/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2784 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 12.12.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2005/146/2784 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.