← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3837/2004 od 24. studenoga 2005.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3837/2004 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3837/2004 od
  3. studenoga
  4. NN 147/2005 (14.12.2005.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3837/2004 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2827 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi M. K. iz K., kojeg zastupa V. B., odvjetnik iz Karlovca, na sjednici održanoj dana
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-5157/2003-7 od
  10. lipnja
  11. godine, kojom je odbijena njegova tužba podnijeta protiv rješenja Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske, Uprave za obnovu, klasa: UP/II-316-01/01-01/654, urbroj: 561-04-/01-03-4 od
  12. svibnja
  13. godine. Tim rješenjem odbijena je žalba podnositelja podnijeta protiv rješenja Karlovačke županije, Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Pododsjeka za obnovu, klasa: UP/I-361-01/97-01/1870, urbroj: 2133-04-04/02-01-06 od
  14. svibnja
  15. kojim je poništeno rješenje istog tijela klasa: UP/I-361-01/97-01/1870urbroj: 2133-04-05/02-98-04 od
  16. travnja
  17. godine, kojim je podnositelju bilo priznato pravo na obnovu obiteljske kuće
  18. stupnja oštećenja na adresi K., B. G.
  19. Rješenjem od
  20. svibnja
  21. godine, odbijen zahtjev podnositelja za utvrđenje prava na obnovu i opremanje u ratu oštećene obiteljske kuće
  22. stupnja oštećenja na adresi K., B. G.
  24. Podnositelj smatra da su mu osporenim aktima, zbog pogrešne primjene Zakona o obnovi (»Narodne novine«, broj 24/96., 54/96., 87/
  25. i 57/00.), povrijeđena ustavna prava propisana odredbama članka
  26. stavka 2., članka
  27. i članka
  28. Ustava. Podnositelj u ustavnoj tužbi ponavlja razloge iznijete tijekom postupaka koji su prethodili ustavnosudskom postupku. Ističe da odredba članka
  29. stavka
  30. točke
  31. Zakona o obnovi jasno propisuje da pravo može ostvariti onaj korisnik koji je s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, te nalazi da je jasno korišten termin prebivanja odnosno prebivališta, a ne i boravišta. Također ističe da nije sporno da se podnositelj s obitelji nalazio na privremenom radu u Nj. duži niz godina, te da je u inozemstvu imao boravište dok tamo radi, ali da je logično, budući da su hrvatski državljani da imaju namjeru stalno prebivati u Republici Hrvatskoj. Smatra da ispunjava sve zakonom propisane uvjete za ostvarivanje prava na obnovu u ratu oštećene kuće.
  32. Za potrebe ovosudnog postupka pribavljen je spis Ureda državne uprave u Karlovačkoj županiji, Ureda za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Pododsjeka za obnovu, klasa: UP/I-361-01/97-01/
  33. Ustavna tužba nije osnovana.
  34. Prema odredbi članka
  35. stavka
  36. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  37. i 49/
  38. – pročišćeni tekst), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja povrijeđeno njegovo ustavno pravo. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  39. Odredbom članka
  40. stavka
  41. Zakona o obnovi propisano je: »Pravo na obnovu pod uvjetima iz ovog Zakona imaju vlasnici, odnosno suvlasnici u ratu uništenih ili oštećenih stambenih zgrada te zaštićeni najmoprimci u stanovima u tim zgradama, kao i vlasnici drugih uništenih ili oštećenih materijalnih dobara, koji su državljani Republike Hrvatske te osobe koje su
  42. godine imale prebivalište u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: korisnici prava na obnovu).«. Slijedom navedenog za podnositelja ustavne tužbe kao hrvatskog državljanina mjerodavna je odredba članka
  43. stavka
  44. točke
  45. Zakona o obnovi. Odredbom članka
  46. stavkom
  47. točkom
  48. Zakona o obnovi propisano je:

(1). Pravo iz članka
  1. stavka
  2. ovoga Zakona može se ostvariti: (...)
  3. ako je korisnik prava na obnovu s obitelji prebivao u stambenoj zgradi, odnosno koristio drugo uništeno ili oštećeno dobro, do početka ratnih operacija na tom području i ako zahtjevu priloži pisanu izjavu da će se nakon obnove s obitelji vratiti, odnosno koristiti obnovljeno dobro, (...)
  4. Tijekom provedenog upravnog postupka utvrđeno je da se podnositelj u vrijeme početka ratnih operacija zajedno s obitelji nalazio na privremenom radu u inozemstvu, te da je rečeni objekt koristio samo za vrijeme praznika i godišnjeg odmora, dakle samo povremeno. Također, utvrđeno je da iz izjave podnositelja proizlazi da se od
  5. godine, a njegova supruga od
  6. godine, nalazi na privremenom radu u SR Nj., te da od tada tamo stanuje zajedno sa sinom gdje on i pohađa srednju školu. Stoga prema stajalištu upravnog tijela, prijava prebivališta na navedenu adresu nije dokaz da je na toj adresi podnositelj s obitelji stvarno i stanovao u vrijeme početka ratnih operacija. Odlučujući o tužbi podnositelja u upravnom sporu, Upravni sud odbio je tužbu kao neosnovanu i našao osporeno rješenje upravnog tijela zakonitim. U obrazloženju presude ističe se da u konkretnom slučaju nisu osnovani prigovori tužitelja (podnositelja ustavne tužbe) o nejednakosti građana koji su radili u Republici Hrvatskoj i onih na privremenom radu u inozemstvu, jer to nije postupak naknade ratne štete već postupak obnove građevinskih objekata stradalih u ratu koje Republika Hrvatska provodi onim građanima kojima su ti objekti stvarno i koristili za stalno stanovanje, u trenutku kada su započele ratne operacije.
  7. Ocjenjujući navode ustavne tužbe sa stajališta odredbe članka
  8. stavka
  9. Ustava, Ustavni sud je utvrdio da podnositelju nije povrijeđeno Ustavom zajamčeno pravo jednakosti pred zakonom. Podnositelj nije naveo relevantne razloge koji bi ukazivali da je u provedenom upravnom i upravnosudskom postupku bilo postupovnih povreda koje bi mogle dovesti do povrede navedenog ustavnog prava. Stvarno i mjesno nadležna upravna tijela i Upravni sud Republike Hrvatske valjano su obrazložili stajališta iznijeta u osporenim aktima, koja, prema ocjeni Ustavnog suda, nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i primjene materijalnog prava protivno ustaljenoj praksi. Ustavni sud stoga utvrđuje da u osporenim aktima o pravima podnositelja nije odlučivano samovoljno.
  10. Podnositelj je u ustavnoj tužbi istaknuo povredu odredbe članka
  11. Ustava, koja u stavku
  12. propisuje da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu, dok se u stavku
  13. zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih tijela koja imaju javne ovlasti. Odredba članka
  14. stavka
  15. Ustava ne sadrži ustavno pravo u smislu članka
  16. stavka
  17. Ustavnog zakona, nego utvrđuje načelo zakonitosti u djelovanju uprave. Odredbom članka
  18. stavka
  19. Ustava jamči se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti i ona se ne iscrpljuje u pravu na pokretanje upravnog spora pred Upravnim sudom, već se sadržaj tog jamstva proteže i na obvezu tog suda da u propisanom postupku odluči o zakonitosti osporenog akta. Upravni sud je, provodeći kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata, osporenom presudom odbio podnositeljevu tužbu kao neosnovanu te je za svoja utvrđenja dao jasne razloge, očitovavši se pritom o svim relevantnim navodima podnositelja. Tijekom ustavnosudskog postupka Ustavni sud je utvrdio da podnositelju nije povrijeđeno navedeno ustavno pravo.
  20. Odredbom članka
  21. Ustava propisano je da su svi državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti te nije mjerodavna u ovom slučaju (stajalište Ustavnog suda izraženo u odluci broj: U-III-884/2004, objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 2/05.).
  22. Slijedom navedenog, na temelju odredbi članaka
  23. i
  24. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, odlučeno je kao u izreci.
  25. Odluka o objavi temelji se na članku
  26. Ustavnog zakona. Broj: U-III-3837/2004 Zagreb,
  27. studenoga
  28. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 147/2005-2827 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 147/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2827 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 14.12.
  29. ELI: /eli/sluzbeni/2005/147/2827 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  30. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.