← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1111/2003 od 21. prosinca 2005.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1111/2003 od

  1. prosinca
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1111/2003 od
  3. prosinca
  4. NN 6/2006 (13.1.2006.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1111/2003 od
  5. prosinca
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 149 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj dana
  7. prosinca
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  9. stavka
  10. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 33/02., 58/
  11. – ispravak, 175/03.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  12. Prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka
  13. stavka
  14. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 33/02., 58/
  15. – ispravak, 175/03., u daljnjem tekstu: Zakon) podnio je Vojni sindikat Hrvatske iz Pule. Osporena odredba članka
  16. stavka
  17. Zakona glasi: Djelatnim vojnim osobama nije dopušteno sindikalno organiziranje.
  18. Predlagatelj osporava članak
  19. stavak
  20. Zakona, smatrajući da nije u suglasnosti sa člankom
  21. stavkom
  22. i člankom
  23. stavkom
  24. Ustava. Prema mišljenju predlagatelja, članak
  25. stavak
  26. Zakona u suprotnosti je sa »odredbama Ustava RH koje određuju temeljne slobode i prava čovjeka (...). Zabranom sindikalnog organiziranja djelatnih vojnih osoba radi zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svoga članstva, ograničavaju se njihova Ustavom zajamčena prava, te ih se dovodi u neravnopravan položaj s ostalim građanima RH, odnosno egzistiranjem ove odredbe dolazi do povrede prava na jed­nakost pred zakonom«.
  27. Na temelju članka
  28. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02., 49/
  29. – pročišćeni tekst), od Ministarstva obrane Republike Hrvatske zatraženo je i dobiveno očitovanje. Prijedlog nije osnovan.
  30. Za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporene zakonske odredbe, Ustavni sud smatra mjerodavnim odredbe članaka 7.,
  31. i
  32. stavaka
  33. i
  34. Ustava, koji glase: Članak
  35. Oružane snage Republike Hrvatske štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oružane snage Republike Hrvatske mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je Republike Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. U slučajevima predviđenim u člancima
  36. i
  37. Ustava, oružane se snage mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima. Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad oružanim snagama Republike Hrvatske uređuje se Ustavom i zakonom. Članak
  38. Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom, da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. Članak
  39. stavci
  40. i
  41. Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. U oružanim snagama (...) zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.
  42. U razmatranju razloga predlagatelja Ustavni sud pošao je od članka
  43. Ustava, kojim je utvrđen i istaknut poseban značaj Oružanih snaga Republike Hrvatske. Razmatrajući navode predlagatelja kojima se osporava suglasnost s Ustavom odredbe članka
  44. stavka
  45. Zakona, prema kojoj djelatnim vojnim osobama nije dopušteno sindikalno organiziranje, Sud zauzima stajalište da je ograničenje prava na sindikalno organiziranje osporenom zakonskom odredbom uređeno u skladu s člankom
  46. Ustava, radi ostvarenja legitimnog i Ustavom predviđenog cilja, to jest radi zaštite vrijednosti zaštićenih člankom
  47. stavkom
  48. Ustava. Zakonom propisano ograničenje prava na sindikalno organiziranje treba se temeljiti na načelu razmjernosti. Ustavni sud je stoga utvrđivao je li osporenim člankom
  49. stavkom
  50. Zakona postignuta razmjernost između Ustavom zajamčenog prava na sindikalno organiziranje djelatnih vojnih osoba u Oružanim snagama Republike Hrvatske, koje je Zakonom ograničeno, i javnog interesa, koji se njime želi ostvariti. Poseban značaj i uloga Oružanih snaga Republike Hrvatske utvrđeni su Ustavom i Zakonom o obrani (»Narodne novine«, broj 33/02., 58/02.). Služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske je državna služba koja zahtijeva održavanje vojne stege. Članak
  51. stavak
  52. Zakona uredio je sadržaj vojne stege, propisujući: Vojna je stega točno, potpuno i pravodobno obavljanje poslova i zadaća u Oružanim snagama u skladu s ovim Zakonom, pravilnikom iz članka
  53. stavka
  54. podstavka
  55. ovoga Zakona, drugim propisima, pojedinačnim aktima i zapovijedima nadređenih osoba, te i poštovanje načela ponašanja u vojnoj službi i izvan nje. Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske su vojne osobe te službenici i namještenici. Vojne osobe su djelatna vojna osoba, ročnik, pričuvnik i kadet. Djelatne vojne osobe su djelatni vojnik i mornar, djelatni dočasnik i djelatni časnik (članci
  56. i
  57. stavak
  58. te članak
  59. stavak
  60. Zakona). Sindikalno organiziranje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske uređeno je Zakonom i ograničeno na način da ono, na temelju odredbe članka
  61. stavka
  62. Zakona, nije dopušteno samo djelatnim vojnim osobama. Prema izričitoj odredbi članka
  63. stavka
  64. Zakona, sindikalno organiziranje dopušteno je službenicima i namještenicima, u skladu s općim propisima o radu. Imajući u vidu odredbama članka
  65. Ustava uređen položaj Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ustavni sud ocjenjuje da je zakonodavac ovlašten pravo na sindikalno organiziranje u Oružanim snagama Republike Hrvatske urediti propisivanjem iznimke od općeg načela propisanog člankom
  66. stavkom
  67. Ustava, prema kojem se zaposlenima jamči pravo osnivati sindikate. To stajalište Ustavni sud temelji na odredbi članka
  68. stavka
  69. Ustava, kojom je propisano da se u oružanim snagama zakonom može ograničiti sindikalno organiziranje. Prema stajalištu Ustavnog suda, pravo na sindikalno organiziranje u Oružanim snagama Republike Hrvatske stoga nije apsolutno ustavno pravo, jer Ustav u odredbi članka
  70. stavka
  71. Zakona dopušta ograničenje sindikalnog organiziranja. Budući da je sindikalno organiziranje djelatnih vojnih osoba ograničeno u skladu sa načelom razmjernosti zbog legitimnog i Ustavom predviđenog cilja, Ustavni sud je zauzeo stajalište o neosnovanosti prijedloga.
  72. Na temelju članka
  73. stavaka
  74. i
  75. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske, riješeno je kao u točki I. izreke. Odluka o objavi rješenja temelji se na članku
  76. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-1111/2003 Zagreb,
  77. prosinca
  78. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Suda dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 6/2006-149 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 6/2006 Broj dokumenta u izdanju: 149 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 13.1.
  79. ELI: /eli/sluzbeni/2006/6/149 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  80. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.