Kolektivni ugovor za HEP grupu

Kolektivni ugovor za HEP grupu Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor za HEP grupu NN 11/2006 (30.1.2006.), Kolektivni ugovor za HEP grupu KOLEKTIVNI UGOVORI 292 POSLODAVCI:

Članak 1Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i

obveze njegovih potpisnika te pitanja iz radnih odnosa ili ona u svezi s radnim odnosima.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske.

Članak 2Prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora poslodavac

je trgovačko društvo, stranka ovog Kolektivnog ugovora, za koje radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Prema odredbama ovog Kolektivnog ugovora radnik je fizička osoba u radnom odnosu koja obavlja određene poslove za poslodavca na temelju ugovora o radu.

Članak 3Odredbe ovog Kolektivnog ugovora obvezuju i

primjenjuju se na njegove potpisnike i na osobe koje prema odredbama Zakona o radu mogu biti stranke Kolektivnog ugovora, a koje mu naknadno pristupe.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na radnike koji su u vrijeme sklapanja Kolektivnog ugovora bili ili su naknadno postali članovi sindikata potpisnika ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 4Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se

izravno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.

Članak 5Opći akti poslodavca moraju biti u skladu s ovim

Kolektivnim ugovorom.

Ako bi u općem aktu poslodavca pojedino pravo radnika bilo manje od prava utvrđenog ovim Kolektivnim ugovorom, izravno se primjenjuju odredbe ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 6Sklapanjem ovog Kolektivnog ugovora stvorit će

se između ugovornih strana potpisnica ovog Kolektivnog ugovora obvezno-pravni odnosi, koji se mogu mijenjati samo pod uvjetima utvrđenim ovim Kolektivnim ugovorom.

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 7Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa s

novim radnikom i načinu izbora novog radnika donosi poslodavac.

Članak 8Zasnivanje radnog odnosa s novim radnikom moguće

je tek nakon neuspjelog pokušaja traženja odgovarajućeg radnika unutar društava HEP-grupe.

Članak 9Radni odnos zasniva se ugovorom o radu između

poslodavca i izabranog radnika.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku i mora sadržavati uglavke o:

Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. prethodnog stavka ovog članka može se u ugovoru o radu uputiti na odredbe ovog Kolektiv­nog ugovora.

Članak 10Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom

može se utvrditi njegovo stvarno zdravstveno stanje upućivanjem na liječnički pregled, o čemu odlučuje poslodavac.

Troškove takvog liječničkog pregleda, kao i kasnijih periodičkih liječničkih pregleda, snosi poslodavac.

Članak 11Prije sklapanja ugovora o radu s novim radnikom

može se obaviti prethodno provjeravanje njegovih sposobnosti.

Odluku o prethodnom provjeravanju kandidata za zaposlenje i načinu provjere donosi poslodavac.

Članak 12Ugovor o radu može se sklopiti samo s radnikom

koji zadovoljava uvjete određene općim aktom o sistematizaciji radnih mjesta.

Poslodavac je obvezan radniku u radnom odnosu osigurati obav­ljanje poslova za koje je sklopio ugovor o radu te mu isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca, a u skladu s naravi i vrstom rada obaviti posao.

Članak 13Poslodavac može određene poslove povjeriti

radnicima da ih obavljaju kod kuće u sljedećim slučajevima:

Rad pod uvjetima iz prethodnog stavka može se obavljati ako postoje svi potrebni uvjeti za obavljanje poslova radnog mjesta za koje je zasnovan radni odnos.

Članak 14Poslodavac se obvezuje da neće ustupati poslove

drugim prav­nim i fizičkim osobama, koji bi mogli prouzročiti višak broja zaposlenih kod poslodavca.

III. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTII DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 15Radnik ima pravo na zaštitu na radu, primjerenu

tehničko-teh­nološkim i znanstvenim dostignućima, u skladu sa zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Poslodavac je dužan osigurati odvijanje procesa rada na način kojim se osigurava sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika.

Poslodavac je dužan voditi evidencije propisane odgovarajućim zakonima te poduzimati sve propisane mjere specifične zdravstvene zaštite sa ciljem očuvanja zdravlja radnika.

Poslodavac je dužan provoditi mjere zaštite na radu kojima se osigurava provedba Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa i općih akata poslodavca iz zaštite na radu.

Poslodavac je dužan sve propise o zaštiti na radu na primjeren način učiniti dostupnim radnicima.

Članak 16Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora suglasni su

na izbor povjerenika zaštite na radu radnika u svim organizacijskim jedinicama gdje to zahtijevaju uvjeti rada u skladu sa zakonom i ovim Kolektiv­nim ugovorom, a s ciljem očuvanja sigurnosti na radu i zdravlja radnika.

Članak 17Radi nesmetanog djelovanja u interesu radnika na

području zaštite na radu i obavljanja dužnosti povjerenika zaštite na radu, poslodavac se obvezuje:

Članak 18Radnik je dužan pridržavati se i primjenjivati

propise o zaštiti i sigurnosti pri radu kod poslodavca te upotrebljavati sva propisana sredstva za sigurnost i zaštitu na radu.

Radnik nije dužan obavljati poslove radnog mjesta na kojem postoji opasnost po zdravlje i život zbog neprovedenih mjera zaštite na radu, o čemu je dužan obavijestiti poslodavca.

Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih nadoknada rad­nicima koji rade u štetnim i opasnim uvjetima kao nadomjestak za primjenu pravila i sredstava zaštite na radu.

Članak 19Poslodavac je dužan zaštititi privatnost radnika

tako da im osigura uvjete rada u kojima se prikupljanje, obrada, korištenje i dostavljanje osobnih podataka radnika trećim osobama obavlja sukladno propisima.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika tako da im osigura uvjete rada u kojima radnik neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

IV. RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJAPOSLODAVCA

Članak 20Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora suglasni su

da je restruk­turiranje i privatizacija trgovačkih društava HEP-grupe od iznimne važnosti za gospodarska i socijalna prava i interese radnika.

Članak 21Poslodavac se obvezuje pravodobno, a najmanje

jednom u dva mjeseca obavijestiti sindikate o tijeku priprema na izradi planova za restrukturiranje i privatizaciju poslodavca te njihovom utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika.

Članak 22U slučaju statusnih promjena ili pravnih poslova

kojim poslodavac HEP d.d. utemeljuje nova društva, na novog poslodavca prenosi se poduzeće ili dio poduzeća poslodavaca i svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koji je predmet prenosa.

Ugovori o radu radnika prenose se na novog poslodavca s danom nastupa pravnih posljedica prenosa poduzeća ili dijela poduzeća poslodavca.

U slučaju statusne promjene ili pravnog posla poslodavca iz stavka 1. ovog članka, na radnike se do sklapanja novog Kolektiv­nog ugovora, a najduže do godine dana, nastavlja primjenjivati ovaj Kolektivni ugovor.

Članak 23Ako poslodavac osniva nova društva, u aktima o

osnivanju novih društava osigurava se svim radnicima, koji prelaze na rad u novoosnovana društva, kontinuitet radnog odnosa, iz čega proizlaze određena prava utvrđena propisima i ovim Kolektivnim ugovorom (godišnji odmor, jubilarne nagrade, otpremnine).

Poslodavac će u slučaju prestanka rada društva iz prethodnog stavka, u razdoblju od 3 (tri) godine od dana prijenosa ugovora o radu radnika, preuzeti na rad sve radnike tog društva i s njima zaključiti ugovore o radu.

Poslodavac se obvezuje da će kod osnivanja novih društava, na zahtjev sindikata pristupiti sklapanju posebnog Sporazuma o radnom, socijalnom i materijalnom položaju radnika, koji proizlazi iz važećih propisa.

Članak 24U svrhu osiguravanja uvjeta za opstanak

novoutemeljenih društava poslodavac kao osnivač, jamči međusobno pravo dodjele obavljanja poslova novoutemeljenih društava, sukladno njihovoj registraciji djelatnosti i sukladno važećim propisima Republike Hrvatske.

V. PROBNI RAD

Članak 25Prigodom sklapanja ugovora o radu može se

ugovoriti probni rad.

Ugovaranje i trajanje probnog rada određuje poslodavac, s tim da probni rad može trajati najdulje 6 mjeseci.

Članak 26Radnik na probnom radu, na poslovima za koje je

sklopio ugovor o radu, treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.

U slučaju da radnik ne zadovolji na probnom radu, ugovor o radu se otkazuje uz otkazni rok od sedam dana.

VI. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 27Poslodavac je dužan omogućiti radniku, sukladno

mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.

Radnik je dužan u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.

Članak 28Poslodavac je dužan donijeti godišnji plan

potreba za školovanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem radnika.

Članak 29Prije promjene ili uvođenja novog načina rada

ili nove organizacije rada, poslodavac je dužan u skladu s potrebama i mogućnostima rada omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.

Članak 30Status pripravnika ima osoba koja se prvi puta

zapošljava radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se školovala.

Članak 31Radni odnos s pripravnikom zasniva se ugovorom o

radu na određeno vrijeme.

Članak 32Pripravnički staž traje:

Članak 33Program osposobljavanja pripravnika za

samostalan rad izrađuje komisija od tri člana, s tim da je jedan od članova ujedno i mentor pripravniku.

Mentora i članove komisije iz prethodnog stavka imenuje poslodavac, s tim da mentor i barem jedan član komisije moraju imati najmanje jednak stupanj stručne spreme određene vrste zanimanja koju ima pripravnik.

Rad pripravnika za vrijeme pripravničkog staža, u skladu s programom iz prethodnog stavka, prati njegov mentor.

Članak 34Prije isteka pripravničkog staža pripravnik

polaže ispit pred komisijom iz stavka 1. prethodnog članka.

VII. RADNO VRIJEME

Članak 35Puno radno vrijeme kod poslodavca iznosi 40 sati

tjedno.

Za radnike u dijelovima procesa rada, koji ne iziskuju smjenski rad, radni tjedan traje pet radnih dana.

Poslodavac će svojom odlukom utvrditi početak i završetak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena, kao i klizno radno vrijeme.

Godišnji fond radnog vremena radnika kod poslodavca mora biti usklađen sa stavkom 1. ovog članka.

Članak 36Ako priroda poslova to zahtijeva, puno radno

vrijeme se može preraspodijeliti tako da tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog radnog vremena, s time da ukupno radno vrijeme ne prijeđe puno radno vrijeme za to razdoblje.

Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije biti duže od 52 sata tjedno.

Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

Poslodavac je dužan obavijestiti radnika o preraspodijeljenom radnom vremenu najmanje sedam dana ranije.

Preraspodijeljeno radno vrijeme se svodi na puno radno vrijeme u siječnju za prethodnu kalendarsku godinu.

Članak 37Smjenskim radom, u smislu ovog Kolektivnog

ugovora, smatra se rad u trajanju od 24 sata neprekidno, a obavlja se u dvije ili tri smjene koje se međusobno izmjenjuju.

Odluku o organizaciji smjenskog rada donosi poslodavac na prijedlog rukovoditelja organizacijskih jedinica u kojima se poslovi obavljaju u smjenama.

Odlukom iz prethodnog stavka mora se osigurati izmjena smjene i mjesečni fond sati usuglašen s dinamikom godišnjeg fonda sati po mjesecima.

Članak 38U slučaju više sile, izvanrednog povećanja

opsega rada, radi sprječavanja nastanka veće štete, radi obavljanja poslova nepredviđeno odsutnog radnika i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na pisani zahtjev poslodavca mora raditi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad) najviše do 10 sati tjedno.

U slučaju neizostavne hitnosti poslodavac može prekovremeni rad naložiti i usmeno uz naknadnu (prvi radni dan) pisanu potvrdu usmenog zahtjeva.

Članak 39Prekovremeni rad ne može se zapovijediti

radniku kojem je zbog posebnih okolnosti zabranjeno raditi dulje od punog radnog vremena.

Članak 40Poslodavac će radi izbjegavanja prekovremenog

rada provoditi i organizirati kadrovsko-organizacijske mjere putem preraspodjele radnog vremena, povećanja broja izvršitelja s radnicima iz drugih organizacijskih jedinica ili u konačnosti novim zapošljavanjem.

Članak 41Radnicima koji po pisanom nalogu poslodavca, a

iz tehnoloških razloga moraju za vrijeme dnevnog ili tjednog odmora, odnosno za vrijeme blagdana utvrđenih zakonom, biti pripravni kod kuće da bi zbog uklanjanja kvarova ili iz drugih opravdanih razloga došli na rad, od ostvarenih sati pogonske pripravnosti, obračunski se priznaje 20% radnim danom, odnosno za vrijeme dnevnog i tjednog odmora i 30% na dane blagdana utvrđene zakonom kao odrađeni sati u redovnom radnom vremenu te im se preraspodjelom radnog vremena osigurava korištenje takvih obračunskih sati pogonske pripravnosti kod kuće kao slobodnih dana.

Obračunski sati iz stavka 1. ne ulaze u fond radnog vremena radniku za obračun plaće i ostvarenje prava iz radnog odnosa.

Posebnom odlukom poslodavca odredit će se broj i struktura radnika, odnosno radnih mjesta po organizacijskim jedinicama, a kojima bi moglo biti naloženo da budu pripravni kod kuće.

VIII. ODMORI I DOPUSTI Stanka, dnevni i tjedni odmor

Članak 42Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima

svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, koji ne može biti u prva tri sata nakon početka rada, niti u zadnja dva sata prije završetka rada.

Poslodavac mora svakom radniku omogućiti korištenje prava iz stavka 1. ovog članka.

O početku i završetku odmora (stanke) odluku donosi poslodavac.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno.

Članak 43S obzirom na posebnosti rada u pojedinim

organizacijskim jedinicama poslodavca, poslodavac svojom odlukom može odrediti drukčiji raspored korištenja stanke i dnevnog odmora, dane tjednog odmora te rad u smjenama i njihovo izmjenjivanje.

Godišnji odmor

Članak 44Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na

godišnji odmor u trajanju od najmanje 18, do najviše 30 radnih dana, s tim da se kod utvrđivanja trajanja godišnjeg odmora subote neće uračunavati u radne dane.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka ovog članka, radnici koji ispunjavaju uvjete iz članka 50. stavka 1., alineje 1. – 3. ovog Kolektivnog ugovora imaju pravo na godišnji odmor do najviše 35 radnih dana.

Ništavan je sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 45Duljina godišnjeg odmora preko 18 radnih dana

utvrđuje se ovisno o radnom stažu radnika, složenosti poslova radnog mjesta, rezultatima rada radnika, uvjetima rada, zdravstvenom stanju i socijalnim uvjetima radnika.

Članak 46Ovisno o radnom stažu (utvrđenom u radnoj

knjižici, ali na posljednji dan u tekućoj kalendarskoj godini), godišnji odmor radnika uvećava se za jedan radni dan za svaku drugu godinu efektivnog radnog staža.

Članak 47

Ovisno o složenosti poslova radnog mjesta, godišnji odmor se uvećava kako slijedi:

VSS 5 radnih dana

VSS/VŠS, VŠS i VŠS/VKV 3 radna dana

VŠS/VKV/SSS, VŠS/SSS, VKV/SSS, SSS, SSS/SŠS i SSS/KV 1 radni dan.

Članak 48Ovisno o rezultatima rada radnika, na temelju

prijedloga radnikovog neposrednog rukovoditelja, poslodavac će radniku uvećati godišnji odmor za najviše tri radna dana.

Članak 49Ovisno o uvjetima rada godišnji odmor se uvećava

za tri radna dana radniku koji radi u posebnim uvjetima rada, i to: rad u smjeni, rad na blagajni sa strankama, rad na visini, rad na temperaturi ispod –5 stupnjeva C ili iznad 40 stupnjeva C, za rad na kiši, snijegu i orkanskom vjetru, rad pod zemljom (u tunelu), rad u buci i vibracijama, rad u prašini i štetnim plinovima, rad s kemikalijama ili radioaktivnim tvarima, rad u zonama opasnosti s ugrađenom »S« opremom, rad u trećoj zoni opasnosti od strujnog udara, rad s aparatima za varenje i rad u uvjetima pod pritiskom pare i zraka.

Članak 50Ovisno o zdravstvenom stanju i socijalnim

uvjetima radnika, godišnji odmor se uvećava kako slijedi:

Radnik je činjenice iz prethodnog stavka dužan dokumentirati poslodavcu odgovarajućom potvrdom.

Članak 51Odluku o rasporedu korištenja godišnjeg odmora

tijekom kalendarske godine donosi poslodavac, uzimajući u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor radnika.

Članak 52Radnik može koristiti godišnji odmor u

neprekidnom trajanju ili u dva dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi je dio dužan koristiti u neprekidnom trajanju od najmanje 12 radnih dana.

Poslodavac svojom odlukom može korištenje dijela godišnjeg odmora proglasiti obveznim za sve radnike (kolektivni godišnji odmor).

Ako poslodavac donese odluku iz prethodnog stavka, ovlaštene osobe u organizacijskim jedinicama dužne su utvrditi radna mjesta i broj radnika koji neće koristiti godišnji odmor u navedenom raz­doblju, zbog rada na radnim mjestima koja su neophodna za funk­cioniranje elektroenergetskog sustava.

Neiskorišteni godišnji odmor iz prethodne godine radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

Članak 53Ako radniku prestane radni odnos protiv njegove

volje (po odluci poslodavca), omogućit će mu se korištenje godišnjeg odmora za vrijeme otkaznog roka, a na zahtjev radnika.

Plaćeni dopust

Članak 54Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na

plaćeni dopust za važne osobne potrebe od ukupno najviše 7 radnih dana u slučaju:

Radniku se plaćeni dopust iz ovog članka odobrava na njegov osobni pisani zahtjev, koji je dužan obrazložiti, tj. navesti razloge, a na zahtjev poslodavca i dokumentirati.

Članak 55Darivatelji krvi za svako darivanje imaju pravo

na dva uzastopna radna dana plaćenog dopusta tijekom kalendarske godine, sukladno radnim obvezama.

Članak 56Radnik ima pravo na plaćeni dopust u slučaju

njegovog upućivanja, od strane poslodavca, na stručno osposobljavanje, usavršavanje i slično.

Neplaćeni dopust

Članak 57Poslodavac može radniku iznimno, na njegovu

pisanu i obrazloženu molbu, odobriti neplaćeni dopust najdulje do 6 (šest) mjeseci, ukoliko to dopušta priroda posla i trenutna potreba poslodavca.

U vrijeme neplaćenog dopusta, prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom drugačije nije određeno.

IX. PLAĆE Plaća za obavljeni rad radnika

Članak 58Radniku za obavljeni rad kod poslodavca pripada

plaća te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i odlukama poslodavca.

Članak 59Plaća se sastoji od:

Radniku poslodavac može isplatiti i posebni stimulacijski dodatak na plaću.

Članak 60Sredstva za plaće i druga primanja radnika poslodavac

je dužan prioritetno osigurati, neovisno o potrebnim sredstvima za obavljanje djelatnosti poslodavca.

Plaća iz članka 58. ovog Kolektivnog ugovora isplatit će se radniku i u slučaju kad poslodavac ostvaruje poslovni gubitak.

Osnovna plaća

Članak 61Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i

normalan učinak predstavlja najniži iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti radniku na radnom mjestu određene grupe složenosti i normalnih radnih uvjeta.

Članak 62Osnovna plaća radnika, počevši od 1. siječnja do

Osnovna plaća radnika, počevši od 1. srpnja do 31. prosinca 2006. godine, za poslove najnižeg stupnja složenosti izračunava se na temelju vrijednosti boda od najmanje 5,70 kn bruto i tom iznosu dodaje se 0,920 bodova po satu ostvarenoga redovnoga efektivnoga radnog vremena za troškove prehrane.

Vrijednost boda iz prethodnog stavka, počevši od 1. siječnja 2007. godine uvećava se za stopu rasta bruto domaćeg proizvoda u 2006. godini, umanjenu za jedan poen.

Vrijednost boda iz predhodnog stavka, počevši od 1. siječnja 2008. godine uvećava se za stopu rasta bruto domaćeg proizvoda u 2007. godini, umanjenu za jedan poen.

Vrijednost boda za tekući mjesec donosi Uprava HEP-a d.d.

Članak 63Osnovni broj bodova za normalni radni učinak u

punom rad­nom vremenu utvrđen je tako da se koeficijent, kojim se vrednuje pojedini posao, pomnoži s 400.

Osnovni broj bodova i koeficijent iz Ugovora o radu za pojedinog radnika, mogu se mijenjati promjenom općeg akta na način utvrđen u Zakonu o radu.

Složenost poslova vrednuje se koeficijentom od 1,00 do 6,00.

Članak 64Iz raspona navedenih u prethodnom članku

izuzimaju se radna mjesta radnika, koji su sklopili poseban Ugovor s poslodavcem.

Za radnike s kojima je poslodavac sklopio poseban Ugovor o međusobnim pravima i obvezama, plaća se utvrđuje na način utvrđen u tom Ugovoru.

Članak 65Osnovna plaća radnika povećava se za svaku

godinu radnog staža za 0,65 posto.

U godine radnog staža, za koje radnik ima pravo na povećanje plaće iz prethodnog stavka, uračunavaju se godine efektivnog rada.

Članak 66Poslodavac može osnovni broj bodova radnika

povećati do 20% kada radnik izvršava poslove i radne zadatke u opsegu i kvaliteti koja je veća od prosječne, odnosno uobičajene.

Članak 67Osnovna plaća radnika povećava se za rad u sljedećim

posebnim okolnostima:

Pravo na povećanje plaće iz prethodnog stavka radnik ostvaruje samo za sate rada odrađene u posebnim okolnostima.

Kada radnik radi na dane blagdana utvrđene zakonom te na dan Uskrsa, ima pravo na naknadu plaće i plaću uvećanu za 50 posto.

Ukoliko se rad radnika obavlja uz istodobno prisustvo više poseb­nih okolnosti, dodaci se kumuliraju, osim što rad na dane blagdana utvrđene zakonom i rad na dan Uskrsa isključuje rad nedjeljom.

Članak 68Radnik ima pravo, kao sastavni dio plaće, na

dodatak za godišnji odmor u iznosu od najmanje 1.200,00 kn neto po radniku.

Novoprimljeni radnici, koji su koristili djelomično ili u potpunosti godišnji odmor kod bivšeg poslodavca, nemaju pravo na dodatak za godišnji odmor.

Radnik koji ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, nema pravo na cjelokupni iznos dodatka za godišnji odmor iz 1. stavka, već na njegov razmjerni dio, a koji se izračunava na isti način kao i razmjerno trajanje godišnjeg odmora.

Članak 69Poslodavac će radnicima za Uskrs isplatiti u

naravi iznos od 400,00 kn neto po radniku.

Poslodavac će radnicima povodom Božića jednokratno isplatiti najmanje 1.000,00 kn neto po radniku.

Članak 70Sredstva za stimulativni dodatak na plaću

radnika utvrđuju se na temelju godišnje mase sredstava za bruto plaće kod poslodavca.

Sredstva za stimulativni dodatak na plaću radnika iznose do 0,65% mase sredstava za bruto plaće kod poslodavca.

Stimulativni dodatak na plaću radnika kod poslodavca uređuje se posebnom odlukom poslodavca za svaki mjesec, prema ostvarenim rezultatima rada.

Plaća pripravnika

Članak 71Plaća pripravnika na određeno vrijeme i

pripravnika na neodređeno vrijeme (stipendist) obračunava se u visini broja bodova za najniži koeficijent u određenoj grupi poslova.

Naknada plaće

Članak 72Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih

razloga određenih zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i drugim propisima, radnik ima pravo na naknadu plaće.

Članak 73Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik

ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.

Naknada plaće za godišnji odmor neće se radnicima isplaćivati unaprijed.

Za dane blagdana utvrđene zakonom, za dane kada koristi pravo na plaćeni dopust, za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo bez njegove krivnje, radnik ima pravo na naknadu plaće ostvarenu na temelju prosječnih sredstava isplaćenih radniku za prethodna tri mjeseca, gdje se uključuju samo sredstva osnovnih bodova (koeficijent složenosti), sredstva za minuli rad i sredstva za troškove prehrane.

Članak 74Osnovicu za obračun naknade zbog bolovanja čini

plaća isplaćena radniku u prethodnih šest mjeseci koji prethode nastupu bolovanja.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja i liječenja do 42 dana (na teret poslodavca), koju obračunava i isplaćuje poslodavac iznosi:

Ukoliko je bolovanje prouzročeno ozljedom na radu ili profesionalnim oboljenjem, poslodavac će od 43-eg dana radniku obračunavati i isplaćivati eventualnu razliku između naknade za bolovanje koju refundira HZZO prema propisima o zdravstvenom osiguranju i iznosa naknade iz stavke 2. alineje 1. ovog članka, a na teret sredstava za bruto plaće.

Članak 75Naknada plaće koju radniku isplaćuje poslodavac

isplaćuje se zajedno s plaćom.

Članak 76Ako radnik odbije raditi zato što nisu provedene

propisane mjere zaštite na radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Pravo na naknadu plaće iz prethodnog stavka radnik ostvaruje sve dok se ne provedu propisane mjere zaštite na radu.

Rokovi i razdoblje isplate plaće

Članak 77

Plaća se isplaćuje svakog mjeseca za prethodni mjesec.

Rok za prispjeće sredstava za plaću na račun radnika je do dvadesetog u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

U slučaju kašnjenja s isplatom plaće poslodavac je dužan isplatiti radniku zakonske zatezne kamate.

Članak 78Poslodavac je obvezan prigodom isplate svake

plaće uručiti radniku pisani obračun sa svim elementima s kojima je obračun utvrđen, kao i prikaz svih odbitaka za doprinose, poreze i druge ustege temeljem zakonskih propisa ili utemeljene na izjavi radnika (različite vrste kredita, članarine i sl.).

X. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA Naknada troškova prijevoza

Članak 79Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza

na posao i s posla u visini troškova prijevoza javnim, odnosno gradskim prometom, uz predočenje mjesečne karte ili potvrde o cijeni mjesečne karte, ovjerene žigom i potpisom ovlaštene osobe prijevoznika.

Za svaku promjenu cijene prijevoza iz prethodnog stavka, radnik mora poslodavcu predočiti potvrdu.

Radniku se naknađuju troškovi prijevoza iz stavka 1. ovog članka, neovisno o prisustvu na radu.

U slučajevima kada postoji mogućnost korištenja različitih sredstava javnog prometa različite cijene prijevoza, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini cijene one vrste javnog prometa koja je najpogodnija za poslodavca.

Svoje pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla radnik dokazuje relevantnim podacima iz porezne kartice za tekuću godinu.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se zajedno s plaćom radnika i iskazuje se kao posebna stavka na obračunskoj listi.

Dnevnice i troškovi službenih putovanja

Članak 80Radnik, koji je na temelju valjanog naloga, upućen

na službeno putovanje u zemlji ili u inozemstvo, ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova prijevoza na službenom putovanju i naknadu troškova noćenja.

Članak 81Dnevnica za službeno putovanje u zemlji

isplaćuje se u iznosu od najmanje 170,00 kn.

Dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo isplaćuje se u visini iznosa propisanih za tijela državne uprave.

Naknada za rad na terenu

Članak 82Ako radnik dulje od 30 dana obavlja poslove za

poslodavca na terenu tj. izvan mjesta svog prebivališta, ali i izvan sjedišta organizacijske jedinice poslodavca u kojoj radi, ima pravo na terenski dodatak u iznosu od najmanje 170,00 kn po danu.

Radnik koji je upućen na terenski rad, nema pravo na terenski dodatak ukoliko na relaciji prebivalište – radno mjesto postoji mogućnost redovnog svakodnevnog prijevoza na posao i s posla promet­nim sredstvima poslodavca ili sredstvima javnog prometa.

Članak 83Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li

radniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.

Radniku kojem je za vrijeme rada na terenu osiguran samo smještaj, iznos terenskog dodatka umanjuje se za 30 posto.

Radniku kojem je za vrijeme rada na terenu osigurana samo prehrana, iznos terenskog dodatka umanjuje se za 20 posto.

Radnik kojemu je za vrijeme rada na terenu osiguran kompletan smještaj i prehrana nema pravo na terenski dodatak.

Pravo na ostvarivanje dnevnice i terenskog dodatka međusobno se isključuju.

Naknada za odvojeni život

Članak 84Ako poslodavac ima potrebu za radom radnika čije

je mjesto prebivališta izvan mjesta u kojem je sjedište organizacijske jedinice poslodavca, odnosno izvan mjesta rada radnika, takav radnik ima pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u iznosu od najmanje 1.500,00 kn mjesečno.

Ako je radniku osiguran smještaj ili prehrana, naknada iz stavka 1. ovog članka umanjit će se u odgovarajućem iznosu.

Ako radnik nakon sklapanja ugovora o radu promijeni mjesto svog prebivališta, poslodavac nema obvezu isplaćivati mu naknadu za odvojeni život.

Članak 85Pravo na ostvarivanje terenskog dodatka i

naknade za odvojeni život od obitelji međusobno se isključuju.

Naknada za korištenje vlastitog automobila u službene svrhe

Članak 86Ukoliko radnik prema nalogu koristi svoj

automobil u službene svrhe, naknadit će mu se troškovi u iznosu do 2 kune po prijeđenom kilometru.

Radnik nema obvezu korištenja svog automobila u službene svrhe.

Otpremnina prigodom odlaska u mirovinu

Članak 87Prigodom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na

otpremninu u iznosu 1/8 bruto prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku za prethodna tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, a za svaku navršenu godinu neprekidnog trajanja radnog odnosa kod poslodavca.

Nagrada za dugogodišnji rad kod poslodavca

Članak 88Radnici stječu pravo na nagradu za dugogodišnji

rad kod poslodavca nakon:

Pojam »neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca« tumači se na način da se radnicima eventualna razdoblja mirovanja radnog odnosa ubrajaju u njegovo trajanje.

Ako radnik stekne pravo na nagradu za dugogodišnji rad kod poslodavca za vrijeme mirovanja radnog odnosa, poslodavac će mu nagradu isplatiti po povratku na rad, tj. po prestanku mirovanja.

Poklon djeci radnika

Članak 89Prigodom božićnih blagdana radnicima se

isplaćuje novčani iznos ili daje poklon za svako dijete do navršenih 15 godina u tekućoj kalendarskoj godini u iznosu od najmanje 400,00 kn neto.

Pravo na poklon iz stavka 1. ovog članka imaju samo ona djeca koja su zdravstveno osigurana preko radnika kod poslodavca.

Pravo na poklon iz stavka 1. imaju i djeca umrlih i poginulih radnika do navršenih 15 godina.

Radnik ima pravo na jednokratnu potporu za rođenje djeteta u iznosu od 500,00 kn neto.

U slučaju da oba roditelja rade kod poslodavaca na koje se primjenjuje ovaj Kolektivni ugovor, pravo na potporu za rođenje djeteta iz prethodnog stavka ima samo jedan roditelj.

Izvanredne pomoći

Članak 90Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na pomoć

u slučaju:

Članak 91Rok za isplatu naknada i drugih materijalnih

prava radnika je 30 dana od dana stjecanja, odnosno od dana utvrđivanja prava.

Učenici i studenti na praktičnom radu kod poslodavca

Članak 92Učenici i studenti na praktičnom radu kod poslodavca

imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, kao i na odgovarajući iznos naknade troškova prehrane pod jednakim uvjetima kao i zaposleni kod poslodavca.

Naknada troškova prehrane određuje se razmjerno vremenu provedenom na praksi, a naknada im se isplaćuje u gotovini.

XI. OSIGURANJE

Članak 93Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim

društvom sklopiti ugovor o osiguranju naknada troškova u slučaju ozljede pri radu ili profesionalne bolesti, i to u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Poslodavac će s odgovarajućim osiguravajućim društvom sklopiti ugovor o osiguranju radnika za ove slučajeve:

Poslodavac će o sklopljenom ugovoru o osiguranju izvIjestiti sindikat.

Članak 94Poslodavac će donijeti odluku o sklapanju

ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju radnika sukladno važećim propisima, a prije isteka ranije sklopljenih ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju.

XII. IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

Članak 95Radniku koji pokaže interes za stvaranje izuma

ili istraživanje mogućnosti tehničkih unapređenja u svezi s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, poslodavac će svojom posebnom odlukom odobriti novčana sredstva za stručnu literaturu, odnosno potrebnu opremu.

Izumi ostvareni na radu i u svezi s radom pripadaju poslodavcu.

Na izum kojeg radnik ostvari izvan rada ili koji nema veze s radom, a u svezi je s proizvodnjom, prijenosom i distribucijom električne energije, poslodavac ima pravo prvokupa.

Posebnim ugovorom utvrdit će se naknada za primjereno teh­ničko unapređenje koje je predložio radnik.

XIII. SOLIDARNOST

Članak 96Radnik kojem do prestanka ugovora o radu po

osnovi članka 110. točke 3. Zakona o radu (65 godina života i 20 godina staža osiguranja) nedostaje 5 (pet) godina, zadržava do prestanka ugovora o radu, najmanje plaću na temelju koeficijenta radnog mjesta za koje je imao sklopljen ugovor o radu u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem su se stekle spomenute okolnosti, uz uredno i savjesno obav­ljanje poslova i rezultate rada primjerene njegovoj dobi.

Članak 97Radnici koji rade skraćeno radno vrijeme imaju

pravo na:

XIV. PRESTANAK I ANEKSI UGOVORA O RADU

Članak 98Ugovor o radu prestaje:

Sporazum o prestanku ugovora o radu

Članak 99Ponudu za sklapanje sporazuma o prestanku

ugovora o radu može dati radnik i poslodavac.

Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pisanom obliku i mora sadržavati datum prestanka ugovora o radu.

Sporazum o prestanku ugovora o radu potpisuju radnik i poslodavac.

Redoviti otkaz ugovora o radu

Članak 100Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz

ugovoreni otkazni rok, ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:

Članak 101Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz dopušten je

samo ako se radnika ne može zaposliti na nekim drugim poslovima ili ako ga se ne može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim poslovima.

Članak 102Pri odlučivanju o poslovno i osobno uvjetovanom

otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 103Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog

skrivljenim ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisanim putem upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem ili radom radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu (pisanim putem ili usmeno na zapisnik), osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Članak 104Radnik može otkazati ugovor o radu uz otkazni

rok od mjesec dana, ne navodeći za to razlog.

Članak 105Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može

se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

Izvanredni otkaz ugovora o radu

Članak 106Poslodavac i radnik imaju mogućnost otkazati

ugovor o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja ovim Kolektivnim ugovorom propisanog otkaznog roka, ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 107Ugovor o radu se može izvanredno otkazati samo u

roku 15 (petnaest) dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

Članak 108Prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog

ponašanjem ili radom radnika poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Oblik i način dostave otkaza

Članak 109Otkaz mora imati pisani oblik i biti obrazložen

uz navođenje zakonske odredbe na kojoj se zasniva.

Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje uz obvezno osiguranje dokaza da je otkaz dostavljen.

Osigurati dokaz o dostavi otkaza može se na način da radnik na primjerku otkaza, koji ostaje u nadležnoj kadrovskoj službi, potpisom uz datum potvrdi dostavu otkaza ili putem pošte preporučeno s povratnicom.

U slučaju nemogućnosti osiguranja dokaza o dostavi otkaza na način opisan u stavku 3. ovog članka, otkaz se dostavlja uz primjenu odredaba o dostavi Zakona o općem upravnom postupku.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok

Članak 110U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je:

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. ovog članka.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 111Radniku poslodavac može istodobno uz otkaz ugovora

predložiti sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

U slučaju otkaza iz stavka 1. ovog članka rok za ulaganje zahtjeva za zaštitu prava počinje teći od dana kada je radnik priopćio poslodavcu svoje odbijanje ponude za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima ili ako se radnik nije očitovao o primljenoj ponudi ili se očitovao nakon isteka roka ostavljenog mu za očitovanje, onda od dana isteka roka koji je za očitovanje o dostavljenoj ponudi odredio poslodavac.

Otpremnina

Članak 112Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije

godine neprekidnog rada kod poslodavca, osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih skrivljenim ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu 60% bruto prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, a za svaku navršenu godinu neprekidnog trajanja radnog odnosa kod poslodavca.

Prestankom ugovora o radu u smislu stavka 1. smatra se prestanak radnog odnosa kod poslodavca.

Aneksi ugovoru o radu

Članak 113U slučaju potrebe obavljanja poslova privremeno

odsutnog radnika, radnik je po pisanom nalogu svog neposrednog rukovoditelja dužan obavljati te poslove.

Članak 114Ukoliko potreba za obavljanjem poslova iz

prethodnog članka traje dulje od 30 radnih dana, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje aneksa ugovora o radu, ukoliko je to za radnika povoljnije.

XV. SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 115Radnici imaju pravu sudjelovati u odlučivanju o

pitanjima u svezi s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uvjetima određenim Zakonom o radu.

Članak 116Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko

vijeće sindikalni povjerenik ima sva prava i obveze radničkog vijeća utvrđene u Zakonu o radu.

Članak 117Radnici sudjeluju u odlučivanju u pravilu po

organizacijskim jedinicama trgovačkih društava u sastavu HEP grupe, kojima je osnivač HEP d.d., na razini ovlaštenja osoba za odlučivanje u vezi s ostvarivanjem prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom radnika u prvom stupnju odlučivanja.

Članak 118Članu radničkog vijeća za vrijeme obnašanja

dužnosti, u trajanju sukladno sklopljenom sporazumu radničkog vijeća s poslodavcem, pripada naknada plaće kao da je radio.

XVI. DJELOVANJE SINDIKATA

Članak 119Poslodavac se obvezuje da će osigurati provedbu

svih prava iz područja sindikalnog organiziranja radnika utvrđenih ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili predstavnika kod poslodavca ne smije biti sprječavana niti ometana ako djeluje u skladu s ratificiranim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 120Radnici imaju pravo organizirati se u sindikate

kod poslodavca u skladu s ratificiranim međunarodnim konvencijama, zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i statutom sindikata.

Članak 121

Kod poslodavca može djelovati više sindikata.

Sindikati samostalno odlučuju o načinu rada i zastupanju interesa svojih članova kod poslodavca.

Članak 122Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i

aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo svakog radnika da postane ili ne postane članom sindikata.

Članak 123Poslodavac će se suzdržati od svakog činjenja

ili propuštanja činjenja kojim bi pojedini sindikat bio doveden u povlašteni ili podređeni položaj.

Povredom prava na sindikalno organiziranje smatrat će se pogodnost od strane poslodavca jednom sindikatu ili njegov pritisak na radnike da se učlane u sindikat ili da se iz njega izčlane.

Sindikat se obvezuje da će svoje aktivnosti provoditi u skladu s ratificiranim međunarodnim konvencijama, zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 124Poslodavac se obvezuje da će registriranim

sindikatima u Hrvatskoj elektroprivredi, vodeći računa o broju članova pojedinog sindikata, o svom trošku osigurati najmanje sljedeće uvjete:

Poslodavac će snositi troškove za članove sindikata (putni nalozi) radi prisustvovanja:

Članak 125Poslodavac se obvezuje da će registriranim

sindikatima u nižim organizacijskim dijelovima – podružnicama, vodeći računa o broju članova, o svom trošku osigurati sljedeće uvjete:

Članak 126Povreda sindikalnog povjerenika prilikom

obavljanja sindikalne dužnosti te službenog puta u svezi s tom dužnosti, smatra se povredom na radu kod poslodavca.

Članak 127

Sindikalni povjerenici, odnosno predstavnici, imaju pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese članova sindikata.

Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku omogućiti pravodobno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 1. ovog članka te pristup podacima važnim za ostvarenje tog prava.

Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik mora svoje pravo iz stavka 1. ovog članka ostvarivati tako da ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.

Na zahtjev poslodavca svaki sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik, dužan je identificirati se odgovarajućom punomoći ili iskaznicom sindikata, koja sadrži odgovarajuća ovlaštenja.

Članak 128Sindikati samostalno određuju svoje

predstavnike, odnosno povjerenike.

Sindikati se obvezuju da će pisanim putem izvijestiti poslodavca o imenovanju ili izboru, odnosno opozivu sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika, i to u roku pet dana od dana imenovanja ili izbora, odnosno opoziva.

Sindikat može imenovati ili izabrati po jednog sindikalnog povjerenika na svakih 500 svojih članova.

Sindikalni povjerenik, iz stavka 3. ovog članka obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu s ovim Kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Sindikalnom povjereniku, za vrijeme obavljanja te dužnosti i godinu dana nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće:

Članak 129Nakon utemeljenja radničkog vijeća kod

poslodavca, sindikalni povjerenik iz članka 155. Zakona o radu obavljat će poslove u skladu sa svojim ugovorom o radu, dok će svoje sindikalne aktivnosti provoditi tako da se ne šteti djelotvornosti poslovanja poslodavca.

Članak 130Sindikat koji je stranka ovog Kolektivnog

ugovora obvezan je poslodavcu dostaviti fotokopiju rješenja o svom upisu u Registar udruga.

Sindikat, koji je stranka ovog Kolektivnog ugovora, a koji je ujedno i udruga više razine, obvezan je poslodavcu dostaviti fotokopiju rješenja o upisu u Registar udruga za sve sindikate članove udruge više razine.

Sindikat, koji je stranka ovog Ugovora, obvezan je poslodavcu dostaviti točne podatke o broju članova.

XVII. MIRNO RJEŠAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA I NAČELA SOCIJALNOG MIRA

Članak 131Stranke ovog Kolektivnog ugovora sporazumno

utvrđuju da će se svaki međusobni kolektivni radni spor rješavati sukladno odred­bama Zakona o radu.

Članak 132Za vrijeme primjene i trajanja ovog Kolektivnog

ugovora stranke utvrđuju da će poštovati načela socijalnog mira i da neće poduzimati nikakav oblik industrijske akcije.

XVIII. PRAVO NA ŠTRAJK

Članak 133Sindikat ima pravo pozvati na štrajk i provesti

ga sa svrhom zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova.

Radnik ima pravo odazvati se pozivu sindikata na štrajk.

Članak 134Sindikat će se suzdržavati od štrajka, ako se

sve odredbe iz ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju.

Obveza socijalnog mira vrijedi do započinjanja novih kolektiv­nih pregovora.

Članak 135U organiziranju i provedbi štrajka sindikat je

dužan pridržavati se odredbi važećih propisa.

XIX. RJEŠAVANJE STAMBENIH POTREBA RADNIKA

Članak 136Poslodavac će na temelju pravilnika o stambenim

odnosima radnika osigurati financijska sredstva za rješavanje stambenih potreba radnika.

XX. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 137Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na određeno

vrijeme do 30. 6. 2008. godine, a stupa na snagu i primjenjuje se od 1. 1.

2006. godine.

Članak 138Na pitanja koja nisu riješena ovim Kolektivnim

ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o radu i drugih propisa, te Pravilnika o radu i drugih općih akata poslodavca.

Članak 139Svaka stranka ovog Kolektivnog ugovora ovlaštena

je predložiti njegove izmjene i dopune.

Prijedlog izmjena i dopuna mora biti podnesen u pisanom obliku i obrazložen.

Stranka kojoj je podnesen prijedlog izmjene ili dopune ovog Kolektivnog ugovora mora se o prijedlogu očitovati predlagatelju u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

Prijedlog izmjena i dopuna ovog Kolektivnog ugovora, koji je odbijen, ne može se ponoviti prije proteka roka od tri mjeseca od dana primitka očitovanja kojim se prijedlog odbija.

Članak 140Svaka stranka može otkazati ovaj Kolektivni

ugovor, ali ne prije 1. 3. 2008. godine.

Ovaj Kolektivni ugovor svaka stranka može otkazati ukoliko:

Otkazni rok traje 90 dana računajući od dana dostave otkaza drugoj stranci.

Članak 141Stranke će najmanje 90 dana prije isteka roka na

koji je sklop­ljen ovaj Kolektivni ugovor započeti pregovore o sklapanju novog Ugovora.

Stranke su suglasne da se odredbe ovog Kolektivnog ugovora neće primjenjivati nakon proteka vremena na koje je sklopljen.

Članak 142Poslodavac može svojom odlukom utvrditi

povećanje visine iznosa utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom, odnosno utvrditi pojedina materijalna prava radnika, koja nisu predviđena ovim Kolektivnim ugovorom (preventivna zdravstvena zaštita, rekreacija i odmor radnika, osiguranje radnika, stipendiranje djece umrlih rad­nika, pomoć umirovljenicima i sl.).

Poslodavac će prije utvrđivanja pojedinih materijalnih prava radnika, a koja nisu predviđena ovim Kolektivnim ugovorom, od sindikata potpisnika ovog Kolektivnog ugovora zatražiti mišljenje te ga izvijestiti o donesenoj odluci.

Članak 143Ovaj Kolektivni ugovor bit će javno objavljen u

skladu sa Zakonom o radu.

Članak 144Stranke ovog Kolektivnog ugovora osnovat će

Zajedničku komisiju koja će tumačiti odredbe i pratiti njegovu primjenu.

U Zajedničku komisiju iz prethodnog stavka poslodavci zajed­nički imenuju tri (3) člana, a sindikat isto toliko članova.

Komisija iz stavka 1. ovog članka sastat će se prvi put najkasnije u roku od trideset dana od dana sklapanja ovog Kolektivnog ugovora.

HEP d.d. sazvat će prvi sastanak Zajedničke komisije na kojem će se konsenzusom donijeti Poslovnik o njezinom radu.

Zajednička komisija iz stavka 1. ovog članka sastajat će se najmanje jednom u tri mjeseca.

Članak 145Stranke utvrđuju da je sindikat, koji je stranka

ovog Kolektiv­nog ugovora, prije njegovog potpisivanja poslodavcu predočio dokumente koji mu daju ovlaštenja da bude stranka ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 146Ovaj Kolektivni ugovor sklopljen je u 14

istovjetnih primjeraka, od kojih Sindikat zadržava dva primjerka, svaki od poslodavaca jedan primjerak, dok se dva dostavljaju Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, te dva primjerka Uredu za socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj.

ZA POSLODAVCE ZA SINDIKAT 1. Hrvatska elektroprivreda d.d. Hrvatski elektrogospodarski mr. sc.

Ivan Mravak, v. r. sindikat – HES 2. HEP – Proizvodnja d.o.o. Dubravko Čorak, v. r.

Željko Dorić, dipl. ing., v. r.

Miroslav Mesić, dipl. ing., v. r.

Mišo Jurković, dipl. ing., v. r.

Branimir Poljak, dipl. ing., v. r.

Zdravko Fadljević, dipl. oec., v. r.

Robert Krklec, dipl. ing., v. r.

Gordana Lučić, dipl. ing., v. r.

Kolektivni ugovor, NN 11/2006-292 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje:

NN 11/2006 Broj dokumenta u izdanju: 292 Datum tiskanog izdanja: 30.1.2006.

ELI: /eli/sluzbeni/2006/11/292 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.