Pravilnik o postupku homologacije vozila s obzirom na zaštitu putnika u slučaju bočnog sudara TPV 154 (Izdanje 00)

(1)s obzirom na zaštitu putnika u slučaju bočnog sudara. Članak

1. Tehnički zahtjevi u postupku homologacije navedeni su u Prilogu II., a postupak homologacije u prilogu I. ovoga Pravilnika. Prilozi I. i II. čine njegov sastavni dio. Članak
2. Tijelo nadležno za homologaciju vozila u smislu odredaba ovoga Pravilnika je Državni zavod za mjeriteljstvo (u daljnjemu tekstu: Zavod). Članak
3. Zavod će dodijeliti certifikat o homologaciji prema obrascu u Dodatku
4. Priloga I. tipu vozila s obzirom na zaštitu putnika u motornim vozilima u slučaju bočnog sudara, ako taj tip vozila zadovoljava zahtjeve iz Priloga II. Članak
5. Vozila s obzirom na zaštitu putnika u motornim vozilima u slučaju čelnog sudara mogu se homologirati, uvoziti i stavljati na tržište ako zadovoljavaju zahtjeve ovoga Pravilnika i njegovih priloga. Članak
6. Zavod može ovlastiti pravnu ili fizičku osobu za obavljanje poslova tehničke službe ako ta osoba ispunjava sljedeće uvjete: – da zadovoljava zahtjeve norme HRN EN ISO/IEC 17025 za osposobljenost ispitnih laboratorija za područje ispitivanja prema zahtjevima ovoga Pravilnika – da može dokazati poznavanje metoda i postupaka ispitivanja sadržanih u Prilogu II. – da ima najmanje jednoga djelatnika školske spreme VII/1 strojarskoga smjera. Članak
7. Danom početka primjene ovoga Pravilnika prestaje važiti »Naredba o homologaciji vozila s obzirom na zaštitu putnika u slučaju bočnog sudara (»Narodne novine« br. 70A/01 i 141/03). Članak
8. Ovaj se Pravilnik objavljuje u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Klasa: 011-02/05-03/20 Urbroj: 558-04/12-05-1 Zagreb,
9. prosinca
10. Ravnatelj Državnog zavoda za mjeriteljstvo dr. sc. Marijan Andrašec, dipl. ing., v. r. _______ (*) Ovaj pravilnik preuzima sadržaj Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 96/27/EC o zaštiti putnika u motornim vozilima u slučaju bočnog sudara i izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 70/156/EEC.

(1)Definicija vozila i kategorizacija dani su u članku

1. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila (»Narodne novine« br. 115/04). PRILOG I. OPĆE ODREDBE ZA HOMOLOGACIJUTIPA VOZILA
2. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU TIPA 1.
3. Zahtjeve za homologaciju tipa u skladu s člankom
4. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila za određeni tip vozila s obzirom na zaštitu putnika u motornim vozilima u slučaju bočnog sudara mora podnijeti proizvođač. 1.2 Obrazac za opisni dokument prikazan je u Dodatku
5. 1.
6. Tehničkoj službi koja je odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja mora se dostaviti vozilo koje predstavlja tip vozila koji treba homologirati. 1.
7. Proizvođač ima pravo dostaviti sve podatke i rezultate ispitivanja kao dokaz da se s prihvatljivom razinom povjerenja utvrdi usklađenost sa zahtjevima.
8. HOMOLOGACIJA TIPA 2.
9. Ako tip vozila zadovoljava odgovarajuće zahtjeve, dodjeljuje se homologacija tipa prema članku
10. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. 2.
11. Obrazac certifikata homologaciji tipa dan je u Dodatku
12. 2.
13. Homologacijski broj u skladu s prilogom VII. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila dodjeljuje se svakom tipu homologirana vozila. Ista država članica ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila. 2.
14. U dvojbenom slučaju kod provjere sukladnosti vozila sa zahtjevima ovoga Pravilnika, moraju se uzeti u obzir svi podaci i rezultati ispitivanja koje je podnio proizvođač i koji se mogu uzeti u obzir kod validacije homologacijskih ispitivanja koja provodi tijelo za homologaciju.
15. PREINAKE TIPA VOZILA I IZMJENE I DOPUNE HOMOLOGACIJA 3.
16. U slučaju preinaka tipa koji je homologiran prema ovom Pravilniku primjenjuju se odredbe članaka
17. i
18. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. 3.
19. Svaka preinaka vozila, koja utječe na vanjski oblik strukture vozila i/ili svako povećanje mase veće od 8% koje bi prema ocjeni tehničke službe moglo znatno utjecati na rezultate ispitivanja, iziskuje ponavljanje ispitivanja opisanoga u Dodatku
20. Priloga II. 3.
21. Ukoliko tehnička služba, nakon savjetovanja s proizvođačem vozila, smatra da preinake na tipu vozila nisu dovoljne da bi se zahtijevalo cjelovito ponovno ispitivanje, može provesti djelomično ispitivanje. To bi bio slučaj ukoliko se referentna masa promijenila za manje od 8% u odnosu na izvorna vozila, ili ukoliko se broj prednjih sjedišta nije mijenjao. Promjena tipa sjedišta ili unutrašnje opreme ne znači automatski zahtjev za cjelovito ponovno ispitivanje. Primjer kako pristupiti ovom problemu prikazan je u Dodatku
22. Priloga II.
23. SUKLADNOST PROIZVODNJE 4.
24. Opće je pravilo da se mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje poduzimaju u skladu s odredbama navedenim u člancima
25. do
26. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. Dodatak
27. OPISNI DOKUMENT BR. …. Prema prilogu I. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila

(1), koji se odnosi na homologaciju tipa vozila s obzirom na zaštitu put­nika u motornim vozilima u slučaju bočnog sudara Sljedeći podaci, ako se primjenjuju, moraju se dostaviti u tri primjerka s popisom priloženih dokumenata. Svi nacrti moraju se dostaviti u prikladnom mjerilu i dovoljno detaljni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene fotografije moraju prikazivati potrebne pojedinosti. Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje, moraju se dostaviti podaci o njihovim značajkama. 0. OPĆI PODACI 0.1. Marka (trgovački naziv proizvođača): ……………………..….. 0.2. Tip i trgovački naziv (nazivi): ………………………………….. 0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu (b): …. 0.3.1. Položaj te oznake: ……………………………………………. 0.4. Kategorija vozila (c): ………………………………………….. 0.5. Naziv i adresa proizvođača: ……………………………….…. 0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje: …………………….…. 1. OPĆE KONSTRUKCIJSKE ZNAČAJKE VOZILA 1.1. Fotografije i/ili crteži vozila predstavnika: …………………….. 1.6. Mjesto i način ugradbe pogonskog motora: …………………… 2. MASE I DIMENZIJE VOZILA (

1. e)(kg,
2. mm)(pozvati se po potrebi na odgovarajući crtež) 2.4. Vanjske dimenzije vozila: …………………………………….. 2.4.2. Podvozje s nadogradnjom: …………………………………… 2.4.2.1. Duljina (i): …………………………………………………… 2.4.2.2. Širina (k): ……………………………………………………. 2.4.2.6. Razmak od tla (prema definiciji u točki 4.5.4. dijela Priloga II A): 2.4.2.7. Razmak između osovina: …………………………………….. 2.6. Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju, ili masa pod- vozja s kabinom ukoliko proizvođač ne isporučuje nadograd- nju (uključujući rashladnu tekućinu, ulja, gorivo, alat, zamjenski kotač i vozača) (
3. o)(najveća i najmanja za svaku inačicu): …… 2.6.1. Raspodjela te mase po osovinama i, u slučaju poluprikolice ili prikolice sa središnjom osovinom, opterećenje na spojnici (najveća i najmanja za svaku inačicu): ……………………….. 9. NADOGRADNJA 9.1. Tip nadogradnje: …………………………………………….. 9.2. Materijali i konstrukcija: …………………………………….. 9.3 Putnička vrata, brave i šarke: ……………………………….. 9.3.1. Broj i raspored vrata: ……………………………………….. 9.3.1.1. Mjere, smjer i najveći kut otvaranja: ………………………… 9.3.2. Crteži brava i šarki i njihovog položaja na vratima: …………… 9.3.3. Tehnički opisi brava i šarki: …………………………………. 9.10. Unutarnja oprema: …………………………………….…….. 9.10.3. Sjedala: …………………………………….……….. 9.10.3.1. Broj: …………………………………….…………. 9.10.3.2. Položaj i raspored: …………………………………… 9.10.3.3. Masa: ………………………………………….……. 9.10.3.4. Značajke: opis i crtež: ………………………………. 9.10.3.4.1. Sjedala i njihova učvršćenja: ………………………… 9.10.3.4.2. Sustava namještanja: ………………………………… 9.10.3.4.3. Sustava pomicanja i zaglavljivanja: ………………….. 9.10.3.4.4. Sidrišta sigurnosnih pojaseva: ………………………. 9.10.3.5. Koordinate ili crtež R-točke (*) ……………………… 9.10.3.5.1. Vozačevo sjedalo: ………………………………….. 9.10.3.6. Osnovni kut naslona sjedala: ………………………… 9.10.3.6.1. Vozačevo sjedalo: ………………………………..… 9.10.3.7. Raspon namještanja sjedala: ………………………… 9.10.3.7.1. Vozačevo sjedalo: ………………………………….. 9.12. Sigurnosni pojasevi i/ili drugi sustavi za držanje: …….. 9.12.1. Broj i položaj sigurnosnih pojaseva i sustava za držanje i sjedala na kojima se mogu upotrebljavati: (R = sjedalo na desnoj strani, C = središnje sjedalo, L = sjedalo na lijevoj strani) L/C/R Potpuna oznaka EZ homologacije tipa Inačica, ako postoji Prvi red sjedala Drugi red sjedala itd. [...] Dodatna oprema: (npr. namještanje sjedala po visini, naprava za prednapinjanje, itd.) 9.12.2. Broj i položaj sidrišta sigurnosnih pojasa i dokaz o sukladnosti s Pravilnikom TPV 115 (npr. broj homologacije tipa ili izvještaj o ispitivanju): 9.21. Otpornost na bočni sudar: 9.21.1. Detaljan opis, uključujući slike i/ili crteže, tipa vozila s obzirom na strukturu, mjere, oblik konstrukcije, i sastavne materijale, bočnih stjenka putničkog prostora (vanjske i unutarnje), uključujući i specifične detalje sigurnosnog sustava, ako postoji: Datum, spis ______

(1)Brojevi točaka i napomena upotrijebljeni u ovome opisnom dokumentu odgovaraju točkama i napomenama navedenima u Prilogu I. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. Ispuštene su točke koje nisu bitne za svrhu ovoga Pravilnika. Dodatak 2. Obrazac (najveći format: A4 (210 x 297

1. mm)CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI TIPA Žig tijela nadležnog za homologaciju Izjava o: – homologaciji1 – izmjeni/dopuni homologacije1 – odbijanju homologacije1 – povlačenju homologacije1 za tip vozila/sastavnoga dijela/zasebne tehničke jedinice1 s obzirom na Direktivu..../..../EZ kao što je zadnja izmijenjena i dopunjena Direktivom..../..../EZ1 Broj homologacije tipa: Razlog za izmjenu/dopunu: DIO I. 0.1. Marka (trgovački naziv proizvođača): 0.2. Tip i trgovački naziv (nazivi): 0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici1,2 : 0.3.1. Položaj te oznake: 0.4. Kategorija vozila3: 0.5. Naziv i adresa proizvođača vozila: 0.7. Za sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice, položaj i način postavljanja oznake EZ homologacije tipa: 0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje: ________ 1 Prekrižiti što se ne primjenjuje. 2 Ako podaci za oznaku tipa sadrže znakove koji nisu bitni za opis tipova vozila/sastavnoga dijela ili zasebne tehničke jedinice na koje se odnosi ovaj certifikat o homologaciji, takvi znakovi nadomještaju se u dokumentaciji znakom »?« (npr. ABC??123???). 3 Prema definiciji u Prilogu II A. Pravilnika o homologaciji tipa motornih vozila. DIO II. 1. Dodatni podaci (kad je potrebno) (vidi Dopunu): 2. Tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja: 3. Datum izvještaja o ispitivanju: 4. Broj izvještaja o ispitivanju: 5. Napomene (ako ih ima) (vidi Dopunu): 6. Mjesto: 7. Datum: 8. Potpis: 9. Priložen je sadržaj opisne dokumentacije, koja je pohranjena kod tijela nadležnog za homologaciju i koja se može dobiti na zahtjev. DOPUNA certifikatu o homologaciji tipa br..... koji se odnosi na homologaciju tipa vozila s obzirom na Direktivu.../.../EZ. 1. Dodatni podaci: 1.1. Kratak opis tipa vozila s obzirom na njegovo strukturu, dimenzije, oblik i sastavne materijale: 1.2. Opis zaštitnih naprava ugrađenih u putnički prostor: 1.3. Opis naprava ili opreme u unutrašnjosti vozila, koji bi mogli utjecati na ispitivanja: 1.4. Mjesto ugradnje motora: sprijeda /straga/u sredini1: 1.5. Pogon: prednji kotači: stražnji kotači1: 1.6. Masa vozila koje je dostavljeno na ispitivanje – na prednjoj osovini: na stražnjoj osovini: ukupno: 2. Vrsta zapreke koja je upotrijebljena pri ispitivanju homologacije tipa: 5. Napomene: (npr. vrijedi za vozila s napravom za upravljanje na lijevoj strani i za vozila s napravom za upravljanje na desnoj strani): _______ 1 Prekrižiti što se ne primjenjuje. PRILOG II. TEHNIČKI ZAHTJEVI 1. PODRUČJE PRIMJENE Ovaj se Pravilnik odnosi se na ponašanje strukture putničkog prostora pri bočnom sudaru vozila kategorije M1 i N1 kod kojih se R-točka najnižeg sjedala nalazi na manje od 700 mm od razine zemlje kada je vozilo u stanju koje odgovara referentnoj masi definiranoj u točki 2.10, s iznimkom vozila izrađenih u više faza koja se proizvode u količinama koje nisu veće od utvrđenih za male serije. 2. DEFINICIJE Za potrebe ovoga Pravilnika: 2.1. »homologacija tipa vozila« označava homologaciju tipa određenog tipa vozila s obzirom na ponašanje strukture putničkog prostora prilikom bočnog sudara. 2.2. »tip vozila« označava kategoriju motornih vozila koja se međusobno ne razlikuju u bitnim obilježjima kao što su: 2.2.1. duljina, širina i udaljenost od tla vozila, u mjeri u kojoj one negativno utječu na značajke propisane u ovom Pravilniku; 2.2.2. nosiva konstrukcija, dimenzije, oblik i materijali bočnih stjenki putničkog prostora u mjeri u kojoj one negativno utječu na značajke propisane u ovom Pravilniku; 2.2.3. oblik i unutrašnje mjere putničkog prostora i vrste zaštitnih sustava, u mjeri u kojoj one negativno utječu na značajke propisane u ovom Pravilniku; 2.2.4. mjesto ugradnje motora (sprijeda, straga ili u sredini); 2.2.5. masa neopterećenog vozila, u mjeri u kojoj ona utječe na značajke propisane u ovom Pravilniku; 2.2.6. dodatna oprema i unutarnji uređaji u mjeri u kojoj oni negativno utječu na značajke propisane u ovom Pravilniku; 2.2.7. vrsta prednjeg (prednjih) sjedala i položaj R- točke u mjeri u kojoj oni negativno utječu na značajke propisane u ovom Pravilniku; 2.3. »prostor za putnike« označava prostor za smještaj u vozilu koji je ograničen krovom, podom, bočnim stjenkama, vratima, vanjskim staklenim plohama i prednjom pregradom te ravninom kroz stražnju pregradu prostora za putnike ili ravninom kroz oslonac naslonom stražnjega sjedala; 2.4. »R-točka« ili »referentna sjedeća točka« označava referentnu točku koju određuje proizvođač a koja: 2.4.1. ima koordinate određene u odnosu na nosivu konstrukciju vozila; 2.4.2. odgovara teoretskom položaju točke relativnog zakretanja trupa u odnosu na natkoljenice (H-točka) u normalnom vozačkom položaju koji je najniži i najviše straga ili u uporabnom položaju koje za svaki naznačeni sjedeći položaj odredi proizvođač; 2.5. »H-točka« označava točku koja je definiranu u Pravilniku TPV 132; 2.6. »kapacitet spremnika za gorivo« označava obujam spremnika za gorivo kako ga je naveo proizvođač vozila; 2.7. »poprečna ravnina« označava vertikalnu ravninu okomitu na uzdužnu središnju ravninu vozila; 2.8. »zaštitni sustav« označava naprave koje služe da zadrže i/ili zaštite putnike; 2.9. »tip zaštitnoga sustava« označava kategoriju zaštitnih naprava koje se međusobno ne razlikuju u bitnim obilježjima kao što su: – tehnologija izradbe, – geometrija, ili – sastavni materijali: 2.10. »referentna masa« označava masu neopterećenog vozila uvećanu za 100 kg (tj. za masu lutke za ispitivanje bočnog sudara i njenih mjernih uređaja); 2.11. »neopterećena masa« označava masu vozila u voznom stanju bez vozača, putnika ili tereta, ali sa spremnikom goriva napunjenim do 90% kapaciteta i postavljenima uobičajenim kompletom alata i rezervnim kotačem, po potrebi: 2.12. »pomična deformabilna zapreka« označava spravu kojom se ispitivano vozilo udara, a sastoji se od kolica i od udarne glave; 2.13. »udarna glava« označava deformabilni dio pričvršćen na prednji dio pomične deformabilne zapreke; 2.14. »kolica« označavaju okvir na kotačima koji se može slobod­no pomicati duž uzdužne osi u točki sudara. Njegov prednji blok nosi udarnu glavu: 2.15. »izrada u više faza« označava postupak gdje dva ili više proizvođača zasebno i serijski sudjeluju u izradi vozila. 3. ZAHTJEVI I ISPTIVANJA 3.1. Vozilo mora biti podvrgnuto ispitivanju u skladu s Dodatkom 1. ovom Prilogu. 3.1.1. Ispitivanje se provodi na vozačevoj strani vozila osim u slučaju da je asimetričnost konstrukcije bokova tolika da utječe na ponašanje pri bočnom sudaru. U tom slučaju smije se koristiti jedna od alternativa opisanih u točkama 3.1.1.1. ili 3.1.1.2., prema dogovoru između proizvođača i tijela odgovornog za provođenje ispitivanja. 3.1.1.1. Proizvođač mora tijelu nadležnom za homologaciju tipa dostaviti podatke koji se odnose na kompatibilnost rezultata u usporedbi s vozačkom stranom u slučaju da se ispitivanje provodi na toj strani. 3.1.1.2. Nakon utvrđivanja značajki konstrukcije vozila, tijelo nadležno za homologaciju tipa smije odlučiti o provođenju ispitivanja na strani suprotnoj od vozačeve, ako se ona smatra manje pogodnom. 3.1.2. Tijelo odgovorno za provođenje ispitivanja, nakon konzultacija s proizvođačem, smije zahtijevati da se ispitivanje izvrši sa sjedalom u položaju koji je različit od onog naznačenog u točki 5.5.1. Dodatka 1. Taj položaj sjedala bit će naveden u izvještaju o ispitivanju. 3.1.3. Ukoliko su uvjeti postavljeni u točki 3.2. i točki 3.3. zadovoljeni, rezultat ispitivanja smatra se zadovoljavajućim. 3.2. Kriteriji za značajke 3.2.1. Kriteriji za značajke, određeni ispitivanjem sudara u skladu s Dopunom Dodatka 1. ovog Priloga, moraju zadovoljavati sljedeće zahtjeve: 3.2.1.1. Kriterij za značajku glave (HPC) ne smije biti veći od 1000; ukoliko ne dolazi do dodira glave, HPC se niti ne mjeri niti izračunava, već se bilježi kao »bez dodira glave«. 3.2.1.2. Kriteriji za značajke prsnog koša moraju biti: (
2. a)kriterij deformacije rebara (RDC) ne smije biti veći od 42 mm; (
3. b)kriterij mekog tkiva (V*C) ne smije biti veći od 1,0 m/s. 3.2.1.3. Kriterij za značajku zdjelice mora biti: najveća sila na spoj zdjeličnih kostiju (PSPF) ne smije biti veća od 6 kN. 3.2.1.4. Kriterij za značajku abdomena mora biti: najveća sila na abdomen (APF) ne smije biti veća od 2,5 kN, unutarnja sila (odgovara vanjskoj sili od 4,5 kN) 3.3. Posebni zahtjevi 3.3.1. Niti jedna vrata ne smiju se otvoriti za vrijeme ispitivanja. 3.3.2. Poslije sudara mora se bez upotrebe alata moći: 3.3.2.1. otvoriti dovoljan broj vrata, predviđenih za normalan ulaz i izlaz putnika, a ako je potrebno i nagnuti naslon sjedala ili cijela sjedala kako bi se svim putnicima omogućilo napuštanje vozila; 3.3.2.2 osloboditi lutku od zaštitnog sustava; 3.3.2.3. izvaditi lutku iz vozila. 3.3.3. Niti jedan unutarnji uređaj ili dio ne smije se odvojiti na takav način da bi se značajno povećao rizik ozljede od oštrih izbočina ili nazubljenih rubova. 3.3.4. Puknuća kao posljedica plastičnih deformacija su dozvoljena, pod uvjetom da ta puknuća ne povećavaju rizik od ozljeda. 3.3.5. Ukoliko poslije sudara postoji kontinuirano istjecanje tekućine iz sustava dovoda goriva, maseni protok pri istjecanju ne smije biti veći od 5 x 10-4 kg/s; ukoliko se tekućine iz sustava dovoda goriva miješaju s tekućinama iz ostalih sustava i te različite tekućine se ne mogu jednostavno odvojiti i identificirati, pri ocjenjivanju brzine kontinuiranog istjecanja u obzir se uzima sva prikupljena tekućina. Dodatak 1. POSTUPAK ISPITIVANJA SUDARA 1. ISPITNE NAPRAVE 1.1. Ispitni poligon Ispitna površina mora biti dovoljno velika da se na nju smjesti pogonski sustav pomične deformabilne zapreke, i da dozvoljava slobodno pomicanje sudarenog vozila i ispit­ne naprave poslije sudara. Dio u kojem se vozilo sudara i u kojem dolazi do pomicanja mora biti horizontalan, ravan i čist, a mora predstavljati normalnu, suhu, čistu površinu ceste. 2. UVJETI ISPITIVANJA 2.1. Vozilo koje se ispituje mora biti nepomično. 2.2. Pomična deformabilna zapreka mora odgovarati značajkama postavljenim u Dodatku 2. Priloga II. Zahtjevi koji se odnose na pregled dani su u Dopuni Dodatka 2. Pomična deformabilna zapreka mora biti opremljena odgovarajućim uređajem pomoću kojeg se se sprječava drugi sudar s udarenim vozilom. 2.3. Putanja središnje vertikalne uzdužne ravnine pomične deformabilne zapreke mora biti okomita na središnju vertikalnu uzdužnu ravninu udarenog vozila. 2.4. Središnj a vertikalna uzdužna ravnina pomične deformabilne zapreke mora se poklapati, uz dozvoljeno odstupanje od ±25 m, s poprečnom vertikalnom ravninom koja prolazi kroz R točku prednjeg sjedala koje se nalazi na udarenoj strani ispitivanog vozila. Vodoravna središnja ravnina, koja je ograničena s vanjskim bočnim vertikalnim ravninama udarne glave, mora, u trenutku sudara, biti unutar dviju ravnina određenih prije ispitivanja i postavljenih 25 mm iznad i ispod prethodno definirane ravnine. 2.5. Mjerni uređaji moraju biti u skladu s ISO normom 6487:­1987 osim ako nije drugačije navedeno u ovom Pravilniku. 2.6. Stabilna temperatura ispitne lutke u trenutku ispitivanja bočnog sudara mora biti 22 ± 4°C. 3. ISPITNA BRZINA Brzina pomične deformabilne zapreke u trenutku sudara mora biti 50 ±1 km/h. Ova brzina mora biti stabilizirana najmanje 0.5 m prije sudara. Točnost mjerenja: 1%. No međutim, ako je ispitivanje obavljeno s većom brzinom sudara, a vozilo je ispunilo zahtjeve, ispitivanje će se smatrati zadovoljavajućim. 4. STANJE VOZILA 4.1. Opći zahtjevi Ispitno vozilo mora biti predstavnik vozila iz serijske proizvodnje, sadržavati svu opremu koja je uobičajeno postav­ljena i mora biti u voznom stanju. Neki dijelovi mogu biti izostavljeni ili zamijenjeni s odgovarajućim masama tamo gdje to izostavljanje ili zamjena očito ne utječe na rezultate ispitivanja. 4.2. Zahtjevi na opremi vozila Ispitno vozilo mora imati svu dodatnu opremu i uređaje za koje je izvjesno da će utjecati na rezultate ispitivanja. 4.3. Masa vozila 4.3.1. Vozilo koje će se ispitivati mora imati referentnu masu određenu točkom 2.10. Priloga II. ovoga pravilnika. Masa vozila podešava se tako da bude unutar ±1 % referentne mase. 4.3.2. Spremnik goriva mora biti napunjen s vodom čija masa je jednaka 90 % mase goriva punog spremnika prema podacima proizvođača vozila. 4.3.3. Svi ostali sustavi (kočnice, hlađenje, itd.) mogu biti prazni; u tom slučaju masa tekućina mora biti nadomještena. 4.3.4. Ako masa mjernih uređaja koji se postavljaju na vozilo prelazi dozvoljenih 25 kg, tada se ona mora kompenzirati oduzimanjem mase koja nema nikakav zamjetan utjecaj na rezultate ispitivanja. 4.3.5. Masa mjernih uređaja ne smije promijeniti referentno osovinsko opterećenje za više od 5%, a pri tom svako odstupanje ne smije biti veće od 20 kg. 5. PRIPREMA VOZILA 5.1. Bočni prozori moraju biti zatvoreni, barem na sudarenoj strani. 5.2. Vrata moraju biti zatvorena, ali ne i zaključana. 5.3. Mjenjač mora biti postavljen u neutralni položaj, a parkirna kočnica isključena. 5.4. Ukoliko na sjedalima postoji mogućnost podešavanja sa svrhom povećanja udobnosti, ona moraju biti postavljena u položaj određen od proizvođača vozila. 5.5. Sjedalo na kojem se nalazi lutka, i njezini dijelovi, ukoliko je podesivo mora biti podešeno na sljedeći način: 5.5.1. uređaj za podešavanje uzdužnog položaja sjedala podešava se tako da se blokira u položaju koji je najbliži sredini između položaja najviše naprijed i najviše otraga: 5.5.2. naslon za glavu podešava se tako da njegova gornja površina bude u razini s težištem glave ispitne lutke; ukoliko to nije moguće, naslon za glavu mora biti u najvišem mogućem položaju: 5.5.3. ukoliko nije drugačije propisano od proizvođača, naslon sjedala podešava se tako da referentna linija trupa trodimenzionalne naprave s H-točkom bude nagnuta prema natrag za 25°±1°; 5.5.4. sva ostala podešavanja sjedala moraju biti u sredini mogućih pomicanja, međutim, kod tipa vozila koje je na raspolaganju s visinski nepomičnim i visinski pomičnim sjedalima, visinska podešenost mora odgovarati položaju nepomičnog sjedala. Ukoliko položaj blokiranja ne postoji u pripadajućem središnjem položaju, uzet će se prvi položaj u smjeru prema natrag, prema dolje ili prema van od središnje točke. Za rotacijska podešavanja (naginjane), »unatrag« označava podešavanje u smjeru koji pomiče glavu prema natrag. Ukoliko lutka probije granicu normalnog prostora za putnike, npr. glava lupi u oblogu krova, tada se pomoću sekundarnih podešavanja, kutom naslona sjedala ili podešavanjem naprijed-natrag, tim redoslijedom, mora osigurati zračnost od 10 mm. 5.6. Ostala prednja sjedala, ako je to moguće, moraju biti postav­ljena u isti položaj kao sjedalo na kojem se nalazi lutka, osim ako proizvođač nije propisao drugačije. 5.7. Ukoliko je položaj kola upravljača podesiv, ono mora biti postavljeno u središnji položaj svih pomaka. 5.8. Gume moraju biti napuhane na tlak koji je propisao proizvođač vozila. 5.9. Ispitno vozilo mora biti postavljeno vodoravno u odnosu na svoju os prevrtanja i održavano u tom položaju pomoću oslonaca sve dok ispitna lutka ne bude postavljena na svoje mjesto i sav ostali pripremni rad nije obavljen. 5.10. Vozilo mora biti u svom normalnom položaju koji odgovara uvjetima postavljenim u točki 4.3. Vozila kojima ovješenje omogućuje podešavanje udaljenosti od tla, ispituju se u normalnim uporabnim uvjetima pri brzini od 50 km/h kako je to definirao proizvođač vozila. To se ostvaruje pomoću dodatnih oslonaca, ukoliko je to potrebno, ali ti oslonci ne smiju utjecati na ponašanje vozila za vrijeme sudara. 6. ISPITNA LUTKA ZA BOČNI SUDAR I NJEZINO POSTAV­LJANJE 6.1. Ispitna lutka za bočni sudar mora odgovarati zahtjevima propisanim u Dodatku 3. i mora biti postavljena na prednje sjedalo na strani sudara, u skladu s postupkom propisanim u Dodatku 4. ovog Priloga. 6.2. Sigurnosni pojasevi ili drugi sustavi za držanje propisani za to vozilo moraju se upotrijebiti. Pojasevi moraju biti homologirani, sukladno Pravilniku TPV 131 i pričvršćeni na sidrišta koja su sukladna Pravilniku TPV 119. 6.3. Sigurnosni pojas ili sustav za držanje mora, prema uputama proizvođača, biti podešen tako da odgovara ispitnoj lutki; ukoliko ne postoje upute proizvođača, visinska podešavanja, ako postoje, moraju se postaviti u središnji položaj; ukoliko taj položaj nije na raspolaganju, uzima se položaj neposredno ispod. 7. MJERENJA KOJA TREBA OBAVITI NA LUTKI ZA BOČNI SUDAR 7.1. Očitanja sljedećih mjernih uređaja moraju se zabilježiti. 7.1.1. Mjere u glavi ispitne lutke Rezultantno troosno ubrzanje težišta glave. Mjerni uređaji glave moraju biti u skladu s normom ISO 6487:1987, CFC: 1000 Hz, i CAC: 150 g 7.1.2. Mjere u prsnom košu ispitne lutke Tri kanala za mjerenje deformacije rebara moraju biti u skladu s normom ISO 6487:1987, CFC: 1000 Hz, i CAC: 60 mm 7.1.3. Mjere u zdjelici ispitne lutke Kanal za mjerenje sile u zdjelici mora biti u skladu s normom ISO 6487:1987, CFC: 1000 Hz, i CAC: 15 kN 7.1.4. Mjere u abdomenu ispitne lutke Kanal za mjerenje sile u abdomenu mora biti u skladu s normom ISO 6487:1987, CFC: 1000 Hz, i CAC: 5 kN Dodatak 1. – Dopuna 1. ODREĐIVANJE KRITERIJA ZA ZNAČAJKE Zahtijevani rezultati ispitivanja navedeni su u točki 3.2. Priloga II. 1. KRITERIJ ZA ZNAČAJKU GLAVE (HPC) Kada dođe do dodira glave, kriterij za značajku izračunava se iz sveukupnog vremena trajanja dodira od početka pa sve to zadnjeg trenutka dodira. HPC je jednak najvećoj vrijednosti izraza: gdje je a rezultantno ubrzanje težišta glave (m/s2) podijeljeno s 9,81, bilježeno u funkciji vremena i pročišćeno s razredom kanalne frekvencije 1000 Hz; t1 i t2 su bilo koja dva trenutka između početnog i zadnjeg trenutka dodira. 2. KRITERIJI ZA ZNAČAJKU PRSNOG KOŠA 2.1. Deformacija prsa: najveća deformacija prsa je najveća vrijednost deformacija rebara, koje su određene pomoću pretvornika pomaka u prsnom košu i pročišćene s razredom kanalne frekvencije 180 Hz. 2.2 Kriterij viskoznosti: najveća viskozna reakcija je najveća vrijednost V*C bilo kojeg rebra, koja se izračunava iz trenutnog umnoška relativnog stiskanja prsnog koša, koji se odnosi na polovinu prsnog koša, i brzine stiskanja, izračunate deriviranjem stiskanja i pročišćene s razredom kanalne frekvencije 180 Hz. Standardna širina polovine rešetke rebara prsnog koša, za potrebe ovog proračuna, je 140 mm. gdje je D = deformacija rebara (u
4. m)Algoritam proračuna koji se mora upotrijebiti postavljen je u Dopuni 2. ovog Dodatka. 3. KRITERIJ ZA ZAŠTITU ABDOMENA Najveća sila na abdomen je najveća vrijednost zbroja tri sile koje se mjere pomoću pretvornika postavljenih na 39 mm ispod površine na strani sudara, CFC 600 Hz. 4. KRITERIJ ZA ZNAČAJKU ZDJELICE Najveća sila na spoj zdjeličnih kostiju (PSPF) je najveća vrijednost sile mjerene pomoću mjerne doze za silu na mjestu spoja kostiju zdjelice i pročišćene s razredom kanalne frekvencije 600 Hz Dodatak 1. – Dopuna 2. POSTUPAK IZRAČUNAVANJA KRITERIJA VISKOZNOSTI (V*C) NA LUTKI ZABOČNI SUDAR Kriterij viskoznosti (V*C) izračunava se kao trenutni umnožak stiskanja i brzine deformacije prsne kosti. Obje ove veličine izvode se iz rezultata mjerenja deformacije prsne kosti. Odziv deformacije prsne kosti pročišćava se jednom s razredom kanalne frekvencije 180. Stiskanje u trenutku t izračunava se iz tog pročišćenog signala izraženog u omjeru polovine širine prsnog koša lutke za ispitivanje bočnog sudara (Eurosid 1), izmjerene na metalnim rebrima (0,14 m). Brzina deformacije prsne kosti u trenutku t izračunava se pomoću pročišćene deformacije s: gdje je D(
5. t)deformacija u trenutku t u metrima a t je period između dva mjerenja deformacije u sekundama. Najveća vrijednost t bit će 1,25 x 10-4 sekundi. Postupak izračunavanja prikazan je i dijagramom dolje: Dodatak 2. ZNAČAJKE POMIČNE DEFORMABILNE ZAPREKE 1. ZNAČAJKE ZAPREKE 1.1. Ukupna masa mora biti 950 ± 20 kg. 1.2. Razmak kotača kolica sprijeda i straga mora biti 1500 ± 10 mm. 1.3. Razmak osovina kolica mora biti 3000 ± 10 mm. 1.4. Težište mora biti smješteno unutar 10 mm od središnje uzdužne vertikalne ravnine, 1000 ± 30 mm iza prednje osovine i 500 ± 30 mm iznad zemlje. 1.5. Udaljenost između prednje strane udarne glave i težišta zapreke mora biti 2000 ± 30 mm. 2. ZNAČAJKE UDARNE GLAVE 2.1. Geometrijske značajke 2.1.1. Udarna glava sastoji se od šest neovisnih spojenih elemenata čiji su oblici, veličine i položaji prikazani na slici 1. 2.1.2. Deformabilna zona sudara mora biti široka 1500 ± 10 mm i visoka 500 ± 5 mm. 2.1.3. Razmak od tla zone sudara mora biti 300 ± 5 mm, mjereno u statičkim uvjetima prije sudara. 2.1.4. Deformabilnih elemenata mora biti šest, podijeljenih u dva reda po tri elementa. Svi elementi moraju biti iste širine (500 ± 5
6. mm)i iste visine (250 ± 3mm); elementi gornjeg reda moraju biti duboki 440 ± 5 mm, a oni donjeg reda 500 ± 5 mm. 2.2. Značajke materijala Udarna glava mora biti napravljena od aluminijske konstruk­cije u saćastom obliku. Drugi materijali mogu se koristiti ukoliko se tehničkoj službi može dokazati da se postižu isti rezultati kao oni opisani u točki 2.3. U svakom slučaju tip udarne glave mora biti naznačen u izvještaju o ispitivanju. 2.3. Značajke deformacija 2.3.1. Odstupanje od granica područja krivulje sila-deformacija koja karakterizira krutost udarne glave, kako je definirano u ovom Dodatku, Slika 2., smiju se dozvoliti pod uvjetom da: 2.3.1.1. odstupanje nastupi nakon početka sudara a prije nego što deformacija udarne glave postane jednaka 150 mm; 2.3.1.2. odstupanje ne pređe 50% od najbliže trenutno propisane granične vrijednosti područja; 2.3.1.3. svaki pomak koji odgovara svakom odstupanju ne pređe 35 mm od deformacije, a zbroj navedenih pomaka ne pređe 70 mm (vidi sliku 2.) i 2.3.1.4. ukoliko zbroj energija deformacija koja su izvan područja ne prijeđe 5% od ukupne energije za taj element 2.3.2. Elementi 1 i 3 su isti. Njihova krutost je takva da njihove krivulje sila-deformacija upadaju u zasjenjeni dio slike 2., dijagram 2a. 2.3.3. Elementi 5 i 6 su isti. Njihova krutost je takva da njihove krivulje sila-deformacija upadaju u zasjenjeni dio slike 2., dijagram 2d. 2.3.4. Krutost elementa 2 je takva da njegova krivulja sila-deformacija upada u zasjenjeni dio slike 2., dijagram 2b. 2.3.5. Krutost elementa 4 je takva da njegova krivulja sila-deformacija upada u zasjenjeni dio slike 2., dijagram 2c. 2.3.6; Krivulja sila-deformacija udarne glave kao cjeline upada u zasjenjeni dio slike 2., dijagram 2e. 2.3.7. Krivulje sila-deformacija utvrđuju se ispitivanjem detaljno opisanim u Dopuni ovog Dodatka, koje se sastoji od sudara sklopa s mjernom zaprekom brzinom od 35 ± 2 km/h. 2.3.8. Energija1 prenesena na elemente 1 i 3 tijekom ispitivanja mora biti jednaka 10 ± 2 kJ za svaki od tih elemenata. 2.3.9. Energija prenesena na elemente 5 i 6 mora biti jednaka 3,5 ± 1 kJ za svaki od tih elemenata. 2.3.10. Energija prenesena na element 4 mora biti jednaka 4 ± 1 kJ. 2.3.11. Energija prenesena na element 2 mora biti jednaka 14 ± 2 kJ. 2.3.12. Sveukupna prenesena energija tijekom sudara mora biti jednaka 45 ± 5 kJ. 2.3.13. Deformacija udarne glave mjerena nakon ispitivanja na razini B (slika 1.) mora biti jednaka 330 ± 20 mm. _______ 1 Vrijednosti navedenih energija odnose se na prenesene energije sustava kada je razmjer sudara udarne glave najveći. Slika 1. Konstrukcija udarne glave pomične deformabilne zapreke Slika 2. Krivulje sila-deformacija Napomena: Za vrijeme potvrdnog ispitivanja, opterećenja izmjerena na elementima 1 i 3 i na elementima 5 i 6 ne smiju se međusobno razlikovati za više od 10% za određenu deformaciju. Dodatak 2. – Dopuna ISPITIVANJE ZA UTVRĐIVANJE ZNAČAJKI POMIČNE DEFORMABILNE ZAPREKE 1. SVRHA Ova dopuna propisuje postupak za potvrđivanje pomične deformabilne zapreke. Tijelo odgovorno za provođenje ispitivanja mora osigurati da pomična deformabilna zapreka odgovara zahtjevima upotrebom ispitivanja koje uključuje sudar s mjernim zidom za silu i nepomičnom krutom zaprekom. 2. ISPITNE NAPRAVE 2.1. Ispitni poligon Ispitna površina mora biti dovoljno velika da se može smjestiti zaletna staza za pomičnu deformabilnu zapreku, kruta zapreka i tehnička oprema potrebna za ispitivanje. Završetak staze, najmanje 5 m ispred krute zapreke, mora biti vodoravan, ravan i gladak. 2.2. Kruta nepomična zapreka i mjerni zid za silu 2.2.1. Kruta zapreka sastoji se od elementa od armiranog betona najmanje tri metra širokog sprijeda i najmanje 1,5 m visokog. Debljina krute zapreke mora biti takva da joj je težina najmanje 70 tona. Prednja strana mora biti vertikalna, okomita na os zaletne staze i pokrivena mjernim dozama za silu koje su u mogućnosti mjeriti ukupno opterećenje svakog elementa udarne glave pomične deformabilne zapreke u trenutku sudara. Središta udarne ploče moraju biti u ravnini sa središtima odabrane pomične deformabilne zapreke; njihovi rubovi moraju biti udaljeni 20 mm od susjednih podnih površina. Učvršćenja mjernih doza i površina ploče biti u skladu sa zahtjevima propisanim u Prilogu normi ISO 6487:1987. U slučaju da je dodana površinska zaštita, osjetljivost pretvornika ne smije biti pogoršana. 2.2.2. Kruta zapreka mora biti ili pričvršćena za tlo ili smještena na njega s, ukoliko je potrebno, dodatnim napravama za učvršćenje kako bi se spriječilo njezino pomicanje. Smiju se koristiti krute zapreke s mjernim dozama koje imaju drugačije karak­teristike ali daju rezultate pomoću kojih se mogu izvesti isti zaključci. 3. POGON POMIČNE DEFORMABILNE ZAPREKE U trenutku sudara pomična deformabilna zapreka ne smije više biti pod utjecajem bilo kakvog dodatnog upravljačkog ili pogonskog uređaja. Do zapreke mora stići po putu okomitom na tu sudarnu zapreku. Poravnanje pri sudaru mora biti točno unutar 10 mm. 4. MJERNI UREĐAJI 4.1. Brzina Brzina sudara mora biti 35 ± 2 km/h. Točnost mjernog uređaja koji bilježi brzinu pri sudaru mora biti do 1%. 4.2. Opterećenja Mjerni uređaji moraju biti sukladni sa značajkama propisanim u ISO 6487:1987 CFC za sve elemente je 60 Hz, CAC za elemente 1 i 3 je 120 kN, CAC za elemente 4, 5 i 6 je 60 kN, CAC za element 2 je 140 kN, 4.3. Ubrzanje Mjerenje ubrzanja u uzdužnom smjeru mora se vršiti na mjestu koje nije podvrgnuto savijanju. Mjerni uređaji moraju biti u skladu s normom ISO 6487:1987 sa sljedećim značajkama: CFC: 1000 Hz (prije integracije), CFC: 60 Hz (nakon integracije), CAC: 50 g. 5. OPĆE ZNAČAJKE ZAPREKE 5.1. Pojedinačne značajke svake zapreke moraju biti u skladu s Točkom 1. Dodatka 2. i moraju se zabilježiti. 6. OPĆE ZNAČAJKE TIPA UDARNE GLAVE 6.1. Prikladnost tipa udarne glave bit će potvrđena kada šest mjernih doza pri zabilježbi daje signal koji je u skladu sa zahtjevima naznačenim u Točki 2.2. Dodatka 2. 6.2. Udarne glave moraju na sebi imati uzastopne serijske brojeve koji uključuju datum proizvodnje. Dodatak 3. TENIČKI OPIS ISPITNE LUTKE ZABOČNI SUDAR 1. OPĆI 1.1. Mjere i mase lutke za ispitivanje bočnog sudara odgovaraju prosjeku od 50% odraslih muškaraca, bez podlaktica. 1.2. Lutka za bočni udar sastoji se od metalnog i plastičnog kostura prekrivenog gumom, koja predstavlja tkivo, plastikom i pjenom. 1.3. Lutka za bočni sudar propisana ovim Pravilnikom, uključujući mjerne uređaje i umjeravanje, opisana je tehničkim crtežom i korisničkim priručnikom

(1).

1. KONSTRUKCIJA 2.
2. Prikaz lutke za bočni sudar dan je na slici
3. i u tablici
4. ovog Dodatka. 2.
5. Glan> 2.2.
6. Glava je prikazana kao dio br. 1 slike
7. ovog Dodatka. 2.2.
8. Glava se sastoji od aluminijske ljuske pokrivene s gipkom kožom od vinila. Unutrašnjost ljuske je šupljina u kojoj se nalazi mjerači troosnog ubrzanja i balast. 2.
9. Vrat 2.3.
10. Vrat je prikazan kao dio br. 2 slike
11. ovog Dodatka. 2.3.
12. Vrat se sastoji od spojnice glave i vrata, spojnice vrata i prsnog koša i središnjeg dijela koji povezuje dvije spojnice jednu s drugom. 2.3.
13. Spojnica glave i vrata (dio br. 2a) i spojnica vrata i prsnog koša (dio br. 2c) sastoje se od dvije aluminijske pločice međusobno povezane pomoću polukružnog vijka i osam gumenih odbojnika. 2.3.
14. Središnji cilindrični dio (dio br. 2b) napravljen je od gume. 2.3.
15. Vrat je pričvršćen na nosač vrata, prikazan kao dio br. 3 na slici
16. ovog Dodatka. 2.3.
17. Kut između dvije površine nosača vrata iznosi 25°. Zbog toga što je element ramena nagnut za 5° unatrag, krajnji kut između vrata i trupa iznosi 20°. 2.
18. Rame 2.4.
19. Ramena su prikazana kao dio br. 4 na slici
20. ovog Dodatka. 2.4.
21. Ramena se sastoje od ramenog elementa, dvije ključne kosti i ramenog pokrova. 2.4.
22. Rameni element (dio br. 4a) sastoji se od aluminijskog elementa za razmak, aluminijske ploče na vrhu i aluminijske ploče na dnu elementa za razmak. 2.4.
23. Ključne kosti (dio br. 4b) napravljene su od polipropilena. Ključne kosti su pridržane u svom neutralnom položaju pomoću dva elastična užeta (dio br. 4c) koje su pričvršćene za stražnji dio ramenog elementa. Vanjski rubovi obje ključne kosti konstruirani su tako da omogućuju uobičajeni položaj ruku. 2.4.
24. Rameni pokrov (dio br. 4d) napravljen je od poliuretanske pjene male gustoće i pričvršćen je za rameni element. 2.
25. Prsni koš 2.5.
26. Prsni koš prikazan je kao dio br. 5 na slici
27. ovog Dodatka. 2.5.
28. Prsni koš sastoji se od krute kutije kralješnice prsnog koša i od tri identična modula rebara. 2.5.
29. Kutija kralješnice prsnog koša (dio br. 5a) napravljena je od čelika. Na stražnjoj površini pričvršćena je plastična stražnja ploča ispunjena olovom (dio br. 5b). 2.5.
30. Gornja površina kutije kralješnice prsnog koša nagnuta je za 5°unatrag. 2.5.
31. Modul rebara (dio br. 5c) sastoji se od čeličnog rebra pokrivenog poliuretanskom pjenom koja predstavlja tkivo (dio br. 5d), sklopa klip-cilindar koji povezuje rebra i kutiju kralješnice (dio br. 5e), hidrauličkog prigušivača (dio br. 5f) i krute prigušne opruge (dio br. 5g). 2.5.
32. U sklopu klip-cilindar nalazi se opruga koja se može podešavati (dio br. 5h). 2.5.
33. Pretvornik pomaka (dio br. 5i) može se pričvrstiti na pred­nju stranicu cilindra i spojiti s unutrašnjim dijelom rebra. 2.
34. Ruke 2.6.
35. Ruke su prikazane kao dio br. 6 na slici
36. ovog Dodatka. 2.6.
37. Ruke imaju plastični kostur pokriven poliuretanskim »tkivom« i kožom od PVC-a. 2.6.
38. Spoj ramena i ruke dozvoljava razne položaje, 0°, 40° i 90° u odnosu na liniju trupa. 2.6.
39. Spoj ramena i ruke dozvoljava samo savojno/istezno zakretanje. 2.
40. Donji dio kralješnice 2.7.
41. Donji dio kralješnice prikazan je kao dio br. 7 na slici
42. ovog Dodatka. 2.7.
43. Donji dio kralješnice sastoji se od punoga gumenog cilindra s dvije čelije čelične spojne ploče na svakom kraju i čeličnog uželindru. 2.
44. Abdomen 2.8.
45. Abdomen je prikazan kao dio br. 8 na slici
46. ovog Dodatka. 2.8.
47. Abdomen se sastoji od metalnog odljevka i pokrova od poliuretanske pjene. 2.8.
48. Središnji dio abdomena je metalni odljevak (dio br. 8a). Pokrovna ploča pričvršćena je s gornje strane odljevka. 2.8.
49. Pokrov (dio br. 8b) je napravljen od poliuretanske pjene. Zakrivljena gumena ploča ispunjena olovnim kuglicama ugrađena je u pokrov od pjene s obje strane. 2.8.
50. Između pjenastog pokrova i krutog odljevka sa svake strane abdomena mogu se pričvrstiti ili tri pretvarača sile (dio br. 8c) ili tri zamjenska dijela koji nisu mjerni elementi. 2.
51. Zdjelica 2.9.
52. Zdjelica je prikazana kao dio br. 9 na slici
53. ovog Dodatka. 2.9.
54. Zdjelica se sastoji od elementa križne kosti, dva krila zdjelice, dva zgloba kuka i pjenastog pokrova. 2.9.
55. Križna kost (dio br. 9a) sastoji se od aluminijskog elementa ispunjenog olovom i aluminijske ploče koja je pričvršćena s gornje strane tog elementa. 2.9.
56. Dva krila zdjelice (dio br. 9b) napravljena su od poliuretana. 2.9.
57. Zglobovi kuka (dio br. 9c) su napravljeni od čelika. Sastoje se od dijela koji predstavlja gornji dio natkoljenične kosti i kuglastog zgloba spojenog na osovinu koja prolazi kroz H-točku lutke. 2.9.
58. Sustav tkiva (dio br. 9d) napravljen je od kože od PVC-a ispunjene poliuretanskom pjenom. Na mjestu H-točke koža je zamijenjena velikim cilindrom od poliuretanske pjene s otvorenim ćelijama (dio br. 9e), pričvršćenim za čeličnu ploču koja je nepomično vezana za krila zdjelice osovinom koja prolazi kroz kuglasti zglob. 2.9.
59. Krila zdjelice su međusobno povezana kod spoja zdjeličnih kostiju pretvaračem sile (dio br. 9f) ili zamjenskim elementom koji »glumi« pretvarač. 2.
60. Noge 2.10.
61. Noge su prikazane kao dio br. 10 na slici
62. ovog Dodatka. 2.10.
63. Noge su napravljene od metalnog kostura pokrivenog poliuretanskom pjenom koja predstavlja tkivo i plastičnom kožom. 2.10.
64. Koljeno i spojevi skočnog zgloba dozvoljavaju samo savojno/istezno zakretanje. 2.
65. Odijelo 2.11.
66. Odijelo je prikazano kao dio br. 11 na slici
67. ovog dodatka. 2.11.
68. Odijelo je napravljeno od gume i pokriva ramena, prsni koš, gornji dio ruku, abdomen i donji dio kralješnice te gornji dio zdjelice. ______

(1)Do objave prikladnih ISO normi ovi dokumenti (korisnički priručnik Eurosida 1, od Studenog 1990) mogu se pribaviti kod TNO Istraživački institut cestovnih vozila, PP 6033, 2600 JA Delft, Schoenmakerstraat 97, 2628 VK Delft, Nizozemska) Slika 1. Konstrukcija lutke za bočni sudar Tablica 1. Dijelovi lutke za bočni sudar Dio br. Opis Broj dijelova 1 Glava 1 2 Vrat 1 2a Spojnica glave i vrata 1 2b Središnji dio 1 2c Spojnica vrata i prsnog koša 1 3 Nosač vrata 1 4 Ramena 1 4a Rameni element 1 4b Ključne kosti 2 4c Elastično uže 2 4d Rameni pokrov 1 5 Prsni koš 1 5a Kralješnica prsnog koša 1 5b Stražnja ploča 1 5c Modul rebara 3 5d Rebra prekrivena tkivom 3 5e Sklop klip-cilindar 3 5f Prigušivač 3 5g Prigušna opruga 3 5h Podešavajuća opruga 3 5i Pretvarač pomaka 3 6 Ruka 2 7 Donji dio kralješnice 1 8 Abdomen 1 8a Središnji odljevak th=106 style='width:79.85pt;border-top:none;border-left:none; border-bottom:solid black 1.0pt;border-right:solid black 1.0pt;mso-border-top-alt: solid black .75pt;mso-border-left-alt:solid black .25pt;mso-border-top-alt: .75pt;mso-border-left-alt:.25pt;mso-border-bottom-alt:.75pt;mso-border-right-alt: .25pt;mso-border-color-alt:black;mso-border-style-alt:solid;padding:2.85pt 2.85pt 2.85pt 2.85pt; height:3.0pt'> 1 8b Pokrov od tkiva 1 8c Pretvarač sile 3 9 Zdjelica 1 9a Element križne kosti 1 9b Krilo zdjelice 2 9c Zglob kuka 2 9d Pokrov od tkiva 1 9e Element od pjene kod H-točke 2 9f Pretvarač sile 1 10 Noga 2 11 Odijelo 1 3. SKLOP LUTKE 3.1. Glava – vrat 3.1.1. Zahtijevani moment pritezanja polukuglastih vijaka za spajanje vrata je 10 Nm. 3.1.2. Glava je pričvršćena na vratnu ploču spojnice glave i vrata pomoću tri vijka. 3.1.3. Vratna ploča spojnice vrata i prsnog koša pričvršćena je za nosač vrata pomoću četiri vijka. 3.2. Vrat – ramena – prsni koš 3.2.1. Nosač vrata pričvršćen je za element ramena pomoću četiri vijka. 3.2.2. Element ramena pričvršćen je na gornju površinu kutije kralješnice prsnog koša pomoću tri vijka. 3.3. Ramena – ruka 3.3.1. Ruke smiju biti pričvršćene za ključne kosti i podešene pomoću vijka i ležaja. Moment potreban za pridržavanje ruke u definiranom normalnom položaju je 0.6 Nm. 3.4. Prsni koš – donji dio kralješnice – abdomen 3.4.1. Prilagodnik donjeg dijela kralješnice pričvršćen je za donji dio kralješnice prsnog koša pomoću dva vijka. 3.4.2. Prilagodnik donjeg dijela kralješnice pričvršćen je za vrh donjeg dijela kralješnice pomoću dva vijka. 3.4.3. Gornja prirubnica središnjeg abdominalnog odljevka ukliještena je između prilagodnika donjeg dijela kralješnice i donjeg dijela kralješnice. 3.5. Donji dio kralješnice – zdjelica – noge 3.5.1. Donji dio kralješnice pričvršćen je za donju ploču donjeg dijela kralješnice pomoću tri vijka. 3.5.2. Donja ploča donjeg dijela kralješnice pričvršćena je za element križne kosti zdjelice pomoću tri vijka. 3.5.3. Noge su pričvršćene na spojnicu gornjeg dijela natkoljenične kosti i zdjelice pomoću vijka. 3.5.4. Noge mogu biti sastavljene i podešene pomoću šarnir-zgloba u koljenima i skočnim zglobovima. 4. GLAVNE ZNAČAJKE 4.1. Masa 4.1.2. Mase glavnih dijelova lutke prikazane su u tablici 2. ovog Dodatka. Tablica 2. Mase dijelova lutke Dio Masa (

1. kg)Osnovni sadržaji Glava 4,0 ± 0,4 Cijela glava uključujući i troosni mjerač ubrzanja Vrat 1,0 ± 0,1 Vrat, isključujući nosač vrata Prsni koš 22,4 ± 1,5 Nosač vrata, ramena, matice za pričvršćivanje ruku, kutija kralješnice, stražnja ploča kralješnice, moduli rebara, pretvarači pomaka rebara, prilagodnik donjeg dijela kralješnice, pokrov ramena, središnji odljevak abdomena, pretvarači sile abdomena, 2/3 odjela. Ruka 1,3 ± 0,1 Gornji dio ruke, uključujući ploču za postavljanje ruke (svaka) Abdomen 5.0pt'>5,0 ± 0,5 Abdominalni pokrov od tkiva i donji dio kralješnice Zdjelica 12,0 ± 1,0 Element križne kosti, donja ploča donjeg dijela kralješnice, kuglasti zglobovi kuka, gornji dijelovi natkoljenične kosti, krila zdjelice, pretvarača sile na spoj zdjeličnih kostiju, zdjelični pokrov od tkiva, 1/3 odjela Noga 12,5 ± 1,0 Stopalo, potkoljenica i natkoljenica i tkivo sve do spoja s gornjim dijelom natkoljenične kosti (svaka) Ukupno 72, 0 ± 0,5 4.2. Glavne mjere 4.2.1. Glavne mjere lutke za bočni sudar (uključujući i odijelo), prema slici 2. ovog dodatka, prikazane su u tablici 3. ovog Dodatka. Slika 2. Odmjere glavnih mjera lutke Tablica 3. Glavne mjere lutke Br.>. Značajka Mjera (
2. mm)1. Visina sjedenja 904 ± 7 2. Od sjedala do zgloba ramena 557 ± 5 3. Od sjedala do donjeg ruba donjeg rebra 357 ± 5 4. Od sjedala do ruke 242 ± 5 5. Od sjedala do H-točke 98 ± 2 6. Od tabana do sjedala, pri sjedenju 456 ± 5 7. Od H-točka do težišta glave 687 ± 5 8. Od H-točke do središta gornjeg rebra 393 ± 3 9. Od H-točke do središta srednjeg rebra 337 ± 3 10. Od H-točke do središta donjeg rebra 281 ± 3 11. Od H-točke do središta pretvarača sile u abdomenu 180 ± 3 12. Od H-točke do središta pretvarača sile na spoju zdjeličnih kostiju 14 ± 2 13. Širina glave 154 ± 2 14. Širina ramena/ruku 482 ± 5 15. Širina prsnog koša 330 ± 5 16. Širina abdomena 290 ± 5 17. Širina zdjelice 355 ± 5 18. Promjer vrata 80 ± 2 19. Dubina glave 201 ± 5 20. Dubina prsnog koša 276 ± 5 21. Dubina abdomena 204 ± 5 22. Dubina zdjelice 245 ± 5 23. Od stražnjeg djela stražnjice do H-točke 157 ± 2 24. Od stražnjeg dijela stražnjice do prednje strane koljena 610 ± 5 5. CERTIFIKACIJA LUTKE 5.1. Strana sudara 5.1.1. Ovisno o strani vozila koja će biti udarena, dijelovi lutke koji se nalaze na lijevoj ili na desnoj strani trebaju biti ovjereni. 5.1.2. S obzirom na zahtijevanu stranu sudara potrebno je pripremiti rasporede modula rebara (uključujući mjerne uređaje), pretvarača sile u abdomenu i pretvarača sile na spoju zdjelič­nih kostiju. 5.2. Mjerni uređaji Svi mjerni uređaji moraju biti umjereni i sukladni sa zahtjevima iz dokumentacije navedene u točki 1.3. 5.2.1. Svi kanali mjerne opreme moraju biti sukladni normi ISO 6487:1987. 5.3. Vizualni pregled 5.3.1. Svi dijelovi lutke moraju biti vizualno pregledani na oštećenja i ukoliko je potrebno zamijenjeni prije ispitivanja za certificiranje. 5.4. Opći postav za ispitivanje 5.4.1. Slika 3. ovog dodatka prikazuje postavke za sva ispitivanja za certifikat lutke za bočni sudar. 5.4.2. Ispitivanja na glavi, vratu, prsnom košu i donjem dijelu kralješnice provode se na rastavljenim dijelovima lutke. 5.4.3. Ispitivanja na ramenima, abdomenu i zdjelici provode se na sastavljenoj lutki (bez odjela). Pri tim ispitivanjima lutka je posjednuta na ravnu površinu prekrivenu s dvije tanke ploče od teflona, debljine manje ili jednake 2 mm, postavljene između površine i lutke. 5.4.4. Svi dijelovi koji trebaju certifikat moraju se čuvati u sobi za ispitivanje najmanje četiri sata prije ispitivanja na temperaturi od 18°C do 22°C. 5.4.5. Vremenski period između dva uzastopna ispitivanja za certifikat mora biti najmanje 30 min. 5.5. Glava 5.5.1. Glava se ispušta s visine od 200 ± 1 mm na ravnu, krutu površinu sudara. 5.5.2. Kut između sudarne i središnje sagitalne ravnine glave je 35° ± 1°, što omogućava sudar gornje strane glave. 5.5.3. Najveće rezultantno ubrzanje glave, pročišćeno upotrebom CFC 1000, mora biti između 100 i 150 g. 5.5.4. Značajka glave smije se podesiti kako bi odgovarala zahtjevima promjenom značajki trenja spoja tkiva i lubanje (npr. podmazivanje pomoću praha od talka ili PTFE raspršivač) 5.6. Vrat 5.6.1. Vratna spojnica glave i vrata pričvršćena je na poseban simetričan model glave za certificiranje mase 3,9 ± 0.05 kg (vidi sliku 4.). 5.6.2. Model glave i vrat pričvršćeni su naopako za donju stranu njihala za iskrivljenje vrata, koje dozvoljava bočno pomicanje sustava. 5.6.3. Njihalo vrata opremljeno je jednoosnim mjerilom ubrzanja pričvršćenim na 1655 ± 5 mm od okretišta njihala. 5.6.4. Mora se omogućiti da njihalo vrata slobodno padne s visine koja je odabrana tako da se pri sudaru postigne brzina od 3,4 ±0.1 m/s, mjerena na položaju mjerača ubrzanja. 5.6.5. Njihalo vrata usporava se od brzine pri sudaru do nule pomoću prikladnog uređaja, kojim se dobiva zapis usporenje--vrijeme unutar područja propisanog na slici 5. ovog Dodatka. Izlaz svih kanala mora biti zapisan pomoću pročistača ISO CFC 1000 i pročišćeni digitalno pomoću CFC 60. 5.6.6. Najveći kut savijanja modela glave u odnosu na njihalo mora biti 51° ± 5° i mora se javiti pri brzini između 50 i 62 m/s. 5.6.7. Najveći pomaci težišta modela glave u bočnom i uzdužnom smjeru moraju biti 97 ± 10 mm odnosno 26 ± 6 mm. 5.6.8. Značajke vrata smiju se podešavati zamjenom kružnih odbojnih dijelova s odbojnicima drugačije tvrdoće. 5.7. Ramena 5.7.1. Duljina elastičnog užeta mora se podesiti tako da se ostvari sila od 27,5 N do 32,5 N koja se primjenjuje na 4 ± 1 mm od vanjskog ruba ključne kosti u ravnini pomicanja ključne kosti u smjeru prema naprijed i ostvaruje njezino pomicanje u istom smjeru. 5.7.2. Lutka je posjednuta na ravnu, vodoravnu, krutu površinu bez naslona. Prsni koš postavljen je u vertikalni položaj, a ruke bi trebale stajati pod kutom od 40° ± 2° prema naprijed u odnosu na vertikalu. Noge su postavljene vodoravno. 5.7.3. Udarna glava je njihalo od 23,5 ± 0,2 kg s promjerom od 152 ± 2 mm. Udarna glava obješena je o kruti oslonac uz pomoć četiri užeta pri čemu je središnja linija udarne glave najmanje 3,5 m ispod krutog oslonca. 5.7.4. Udarna glava opremljena je mjeračem ubrzanja koji djeluje u smjeru sudara i smješten je na osi sudara. 5.7.5. Udarna glava mora se slobodno zanjihati do ramena lutke brzinom od 4,3 ± 0.1 m/s pri sudaru. 5.7.6. Smjer sudara okomit je na os lutke u smjeru naprijed-nazad, a os udarne glave poklapa se s osi okretanja gornjeg dijela ruke. 5.7.7. Najveće ubrzanje udarne glave, pročišćeno s CFC 180, mora biti između 7,5 i 10, 5 g. 5.8. Ruke 5.8.1. Za ruke nije propisan postupak dinamičkog certificiranja. 5.9. Prsni koš 5.9.1. Svaki modul rebara certificira se posebno. 5.9.2. Modul rebara postavljen je vertikalno u uređaj za ispitivanje slobodnim padom a cilindar rebra kruto je pričvršćen za uređaj. 5.9.3. Udarna glava je masa od 7,8 ± 0 do 0,1 kg koja slobodno pada s ravnom površinom i promjerom od 150 ± 2 mm. 5.9.4. Središnja linija udarne glave mora biti poravnata sa središnjom linijom klipa rebra. 5.9.5. Brzine udara su 1,0, 2,0, 3,0, i 4,0 m/s. Brzine sudara ne mogu odstupati od propisanih za više od 2%. 5.9.6. Pomak rebra trebalo bi mjeriti, npr. pomoću pretvornika pomaka postavljenog na samom rebru. 5.9.7. Zahtjevi za certificiranje rebra prikazani su u tablici 4. ovog Dodatka. 5.9.8. Značajke modula rebra smiju se podesit zamjenom podešavajuće opruge unutar cilindra s oprugom drugačije krutosti. Tablica 4. Zahtjevi za certificiranje cijelog modula rebara Brzina sudara (m/
3. s)Pomak (
4. mm)najmanji najveći 1,0 10,0 14,0 2,0 23,5 27,5 3,0 36,0 40,0 4,0 46,0 51,0 5.10. Donji dio kralješnice 5.10.1. Donji dio kralješnice pričvršćen je za poseban simetričan model glave koji služi za certificiranje a koji ima masu od 3,9 ±0.05 kg (vidi sliku 4.). 5.10.2. Model glave i donji dio kralješnice pričvršćeni su naopačke za donji dio njihala za iskrivljenje vrata, koje dozvoljava bočno pomicanje sustava. 5.10.3. Njihalo vrata opremljeno je jednoosnim mjeračem ubrzanja pričvršćenim na 1655 ± 5 mm od okretišta njihala. 5.10.4. Njihalo vrata može slobodno pasti s visine koja je odabrana tako da se pri sudaru postigne brzina od 6,05 ±0.1 m/s, mjerena na položaju mjerača ubrzanja. 5.10.5. Njihalo vrata usporava se od brzine pri sudaru do nule pomoću prikladnog uređaja, kojim se dobiva zapis usporenje-vrijeme unutar područja propisanog na slici 6. ovog Dodat­ka. Izlaz svih kanala mora biti zapisan pomoću pročistača ISO 6487 CFC 1000 i pročišćeni digitalno pomoću CFC 60. 5.10.6. &nbs; Najveći kut savijanja modela glave u odnosu na njihalo mora biti 50° ± 5° i mora se javiti pri brzini između 39 i 53 m/s. 5.10.7. Najveći pomaci težišta modela glave u bočnom i uzdužnom smjeru moraju biti 104 ± 7 mm odnosno 33 ± 7 mm. 5.10.8. Značajke donjeg dijela kralješnice smiju se podesiti promjenom duljine kralješnice. 5.11. Abdomen 5.11.1. Lutka je posjednuta na ravnu, vodoravnu, krutu površinu bez naslona. Prsni koš postavljen je u vertikalni položaj, dok su ruke i noge postavljene vodoravno. 5.11.2. Udarna glava je njihalo mase 23,5 + 0 do 0,2 kg i promjera 152 ± 2 mm. 5.11.3. Njihalo na prednjoj strani udarne glave ima vodoravan »oslonac za ruke« mase 1,0 ± 0.01 kg. Sveukupna masa udarne glave zajedno s osloncem za ruke jednaka je 24,5 + 0 do 0,2 kg. Kruti oslonac za ruku visok je 70 ± 1 mm, širok 150 ± 1 mm i mora imati mogućnost prodiranja u abdomen s najmanje 60 mm. Središnjica njihala poklapa se sa središtem oslonca za ruke. 5.11.4. Udarna glava opremljena je mjeračem ubrzanja koji djeluje u smjeru sudara i smješten je na osi sudara. 5.11.5. Udarna glava mora se slobodno zanjihati do abdomena lut­ke s brzinom od 6,3 ± 0.1 m/s pri sudaru. 5.11.6. Smjer sudara okomit je na os lutke u smjeru naprijed-nazad, a os udarne glave poravnata je sa središtem srednjeg pretvarača sile. 5.11.7. Najveća sila udarne glave, dobivena iz ubrzanja udarne glave, pročišćenog pomoću CFC 180 i umnoženog s masom udarne glave/oslonca za ruke, mora biti između 9,5 i 11,1 kN i mora se pojaviti u periodu između 9,8 i 11,4 ms. 5.11.8. Rezultati sila-vrijeme mjereni s tri abdominalna pretvarača sile moraju se zbrojiti i pročistiti pomoću CFC 600. Najveća sila tog zbroja mora biti između 5,9 i 7,9 kN. 5.12 Zdjelica 5.12.1. Lutka je posjednuta na ravnu, vodoravnu, krutu površinu bez naslona. Prsni koš postavljen je u vertikalni položaj, dok su ruke i noge postavljene vodoravno. 5.12.2. Udarna glava je njihalo mase 23,5 + 0 do 0,2 kg i promjera 152 ± 2 mm. 5.12.3. Udarna glava opremljena je mjeračem ubrzanja koji djeluje u smjeru sudara i smješten je na osi sudara. 5.12.4. Udarna glava mora se slobodno zanjihati do zdjelice lutke s brzinom od 4,3 ± 0.1 m/s pri sudaru. 5.12.5. Smjer sudara okomit je na os lutke u smjeru naprijed-nazad, a os udarne glave poravnata je sa središtem cilindra od pjene na mjestu H-točke. 5.12.6. Najveća sila udarne glave, dobivena iz ubrzanja udarne glave, pročišćenog pomoću CFC 180 i umnoženog s masom udarne glave, mora biti između 4,4 i 5,4 kN i mora se pojaviti u periodu između 10,3 i 15,5 ms. 5.12.7. Sila na spoj zdjeličnih kostiju, pročišćena pomoću CFC 600, mora biti između 1,04 i 1,64 kN i mora se pojaviti u periodu između 9,9 i 15,9 ms. 5.13. Noge 5.13.1. Za noge nije propisan postupak dinamičkog certificiranja. Slika 3. Prikaz postavki ispitivanja za certifikat lutkeza bočni sudar Slika 4. Postavke ispitivanja za certifikat vrata i donjeg dijela kralješnice Slika 5. Područje krivulje usporenje-vrijeme njihala za ispitivanje za certifikat vrata Slika 6. Područje krivulje usporenje-vrijeme njihala za ispitivanje za certifikat donjeg dijela kralješnice Dodatak 4. UGRADBA LUTKE ZA BOČNI SUDAR 1. OPĆENITO 1.1. Lutka za bočni sudar koja se koristi u ovom postupku ugradbe opisana je Dodatkom 3. Priloga II. ovoga Pravilnika. 2. UGRADBA 2.1. Podesi zglobove nogu tako da oni pridržavaju nogu kada je ona izravnana vodoravno (1 do 2 g). 2.2. Ispitnu lutku treba obući u tijesno, rastezljivo donje rublje krat­kih rukava od pamuka i u hlače tri četvrtinske duljine. 2.3. Lutka se smješta na vanjsko prednje sjedalo na strani sudara, kao što je opisano u propisu o postupku ispitivanja bočnog sudara. 2.4. Ravnina simetrije lutke mora se poklapati sa središnjom vertikalnom ravninom propisanog sjedećeg položaja. 2.5. Zdjelica lutke mora biti postavljena tako da je poprečna linija koja prolazi kroz H-točke lutke okomita na uzdužnu središnju ravninu sjedala. Linija koja prolazi kroz H-točke lutke mora biti vodoravna s najvećim dozvoljenim odstupanjem ±2°. 2.6. Gornji dio trupa mora biti nagnut prema naprijed i zatim polegnut unatrag tako da čvrsto nalegne na naslon sjedala. Ramena lutke moraju biti postavljena što više unatrag. 2.7. Bez obzira na položaj sjedenja lutke, kut između gornjeg dijela ruke i referentne linije između trupa i ruke na svakoj strani mora biti 40° ± 5°. Referentna linija između trupa i ruke definirana je kao sjecište ravnine tangencijalne na prednju površinu rebara i vertikalne uzdužne ravnine lutke u kojoj se nalazi ruka. 2.8. Ukoliko je lutka na vozačevom sjedalu, potrebno je postaviti desno stopalo lutke, bez pomicanja zdjelice ili trupa, na nepritisnutu papučicu gasa, tako da je peta oslonjena na pod i pomaknuta koliko je god moguće naprijed. Lijevo stopalo treba postaviti okomito na donji dio noge tako da je peta oslonjena na pod na istoj poprečnoj liniji kao i desna peta. Koljena trebaju biti postavljena tako da njihove vanjske površine budu za 150 ± 10 mm udaljene od ravnine simetrije lutke. Butine lutke potrebno je, ukoliko je to moguće ostvariti unutar ovih ograničenja, postaviti u dodir s jastukom sjedala. 2.9. Za druga mjesta sjedenja, potrebno je postaviti pete lutke, bez pomicanja zdjelice ili trupa, na pod i koliko je god moguće naprijed, s tim da se jastuk sjedala ne smije stiskati više nego što se stišće od težine noge. Koljena lutke trebaju biti postav­ljena tako da njihove vanjske površine budu za 150 ± 10 mm udaljene od ravnine simetrije lutke. Dodatak 5. DJELOMIČNO ISPITIVANJE 1.an"'>1. SVRHA Svrha ovih ispitivanja je da se potvrdi da li prepravljeno vozilo pokazuje barem istu (ili bolju) karakteristiku apsorpcije energije u odnosu na vozilo koje je već dobilo homologaciju tipa prema ovom Pravilniku. 2. POSTUPCI I ISPITNE NAPRAVE 2.1. Referentno ispitivanje 2.1.1. Dva dinamička ispitivanja, koja koriste dvije različite udarne glave, provode se na vozilu s novom bočnom konstruk­cijom, koje treba homologirati, s time da se koriste izvorni materijali podstave koji su ispitani za vrijeme tipskog homologiranja vozila (slika 1.). 2.1.1.1. Kuglasti model udarne glave, definiran u točki 3.1.1., mora s brzinom od 24,1 km/h udariti u područje gdje je udarila glava ispitne lutke za vrijeme homologacije vozila. Rezultati ispitivanja moraju se zabilježiti, i HPC se mora izračunati. No, ovo ispitivanje ne mora se provesti kada, za vrijeme ispitivanja opisanog u Dodatku 1 Priloga II ovoga Pravilnika: – nije bilo dodira glave, ili – glava je dodirnula samo ostakljeni dio, pod uvjetom da staklo nije laminirano. 2.1.1.2. Element udarnog tijela trupa, definiran u točki 3.2.1., mora brzinom od 24,1 km/h udariti u područje bočne stranice u koje su udarila ramena, ruka i prsni koš ispitne lutke, za vrijeme homologacije vozila. Rezultati ispitivanja moraju se zabilježiti i HPC se mora izračunati. 2.2. Ispitivanje za homologaciju tipa 2.2.1. Ispitivanja navedena u točkama 2.1.1.1. i 2.1.1.2. ponavljaju se korištenjem novih materijala podstave, sjedala, itd. za koje se traži proširenje homologacije tipa, pričvršćenih na novu bočnu konstrukciju vozila, rezultati se bilježe i njihov HPC se izračunava. 2.2.1.1. Ukoliko su izračunati HPC iz rezultata oba homologacijska ispitivanja manji od HPC dobivenih iz referentnih ispitivanja (provedenih korištenjem izvornih, tipski homologiranih, materijala podstave i sjedala), proširenje homologacije će biti odobreno. 2.2.1.2. Ukoliko su novi HPC veći od onih dobivenih za vrijeme referentnog ispitivanja, provest će se potpuno novo cjelovito ispitivanje (s upotrebom predložene podstave, sjedala itd). 3. OPREMA ZA ISPITIVANJE 3.1. Model udarne glave (slika 1.) 3.1.1. Ovaj uređaj sastoji se od potpuno linearno vođene, krute udarne glave mase 6,8 kg. Površina udara udarne glave je kuglastog oblika s promjerom od 165 mm. 3.1.2. Model udarne glave mora biti opremljen s dva mjerača ubrzanja i uređajem za mjerenje brzine, koji mogu mjeriti veličine u smjeru sudara. 3.2. Element udarnog tijela trupa (Slika 1) 3.2.1. Ovaj uređaj sastoji se od potpuno linearno vođenog, krutog udarnog tijela mase 30 kg. Njegove mjere i poprečni presjek prikazani su na slici 1. 3.2.2. Element udarnog tijela mora biti opremljen s dva mjerača ubrzanja i uređajem za mjerenje brzine, koji mogu mjeriti veličine u smjeru sudara. Slika 1. Pravilnik, NN 152/2005-2959 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 152/2005 Broj dokumenta u izdanju: 2959 Donositelj:Državni zavod za mjeriteljstvo Datum tiskanog izdanja: 27.12.2005. ELI: /eli/sluzbeni/2005/152/2959 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.