← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2757/2005 od 23. studenoga 2005.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2757/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2757/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 147/2005 (14.12.2005.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2757/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2839 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. stavka
  10. Zakona o Državnom sud­benom vijeću (»Narodne novine« broj 58/93., 49/99., 31/
  11. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., i 59/
  12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je na sjednici
  14. lipnja
  15. godine Zakon o Državnom sudbenom vijeću (u daljnjem tekstu: Zakon o DSV-u). Zakon o DSV-u objavljen je u »Narodnim novinama« broj 58 od
  16. lipnja
  17. godine. Sukladno članku 42., Zakon o DSV-u stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
  18. Krunislav Olujić iz Zagreba podnio je
  19. lipnja
  20. godine prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  21. stavka
  22. Zakona o DSV-u. Zakon o DSV-u višekratno je mijenjan i dopunjavan (»Narodne novine«broj 49/99., 31/
  23. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-659/1994 i dr. od
  24. ožujka 2000 godine., 107/
  25. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-659/1994 i dr. od
  26. listopada
  27. godine., 129/00., 59/
  28. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-508/1996 od
  29. travnja
  30. godine), tako da osporeni članak
  31. stavak
  32. Zakona o DSV-u danas glasi: Prijedlog kandidata iz reda sudaca mora osigurati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste i stupnja.
  33. U svom prijedlogu predlagatelj ističe da osporena odredba nije u suglasnosti s člankom
  34. stavkom
  35. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/
  36. i 28/2001.), koji glasi: Državno sudbeno vijeće ima jedanaest članova koje iz reda is­taknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca.
  37. Obrazlažući svoj prijedlog, predlagatelj navodi da osporena odredba spada u odredbe kojima se uređuje način i postupak biranja članova Državnog sudbenog vijeća (u daljnjem tekstu: DSV). Međutim, prema mišljenju predlagatelja, osporenom odredbom zakonodavac nije uvažio ustavni standard propisan člankom
  38. stavkom
  39. Ustava, prema kojem član DSV-a mora biti istaknuti sudac. Predlagatelj smatra da je Ustav izričito odredio kako članom DSV-a ne može biti svaki sudac, već samo istaknuti sudac, neovisno o vrsti i stupnju suda u kojemu kandidat obnaša pravosudnu funkciju. Prema mišljenju predlagatelja, Ustav ovlašćuje zakonodavca samo »operacionalizirati« i detaljno razraditi način i postupak izbora DSV-a, ali ga ne ovlašćuje razradom postupka mijenjati izričite ustavne odredbe. Zaključno, osporena zakonska odredba kategorički propisuje da se pri predlaganju kandidata za članove DSV-a mora poštivati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste i stupnja. Stoga je njome, prema mišljenju predlagatelja, sjednica Vrhovnog suda, kod utvrđivanja liste kandidata za članove DSV-a, vezana do mjere kada ravnomjerna zastupljenost sudaca iz sudova različitih vrsta i stupnja ide na štetu ostvarivanja ustavnog standarda prema kojemu samo istaknuti sudac može biti član DSV-a. Predlagatelj navodi i da je iz dosadašnje prakse izbora članova DSV-a razvidno kako su ograničenja sadržana u osporenoj odredbi dovodila do toga da su članovima DSV-a postajali suci koji su dotada obnašali sudačku funkciju u prekršajnim, općinskim i županijskom sudovima, a koji bi prema objektivnim mjerilima teško mogli ispunjavati ustavni standard istaknutnog suca. Kadrovsko sivilo i biranje anonimnih, te pravnoj i široj javnosti nepoznatih sudaca u Republici Hrvatskoj posljedica je i okolnosti da te suce biraju nekompetentne osobe, a čemu doprinosi i ograničenje sadržano u osporenoj od­redbi, zaključuje predlagatelj.
  40. Slijedom iznijetoga, predlagatelj predlaže da Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu suglasnosti članka
  41. stavka
  42. Zakona o DSV-u s Ustavom te je ukine. Prijedlog nije osnovan.
  43. Razmatrajući navode predlagatelja koji se odnose na konkretne postupke izbora određenih osoba za članove DSV-a, Ustavni sud utvrđuje da se radi o navodima kojima se osporava neposredna primjena članka
  44. stavka
  45. Zakona o DSV-u. Prema članku
  46. alineji
  47. Ustava, Ustavni sud odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom (tzv. apstraktna kontrola ustavnosti zakona). Neposredna primjena određene zakonske norme u kon­kretnim postupcima nije stoga predmet ispitivanja u postupku ocjene suglasnosti zakona s Ustavom, pa taj dio prijedloga Ustavni sud nije razmatrao zbog nenadležnosti.
  48. U članku
  49. stavku
  50. Ustava propisano je da Hrvatski sabor bira članove DSV-a, na način i u postupku određenom zakonom, iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Predlagatelj osporava zakonsku odredbu koja se odnosi na suce, a koja propisuje da prijedlog kandidata iz reda sudaca mora osigurati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste i stupnja. Nije sporno da ustavni pojam »istaknuti sudac« sadrži zahtjev da članom DSV-a smije postati samo onaj sudac koji profesionalnim, stručnim i drugim kvalitetama i svojstvima odgovara navedenom ustavnom standardu. Ustav pri time ne razrađuje mjerila kojima bi se nadležno tijelo trebalo voditi kako bi zadovoljilo ustavni zahtjev o izboru »istaknutog suca«, već je to prepušteno na uređenje zakonodavcu.
  51. Zakon o DSV-u, razrađujući način i izbor članova DSV-a, propisao je da će predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražiti od sudova da predlože kandidate iz reda sudaca. Na temelju prikupljenih prijedloga, proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske utvrđuje kandidate i svoj prijedlog upućuje mjerodavnom odboru Hrvatskoga sabora. Zakon o DSV-u nadalje propisuje da za svako mjesto u DSV-u Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao jedan od ovlaštenih predlagatelja, mora predložiti najmanje tri kandidata, a prijedlog kandidata iz reda sudaca mora osigurati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste i stupnja (članak
  52. stavci 2.,
  53. i
  54. Zakona o DSV-u).
  55. Navedeno zakonsko uređenje izbora članova DSV-a iz reda sudaca, prema ocjeni Ustavnog suda, nije u nesuglasnosti s člankom
  56. stavkom
  57. Ustava. Ustav sadrži zahtjev da se članovi DSV-a biraju iz reda istaknutih sudaca, a zakonska obveza osiguranja zastupljenosti kandidata iz sudova različite vrste i stupnja odnosi se samo i isključivo na postupak kandidiranja, odnosno na prijedloge kandidata koje sudovi dostavljaju Vrhovnom sudu Republike Hrvatske i na konačni prijedlog kandidata koji Vrhovni sud Republike Hrvatske dostavlja nadležnom odboru Hrvatskog sabora. Štoviše, iako osporena zakonska odredba obvezuje na osiguranje zastupljenosti sudaca-kandidata iz svih sudova, ta zastupljenost Zakonom o DSV-u nije uvjetovana razmjernošću (»ravnomjernošću«), kako to pogrešno ističe predlagatelj. Prema tome, osporenom zakonskom odredbom ne nameće se nikakva obveza Hrvatskom saboru koji bira članove DSV-a između najmanje tri ponuđena kandidata za svako mjesto u DSV-u. Jedinu obvezu Hrvatskom saboru nameće sam Ustav, propisujući da se za člana DSV-a mora izabrati sudac iz reda istaknutih sudaca, pri čemu Hrvatski sabor nije dužan u DSV-u osigurati zastupljenost sudaca iz svih sudova. Budući da se osporeni članak
  58. stavak
  59. Zakona o DSV-u ne odnosi na sam izbor sudaca za članove DSV-a, Ustavni sud ocjenjuje da članak
  60. stavak
  61. Zakona o DSV-u nije u nesuglasnosti s člankom
  62. stavkom
  63. Ustava.
  64. Slijedom navedenog, na temelju članka
  65. stavka
  66. Us­tavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  67. i 49/
  68. – pročišćeni tekst) riješeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke utemeljena je na odredbi članka
  69. stavka
  70. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-2757/2005 Zagreb,
  71. studenoga
  72. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 147/2005-2839 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 147/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2839 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 14.12.
  73. ELI: /eli/sluzbeni/2005/147/2839 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  74. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.