← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3152/2004 i dr. od 23. studenoga 2005.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3152/2004 i dr. od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3152/2004 i dr. od
  3. studenoga
  4. NN 147/2005 (14.12.2005.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3152/2004 i dr. od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2840 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« broj 88/02.) u dijelu koji se odnosi na članak
  10. stavak
  11. alineju
  12. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« broj 44/96., 57/96., 124/97., 73/00., 87/00., 69/01., 94/01.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom dijela članka
  14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 88/02.; u daljnjem tekstu: ZID ZPPDS iz 2002.) podnijeli su Rade Mirić (predmet broj: U-I-3152/2004), Mile Dukić (predmet broj: U-I-3256/2004), Milivoj Šarić (predmet broj: U-I-3258/2004), Janja Milić (predmet broj: U-I-3260/2004), Dragica Rapaić (predmet broj: 3262/2004), Nedeljko Blaženović (predmet broj: U-I-2164/2004), Milka Komazec i Dušan Komazec (predmet broj: U-I-3268/2004), Milorad Lalić (predmet broj: U-I-3354/2004), svi s boravištem u Državnoj zajednici Srbiji i Crnoj Gori, te Ljubica Končar i Milan Končar (predmet broj: U-I-3266/2004) iz Korenice (u daljnjem tekstu: predlagatelji). Podnesci svih predlagatelja iz Državne zajednice Srbije i Crne Gore sadržajno su istovjetni, a na kraju svakog pojedinog od njih istaknuta je »službena zabilješka HPK Švicarske Direkcije za razvitak i suradnju«, u kojoj se navodi da je »ova ustavna tužba izrađena u Humanitarnoj pravnoj kancelariji Švicarske Direkcije za razvitak i suradnju (SDC) Beograd 1, od strane pravnog savjetnika Borić Jove«. I podnesak predlagatelja Ljubice Končar i Milana Končara istovjetan je podnescima ostalih predlagatelja, ali ne sadrži navedenu »službenu zabilješku«. Svi predlagatelji podnose »prijedlog za ocjenu suglasnosti odred­be članka
  15. stavka
  16. alineje
  17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima od posebne državne skrbi (u dijelu u kojem bi se odnosila na stanove na kojima je postojalo stanarsko pravo)«.
  18. ZID ZPPDS iz
  19. donio je Hrvatski sabor na sjednici održanoj
  20. srpnja
  21. godine, a stupio je na snagu
  22. kolovoza
  23. godine. Člankom
  24. ZID ZPPDS-a iz
  25. izmijenjen je članak
  26. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« broj 44/96., 57/
  27. – ispr., 124/97., 73/00., 87/
  28. – ispr.), pa predlagatelji u svojim podnescima zapravo ukazuju na nesuglasnost s Ustavom članka
  29. stavka
  30. alineje
  31. Zakona o područjima posebne državne skrbi. Kako je taj članak izmijenjen člankom
  32. ZID ZPPDS-a iz 2002., Ustavni sud ga u ovom rješenju označava prema izvornoj numeraciji na dan stupanja na snagu ZID ZPPDS-a iz 2002., to jest kao članak
  33. ZID ZPPDS-a iz
  34. Ustavni sud napominje da je nakon donošenja ZID ZPPDS-a iz
  35. Zakon o područjima posebne državne skrbi iznova izmijenjen (»Narodne novine« broj 69/
  36. – Uredba o izmjeni Zakona, 94/01.). Pročišćeni tekst Zakona o područjima posebne državne skrbi ob­javljen je u »Narodnim novinama« broj 26/03., a osporena odredba sadržana je u članku
  37. stavku
  38. alineji
  39. Posljednje izmjene i dopune Zakona o područjima posebne državne skrbi objavljene su u »Narodnim novinama« broj 42/
  41. Osporeni članak
  42. ZID ZPPDS-a iz 2002., u dijelu koji se odnosi na članak
  43. stavak
  44. alineju
  45. Zakona o područjima posebne državne skrbi, glasi: Članak
  46. Članak
  47. mijenja se i glasi:

(2)Povratak i ostanak te naseljavanje stanovništva na područja posebne državne skrbi poticat će se i stambenim zbrinjavanjem na jedan od sljedećih načina: – davanjem u najam (...) stana u državnom vlasništvu, (...). Prema njihovom stajalištu, Republika Hrvatska »radom držav­nih organa i tijela umišljajno onemogućava povratak u Republiku Hrvatsku osoba na koje se odnosi Zakon o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine« broj 73/95.)«. Nadalje, ističu da »prije nego je praktično omogućila povratak navedenih osoba u Republiku Hrvatsku (i u svezi s tim, kao preduvjet, ishodovanje potrebnih osobnih dokumenata) donosi Zakon o prestanku važenja Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine« broj 101/98.), (...) kojim ukida navedeni Zakon, ali ne i njegove posljedice.« Iz obrazloženja prijedloga razvidno je da predlagatelji nesuglasnost s Ustavom osporenog dijela članka
  1. ZID ZPDDS-a povezuju s člankom
  2. stavkom
  3. točkom
  4. Pravilnika o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« broj 116/02.). Naime,
  5. godine donesen je osporeni ZID ZPPDS, kojim se stanovi na kojima je postojalo stanarsko pravo – sada stanovi u državnom vlasništvu – dodjeljuju u najam određenim skupinama osoba prema redu prvenstva koji je uređen Pravilnikom o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi, što ga je donio ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske. Predlagatelji osporavaju sam red prvenstva zbog toga što su bivši nositelji stanarskih prava svrstani u posljednju, treću skupinu ovlaštenika navedenog prava. Predlagatelji ističu da je Republika Hrvatska u potpunosti onemogućila pokretanje i vođenje bilo kakvih sudskih i drugih postupaka pred nadležnim tijelima Republike Hrvatske putem kojih bi takvi građani Republike Hrvatske, bivši nositelji stanarskih prava, bili u prilici vratiti svoja »stečena imovinska prava« na navedenim stanovima. Predlagatelji smatraju da su na navedeni način povrijeđene ustavne odredbe o pravu na pristup sudu (članak
  6. stavak
  7. Ustava), pravu na »jednakost pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti« (članak
  8. Ustava) i pravu na nepovredivost doma (članak
  9. stavak
  10. Ustava). Nadalje, smatraju povrijeđenima i pojedine odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (»Narod­ne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/
  11. – pročišćeni tekst, 8/
  12. – ispravak, 14/02.; u daljnjem tekstu: Europska konvencija), i to: članka
  13. (pravo na pošteno suđenje), članka
  14. (pravo na djelotvoran pravni lijek), članka
  15. (zabrana diskriminacije), te članka
  16. Protokola 1 uz Europsku konvenciju (pravo na mirno uživanje vlasništva). Konačno, pozivajući se na stajališta i pravnu praksu Europskog suda za ljudska prava, ističu da su međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i koji su na snazi, na temelju članka
  17. Ustava, po pravnoj snazi iznad zakona. Prijedlozi nisu osnovani.
  18. Ustavni sud u prvom redu napominje da je o prijedlozima predlagatelja, u dijelu kojim se osporava suglasnost s Ustavom članka
  19. stavka
  20. točke
  21. Pravilnika o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi, odlučio rješenjem broj: U-II-3255/2004 i dr. od
  22. studenoga
  23. godine (»Narodne novine« broj 167/04.). Tim rješenjem nisu prihvaćeni prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka
  24. stavka
  25. točke
  26. navedenog Pravilnika. Nadalje, Ustavni sud je rješenjem broj U-I-3069/2002 i dr. od
  27. studenoga
  28. godine (»Narodne novine« broj 167/04.) odbacio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju zbog nepostojanja pretpostavki za odlučivanje o biti stvari. Rješenjem broj: U-I-4097/2004 i dr. od 10 studenoga
  29. godine (»Narodne novine« broj 167/04.) Ustavni sud nije prihvatio ni prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o prestanku važenja Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju.
  30. Nakon razmatranja prijedloga i sadržaja zakonskih odredbi, Ustavni sud je utvrdio da osporeni dijelovi članka
  31. ZID ZPPDS-a iz
  32. nisu u nesuglasnosti s odredbama Ustava na koje ukazuju predlagatelji. Zakonom o područjima posebne državne skrbi utvrđuju se područja o kojima Republika Hrvatska posebno skrbi, kao i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak (članak 1.). Prema članku
  33. Zakona o područjima posebne državne skrbi, područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi otklanjanja posljedica rata, bržeg povratka prognanika i izbjeglica, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, te postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske. Prava iz tog Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, te pravne osobe koje imaju sjedište na područjima posebne državne skrbi. U članku
  34. ZID ZPPDS-a iz 2002., u dijelu koji se odnosi na članak
  35. stavak
  36. Zakona o područjima posebne državne skrbi, propisano je da će Republika Hrvatska poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo na područjima posebne državne skrbi prije Domovinskog rata, kao i poticati naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih djelatnosti i zanimanja koji mogu pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja posebne državne skrbi (u daljnjem tekstu: korisnici). Jedna od poticajnih mjera, propisana radi ostvarenja prethodno navedene svrhe Zakona o područjima posebne državne skrbi, jest i stambeno zbrinjavanje korisnika radi njihova povratka i ostanka na područjima posebne državne skrbi, pod uvjetima propisanim člankom
  37. ZID ZPPDS-a iz
  38. Ostajući u okviru sadržaja prijedloga predlagatelja, Ustavni sud razmotrio je zakonske uvjete pod kojima se daju u najam stanovi u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi. To su sljedeći uvjeti: – da korisnik na dan stupanja na snagu ZID ZPPDS-a iz
  39. (to jest,
  40. kolovoza 2002.) nije imao u vlasništvu ili suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan niti na području Republike Hrvatske niti na području država nastalih raspadom SFRJ, odnosno – da korisnik obiteljsku kuću ili stan, koju je imao u vlasništvu ili suvlasništvu na navedenim područjima, nije prodao, darovao, ili na bilo koji drugi način otuđio nakon
  41. listopada 1991., odnosno – da korisnik nije stekao pravni položaj zaštićenog najmoprimca. Sukladno navedenom, Zakon o područjima posebne državne skrbi priznaje pravo na stambeno zbrinjavanje (među ostalima) i osobama koje su prebivale na područjima posebne državne skrbi prije Domovinskog rata, a nikada nisu bile nositelji stanarskog prava, kao i onima koje su bile nositelji stanarskog prava, ali su ga izgubile po odredbama mjerodavnih zakona, a da istodobno nisu stekle položaj zaštićenih najmoprimaca. Iz prethodnih navoda razvidno je da predlagatelji polaze od pogrešnog pristupa kad ustavnost članka
  42. ZID ZPPDS-a iz 2002., u dijelu koji se odnosi na članak
  43. stavak
  44. alineju
  45. Zakona o područjima posebne državne skrbi, osporavaju zbog toga što se u fondu stanova u državnom vlasništvu, koji se ovlaštenim korisnicima daju u najam, nalaze i stanovi na kojima su oni nekada imali stanarsko pravo. Razmotre li se podrobno navodi predlagatelja, postaje razvidno da oni zapravo osporavaju gubitak svoga stanarskog prava po sili članka
  46. Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju, kojim je bilo propisano da stanarsko pravo na stanovima u društvenom vlasništvu, državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu pravnih osoba koje su to vlasništvo stekle na temelju posebnih propisa, a nalaze se na ranije okupiranom, sada oslobođenom teritoriju Republike Hrvatske, prestaje po sili zakona ako je nositelj stanarskog prava isti napustio i ne koristi ga dulje od 90 dana od dana stupanja na snagu tog Zakona (to jest, od
  47. rujna
  48. godine). Predlagatelji ujedno osporavaju i ustavnost Zakona o prestanku važenja Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju, navodeći da u ostavljenom roku nisu mogli ispuniti uvjete za zadržavanje stanarskog prava na stanovima koje su napustili tijekom Domovinskog rata, pa iz toga izvode nesuglasnost osporenog dijela članka
  49. ZID ZPPDS-a s člancima
  50. i
  51. stavkom
  52. Ustava, ali i povrede pojedinih odredaba Europske konvencije pobliže navedenih u točki
  53. obrazloženja ovog rješenja. Propisujući u članku
  54. ZID ZPPDS-a iz 2002., u dijelu koji se odnosi na članak
  55. stavak
  56. alineju
  57. Zakona o područjima po­sebne državne skrbi, davanje u najam stanova u državnom vlasništvu kao jedan od oblika stambenog zbrinjavanja ovlaštenih korisnika, zakonodavac ni na koji način nije mogao povrijediti ničija »stečena imovinska prava«, pa ni u odnosu na one stanove na kojima su predlagatelji nekada imali stanarska prava, jer su ti stanovi na dan stupanja na snagu ZID ZPPDS-a iz
  58. bili u vlasništvu Republike Hrvatske (državnom vlasništvu). Ustavni sud nadalje ocjenjuje proizvoljnim i utvrđuje netočnim tvrdnje predlagatelja da im je Republika Hrvatska u potpunosti onemogućila pokretanje i vođenje bilo kakvih sudskih i drugih postupaka pred nadležnim tijelima Republike Hrvatske putem kojih bi takvi građani Republike Hrvatske, kao bivši nositelji stanarskih prava, bili u prilici vratiti svoja »stečena imovinska prava« na navedenim stanovima. Pravo na pristup domaćem sudu, zajamčeno člankom
  59. stavkom
  60. Ustava, nije zapriječeno ni osporenim ZID ZPPDS-om ni drugim zakonima na koje se predlagatelji pozivaju. Isto tako, osporeni članak
  61. ZID ZPPDS-a iz 2002., u dijelu koji se odnosi na članak
  62. stavak
  63. alineju
  64. Zakona o područjima posebne državne skrbi, nije u nesuglasnosti ni s člankom
  65. stavkom
  66. Ustava kojim se jamči pravo na nepovredivost doma, niti su njime povrijeđene odred­be Europske konvencije na koju se pozivaju predlagatelji. Zakonskom odredbom koja propisuje da se stanovi u državnom vlasništvu daju u najam, naime, navedene ustavne i konvencijske odredbe ne mogu biti povrijeđene po naravi stvari, jer se ne radi o stanovima u vlasništvu predlagatelja. Ustavni sud na kraju napominje da se ustavnost osporenog dijela članka
  67. ZID ZPPDS-a iz
  68. ne može ocjenjivati u kontekstu učinaka koje je prethodno proizveo neki drugi zakon (konkretno, u kontekstu prethodnog gubitka stanarskog prava po sili Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju), jer sporna pitanja koja postavljaju predlagatelji (gubitak stanarskog prava i njegovi pravni učinci) uopće nisu predmet uređenja osporenih odredbi članka
  69. ZID ZPPDS-a.
  70. Predlagatelji smatraju osporenu zakonsku odredbu nesuglasnom s Ustavom i zbog toga što su bivši nositelji stanarskih prava svrstani u posljednju, treću skupinu ovlaštenika prava na najam stanova u državnom vlasništvu, na kojima su oni nekad imali stanarsko pravo. Člankom
  71. ZID ZPPDS-a iz
  72. propisano je da se iza članka
  73. dodaju novi članci 8.a i 8.b. Prema članku 8.b stavku
  74. Zakona o područjima posebne državne skrbi, red prvenstva za stambeno zbrinjavanje ostvaruju podnositelji zahtjeva koji ispunjavaju uvjete za stambeno zbrinjavanje prema odredbama ZID ZPPDS-a iz 2002., i to: – privremeni korisnici tuđe imovine koju je vlasnik zatražio u posjed i na korištenje, – ostali privremeni korisnici tuđe imovine, te – drugi podnositelji zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Prema članku 8.b stavku
  75. Zakona o područjima posebne državne skrbi, nadležno ministarstvo dužno je donijeti pravilnik o redu prvenstva u odnosu na skupinu »drugih podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje« (to jest, onih iz članka
  76. stavka
  77. alineje 3.) u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ZID ZPPDS-a iz
  78. Sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo donijelo je Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi. Pravilnikom je utvrđen red prvenstva podnositelja zahtjeva stambenog zbrinjavanja, koji za stambeno zbrinjavanje ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o područjima posebne državne skrbi. Prema članku
  79. Pravilnika, podnositelji zahtjeva za stambeno zbrinjavanje su »osobe smještene u prognaničkim naseljima i drugim objektima organiziranog smještaja ili osobe koje se vraćaju u svoje ranije prebivalište ili se nastanjuju na područja posebne državne skrbi uključujući i korisnike stanova na kojima je prestalo stanarsko pravo temeljem Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju«. Prema tome, svi bivši nositelji stanarskih prava na stanovima u državnom vlasništvu ovlaštenici su prava na stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi, uključujući i pravo na kupnju tih stanova u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi. Ustavni sud pri tome ne prihvaća stajalište predlagatelja da im njihov položaj bivših nositelja stanarskih prava na navedenim stanovima treba osigurati prvenstvo pri stambenom zbrinjavanju. Člankom
  80. ZID ZPPDS-a propisani red prvenstva u prvom redu štiti vlasnike, što je u skladu s člankom
  81. stavkom
  82. Ustava, kojim se jamči pravo vlasništva, ali i s člankom
  83. Ustava, koji nepovredivost vlasništva proglašava jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Osim toga, člankom
  84. stavkom
  85. točkom
  86. Pravilnika o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi propisana su mjerila na temelju kojih se određuje red prvenstva pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje unutar kategorije bivših nositelja stanarskih prava. Red prvenstva među tim korisnicima ostvaruje se prema sljedećim mjerilima: – vremenu provedenom u stanu na kojem je prestalo stanarsko pravo, – vremenu izbivanja iz stana na kojem je prestalo stanarsko pravo, – imovinskom (socijalnom) statusu obitelji podnositelja zahtjeva (prihod po članu domaćinstva), – broju članova obitelji, i – vremenu podnošenja i kompletiranja zahtjeva. U točki
  87. obrazloženja ovog rješenja već je navedeno da Ustav­ni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članka
  88. stavka
  89. točke
  90. Pravilnika o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi (rješenje broj: U-II-3255/2004 i dr. od
  91. studenoga
  92. godine).
  93. S obzirom na navedeno, Ustavni sud ocjenjuje da članak
  94. ZID ZPPDS-a, u dijelu koji se odnosi na članak
  95. stavak
  96. alineju
  97. Zakona o područjima posebne državne skrbi, nije u nesuglasnosti s ustavnim i konvencijskim odredbama koje su u svojim prijedlozima naveli predlagatelji.
  98. Na temelju članka
  99. stavka
  100. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  101. i 49/
  102. – pročišćeni tekst), riješeno je kao u izreci. Odluka o objavi rješenja temelji se na članku
  103. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-3152/2004 U-I-3256/2004 U-I-3258/2004 U-I-3260/2004 U-I-3262/2004 U-I-3264/2004 U-I-3266/2004 U-I-3268/2004 U-I-3354/2004 Zagreb,
  104. studenoga
  105. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 147/2005-2840 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 147/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2840 Donositelj:USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Datum tiskanog izdanja: 14.12.
  106. ELI: /eli/sluzbeni/2005/147/2840 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  107. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.