← Hrvatska

Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova

Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 7/2006 (16.1.2006.), Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova MINISTARSTVO KULTURE 156 Na temelju članka

  1. stavka
  2. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« br. 70/05) i članka
  3. stavka
  4. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (»Narodne novine« br. 199/03, 30/04 i 136/04) ministar kulture donosi PRAVILNIK O VRSTAMA STANIŠNIH TIPOVA, KARTI STANIŠTA, UGROŽENIM I RIJETKIM STANIŠNIM TIPOVIMA TE O MJERAMA ZA OČUVANJE STANIŠNIH TIPOVA I. OPĆE ODREDBE Članak
  5. Ovim Pravilnikom propisuju se vrste stanišnih tipova, oblik, sadržaj i način korištenja karte staništa, ugroženi i rijetki stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju, te mjere za očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u povoljnom stanju. Vrste stanišnih tipova utvrđene ovim Pravilnikom sukladne su odgovarajućim europskim klasifikacijama stanišnih tipova, te se za potrebe provođenja međunarodnih propisa mogu iskazivati u odgovarajućim oznakama i imenima. Članak
  6. Za inventarizaciju i kartiranje, te praćenje stanja i ugroženosti staništa nadležan je Državni zavod za zaštitu prirode (u daljnjem tekstu: Zavod). II. VRSTE STANIŠNIH TIPOVA Članak
  7. Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima. Sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip. Vrste stanišnih tipova zastupljene na području Republike Hrvatske navedene su u Prilogu I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Zavod prati stanje stanišnih tipova te sukladno novim podacima i znanstvenim spoznajama predlaže izmjene i dopune popisa iz Priloga I. Vrste stanišnih tipova iz stavka
  8. ovoga članka opisane su u dokumentu »Nacionalna klasifikacija staništa«, koji se čuva u Zavodu i objavljuje na internetskoj stranici Zavoda. III. KARTA STANIŠTA Članak
  9. Stanišni tipovi se dokumentiraju kartom staništa. Karta staništa je GIS-baza podataka o rasprostranjenosti pojedinih stanišnih tipova na području Republike Hrvatske. Karta staništa čuva se u Zavodu, a njezin prikaz objavljuje se na internetskoj stranici Zavoda. Zavod prikuplja podatke o staništima i sukladno tome stalno ažurira Kartu. Članak
  10. Kartografski prikaz stanišnih tipova sastavni je dio planova gospodarenja prirodnim dobrima, sukladno članku
  11. Zakona o zaštiti prirode. Na pisani zahtjev stranke Zavod izdaje ovjereni kartografski prikaz stanišnih tipova za traženo područje s tumačenjem. IV. UGROŽENI I RIJETKI STANIŠNI TIPOVI Članak
  12. Ugroženi stanišni tipovi su oni koji nisu u povoljnom stanju i/ili im prijeti nestanak na području Republike Hrvatske, te oni stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju temeljem obveza preuzetih međunarodnim sporazumima. Stanišni tip je u povoljnom stanju, ako: – je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava, – postoji, i u skoroj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za njegov dugoročni opstanak, – je zajamčeno povoljno stanje njegovih značajnih bioloških vrsta. Članak
  13. Vrste ugroženih i rijetkih stanišnih tipova zastupljene na području Republike Hrvatske navedene su u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova su ekološki značajna područja u smislu članka
  14. Zakona o zaštiti prirode. Zavod prati stanje i ugroženost stanišnih tipova te sukladno novim podacima i znanstvenim spoznajama predlaže izmjene i dopune popisa iz Priloga II. V. MJERE OČUVANJA STANIŠNIH TIPOVA Članak
  15. U svrhu održavanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova sve aktivnosti i zahvati u prirodu planiraju se i izvode na način da se izbjegnu ili na najmanju mjeru svedu njihovi negativni utjecaji. Aktivnosti i zahvati iz stavka
  16. ovog članka planiraju se na način i u opsegu: – da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva ili poveća prirodno područje rasprostranjenosti i površina ugroženih i rijetkih staništa na tom području; – da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva specifična struktura ugroženih i rijetkih staništa na tom području, te prirodne funkcije koje su neophodne za njihovo dugoročno očuvanje, i – da se očuva povoljno stanje divljih svojti značajnih za ugrožene i rijetke stanišne tipove, u skladu s propisima koji se odnose na zaštićene divlje svojte. Za planirani zahvat u prirodu koji sam ili s drugim zahvatima može imati bitan utjecaj na područje ugroženog ili rijetkog stanišnog tipa, ocjenjuje se prihvatljivost za prirodu sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Članak
  17. U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja i planova gospodarenja prirodnim dobrima utvrđuje se prisutnost ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i njihovo stanje očuvanosti, te u dokumente unose mjere njihova očuvanja. Članak
  18. Povoljno stanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova osigurava se i utvrđivanjem ekološki značajnih područja kao dijelova Nacionalne ekološke mreže te uspostavljanjem zaštićenih područja u smislu Zakona o zaštiti prirode. Članak
  19. U svrhu održavanja ili uspostavljanja povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, provode se opće mjere očuvanja stanišnih tipova kojima se ostvaruju ciljevi zaštite navedeni u Prilogu III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Posebne mjere očuvanja stanišnih tipova koje se ugrađuju u pojedine dokumente prostornog uređenja i planove gospodarenja prirodnim dobrima, odnosno u planove i projekte zahvata u prirodu za koje se provodi ocjena prihvatljivosti za prirodu, utvrđuju se u uvjetima zaštite prirode koji se izdaju sukladno članku
  20. stavku 1., članku 38., članku
  21. stavku 3., članku
  22. te članku
  23. Zakona o zaštiti prirode. Mjere očuvanja stanišnih tipova obvezne su za sve fizičke i pravne osobe koje na područjima ugroženih i rijetkih stanišnih tipova obavljaju djelatnosti upravljanja i korištenja prirodnih dobara ili izvode zahvate u prirodu u smislu Zakona o zaštiti prirode. Za područja stanišnih tipova koji su proglašeni zaštićenim područjima i/ili dijelovima Nacionalne ekološke mreže provode se posebne mjere upravljanja i zaštite sukladno Zakonu o zaštiti prirode. VI. ZAVRŠNA ODREDBA Članak
  24. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 612-07/05-41/21 Urbroj: 532-10-01/4-05-05 Zagreb,
  25. prosinca
  26. Ministar mr. sc. Božo Biškupić, v. r. PRILOG I. NACIONALNA KLASIFIKACIJA STANIŠTA Tabela PRILOG II. UGROŽENI I RIJETKI STANIŠNI TIPOVI KOJI ZAHTIJEVAJU PROVOĐENJE MJERA OČUVANJA Svaki navedeni stanišni tip uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine NKS kôd i ime NATURA BERN – Res.4 HRVATSKA A.2.7.1.
  27. Neobrasle šljunčane riječne obale ! 24.2 A.2.7.1.
  28. Neobrasle muljevite riječne obale 3270 A.3.
  29. Submerzna vegetacija parožina 3140 A.3.
  30. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti 3150 A.3.3.2.
  31. Zajednica riječnog žabnjaka 3260 A.3.3.2.
  32. Zajednica riječnog žabnjaka i uronjenog grešuna 3260 A.3.3.2.
  33. Zajednica riječnog žabnjaka i žabovlatke 3260 A.3.3.3.
  34. Zajednica močvarne rebratice 22,4323 A.3.
  35. Karbonatna vrela *7220 A.3.
  36. Sedrotvorne riječne zajednice 24,422 A.3.
  37. Sedrotvorna vegetacija na slapovima 24,423 A.4.1.1.
  38. Zajednica ljutka *7210 A.4.2.
  39. Niski šiljevi 3130 A.4.2.2.
  40. Zajednica dvostupke i viličastog resastog šilja *3170 A.4.2.2.
  41. Zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala 3280 B.1.
  42. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene 8210 B.1.
  43. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene 8210 B.2.
  44. Gorska, pretplaninska i planinska točila 61,51 B.2.
  45. Ilirsko-jadranska, primorska točila 61,52 C.1.
  46. Bazofilni cretovi (niski cretovi) 7230 C.1.
  47. Acidofilni cretovi (prijelazni i nadignuti cretovi) 7140 C.2.2.1.
  48. Livade pilice i visokog trpuca 6440 C.2.2.1.
  49. Poplavne livade ljekovite milice i ranog šaša 6440 C.2.2.2.
  50. Srednjoeuropske livade obične beskoljenke !37.2 C.2.2.2.
  51. Livade bodljozobi i blijede djeteline 6440 C.2.2.2.
  52. Livade plućne sirištare i primorske beskoljenke 6410 C.2.2.
  53. Zajednice higrofilnih zeleni !37.2 C.2.2.
  54. Periodički vlažne livade !37.2 C.2.3.
  55. Mezofilne livade košanice Srednje Europe 6510 C.2.3.
  56. Srednjoeuropske brdske košanice 6510 C.2.
  57. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci !37.2 C.2.
  58. Vlažne livade submediteranske vegetacijske zone 37.61, 37.63 C.2.5.1.
  59. Livade-košanice obične beskoljenke i panonskog grašara 6410 C.3.1.
  60. Subpanonski travnjaci vlasulje-stjenjače *6240 C.3.2.
  61. Panonski otvoreni travnjaci na pijescima *2340 C.3.
  62. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima 6210 (*ako je stanište orhideja) C.3.4.
  63. Zapadnoeuropske vrištine 4030 C.3.4.
  64. Travnjaci trave tvrdače *6230 C.3.4.
  65. Travnjaci vlasaste vlasulje C.3.4.
  66. C.3.
  67. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 62A0 C.3.5.2.
  68. Kamenjare vlasaste mišjakinjice i kamenjarske žutilovke *8240 C.3.6.1.
  69. Kamenjare raščice i dlakave oštre vlaske *6220 C.3.6.1.
  70. Kamenjare raščice i zvjezdaste djeteline *6220 C.3.6.1.
  71. Zasjenjeni travnjak prosuljastog ščevara *6220 C.3.6.1.
  72. Travnjaci zupčice C.3.6.1.
  73. C.3.6.2.
  74. Travnjak primorske rosulje *6220 C.3.
  75. Panonski slani travnjaci *1340 C.4.
  76. Planinske rudine 6170 C.5.
  77. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni 6430 D.1.1.1.
  78. Predalpski vrbici s kebračem 3230 D.1.1.1.
  79. Vrbici pepeljaste i likovaste vrbe 3240 D.1.1.1.
  80. Vrbici pepeljaste vrbe i rakite 3240 D.1.1.1.
  81. Predalpski vrbici s pasjim trnom 3240 D.1.1.1.
  82. Vrbici rakite D.1.1.1.
  83. D.1.2.1.
  84. Vrištine bijadnice s običnom borovicom (Juniperus communis) 5130 D.2.1.1.
  85. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine 4070 D.2.1.1.
  86. Šikare dlakavog pjenišnika i klečice 4060 D.3.2.
  87. Termofilne poplavne šikare 92A0 D.3.2.
  88. Sastojine (Galerije) oleandra 92D0 D.3.
  89. Bušici 32.B D.3.5.1.
  90. Sastojine velike vrebine D.3.5.1.
  91. D.3.5.1.
  92. Sastojine drvenaste mlječike D.3.5.1.
  93. E.1.
  94. Poplavne šume vrba *91E0 E.1.
  95. Poplavne šume topola !44.1 E.1.
  96. Šume bijele johe *91E0 E.2.1.
  97. Poplavna šuma jasena i johe s razmaknutim šašem *91E0 E.2.1.
  98. Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem *91E0 E.2.1.
  99. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem 91F0 E.2.
  100. Poplavne šume hrasta lužnjaka 91F0 E.3.
  101. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume 91L0 E.3.
  102. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka te obične breze !41.5 E.3.2.
  103. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena 9260 E.3.2.
  104. Cretne brezove šumice na sfagnumskom cretu *91D0 E.3.3.
  105. Šuma sladuna i cera *91I0 E.3.
  106. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume !41.7 E.3.
  107. Primorske, termofilne šume i šikare medunca !41.7 E.3.5.
  108. Mješovita šuma crnoga bora i crnog graba *9530 E.4.
  109. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume 91K0 E.4.
  110. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume 91K0 E.4.
  111. Mezofilne bukove šume predalpskog prostora 91K0 E.4.4.
  112. Mješovita šuma bukve i gorskog javora 91K0 E.4.4.
  113. Šuma gorskog javora i mjesečarke *9180 E.4.4.
  114. Mješovita šuma tise i lipe *9180 E.4.
  115. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume 91K0 E.4.
  116. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume 91K0 E.5.
  117. Panonske bukovo-jelove šume 91K0 E.5.
  118. Dinarske bukovo-jelove šume 91K0 E.5.
  119. Termofilne šume jele i crnoga graba E.5.
  120. E.6.
  121. Pretplaninske bukove šume 91K0 E.7.
  122. Kalcifilne jelove šume 42,124 E.7.
  123. Acidofilne jelove šume 42,1322 E.7.
  124. Smrekove šume 9410 E.7.4.
  125. Šuma običnog bora s kukurijekom na Dolomitima 91R0 E.7.4.
  126. Šuma crnoga graba s risjem !41.8 E.7.4.
  127. Šuma crnoga graba s omelikom !41.8 E.7.4.
  128. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice *9530 E.7.4.
  129. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na Dolomitima *9530 E.7.4.
  130. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom resikom na Dolomitima *9530 E.8.1.
  131. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom 9340 E.8.1.
  132. Mješovita šuma crnike i medunca »duba« 9340 E.8.1.
  133. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom 9340 E.8.1.
  134. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine !
  135. E.8.1.
  136. Mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena !
  137. E.8.1.
  138. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom 9340 E.8.1.
  139. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike *9530 E.8.2.
  140. Makija divlje masline i tršlje 9340 E.8.2.
  141. Makija divlje masline i drvenaste mlječike 9340 E.8.2.
  142. Makija tršlje i somine 5210 E.8.2.
  143. Makija divlje masline i somine 5210 E.8.2.
  144. Makija velike resike i planike 9340 E.8.2.
  145. Makija velike resike i kapinike 9340 E.8.2.
  146. Mješovita šuma alepskog bora i crnike 9540 E.8.2.
  147. Šuma alepskog bora sa sominom 9540 E.8.2.
  148. Šuma alepskog bora s tršljom 9540 E.8.2.
  149. Šume i nasadi pinije i primorskoga bora 9540 F.1.1.
  150. Slanjače caklenjača i sodnjača 15,11 F.1.1.
  151. Sredozemne sitine visokih sitova 1410 F.1.1.3.
  152. Livade grmolike caklenjače i slanuške 1420 F.1.1.3.
  153. Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina 1510 F.1.1.3.
  154. Zajednica jesenske mrižice i dalmatinskog vražemila 1510 F.1.
  155. Supralitoralni muljevi !11.27 F.2.1.
  156. Površine pješčanih plaža pod halofitima 2110 F.2.
  157. Supralitoralni pijesci !11.27 F.3.
  158. Površine šljunčanih žalova pod halofitima 1210 F.4.
  159. Površine stjenovitih obala pod halofitima 1240 G.1.1.1.
  160. Pelagijal estuarija 1130 G.2.
  161. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi 1140 G.2.
  162. Mediolitoralni pijesci !11.27 G.2.4.
  163. Biocenoza mediolitoralnih špilja 8330 G.2.4.
  164. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera !21 G.2.4.
  165. G.3.1.1.
  166. Facijes s vrstom Ficopomatus enigmaticus 1110 G.3.1.1.
  167. Asocijacija s vrstom Potamogeton pectinatus 1110 G.3.1.1.
  168. Asocijacija s vrstom Zostera noltii u eurihalinom i euritermnom okolišu 1110 G.3.1.1.
  169. Asocijacija s vrstom Zostera marina u eurihalinom i euritermnom okolišu 1110 G.3.1.1.
  170. Asocijacija s vrstama roda Gracilaria 1110 G.3.1.1.
  171. Asocijacija s vrstama rodova Chaetomorpha i Valonia 1110 G.3.1.1.
  172. Asocijacija s vrstama rodova Ulva i Enteromorpha 1110 G.3.1.1.
  173. Asocijacija s vrstom Cystoseira barbata 1110 G.3.1.1.
  174. Asocijacija s vrstama roda Cladophora i vrstom Rytiphloea tinctoria 1110 G.3.1.1.
  175. Facijes sitastih vrulja uz obalu 11.24134 G.3.
  176. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja 1110 G.3.
  177. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja 1110 G.3.
  178. Naselja posidonije *1120 G.3.
  179. Infralitoralna čvrsta dna i stijene 1170 G.3.
  180. Infralitoral kraških morskih jezera *1150 G.4.
  181. Cirkalitoralni muljevi !11.22 G.4.
  182. Cirkalitoralni pijesci !11.22 G.4.
  183. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene !11.24 G.4.3.
  184. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu) 8330 G.4.3.
  185. Biocenoza vrulja ponorskog tipa !11.24 G.4.
  186. Cirkalitoral kraških morskih jezera !21 G.4.
  187. G.5.3.
  188. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama) 8330 H.
  189. Kraške špilje i jame 8310 (ne otvorene za javnost) H.
  190. Nekraške špilje i jame H2 I.1.
  191. Nitrofilna, skiofilna ruderalna vegetacija 6430 K. Kompleksi K
  192. Estuariji 1130 K.
  193. Obalne lagune *1150 K.
  194. Velike plitke uvale i zaljevi 1160 OZNAKE: NATURA – stanišni tipovi zaštićeni Direktivom o staništima s odgovarajućim oznakama CORINE klasifikacije BERN – Res.4 – stanišni tipovi koji nisu navedeni u Direktivi o staništima, ali su navedeni u Rezoluciji
  195. Bernske konvencije kao stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite, s odgovarajućim oznakama PHYSIS klasifikacije HRVATSKA – stanišni tipovi koji nisu navedeni niti u Direktivi o staništima, niti u Rezoluciji 4., ali su odgovarajući tim stanišnim tipovima; ili stanišni tipovi koji su ugroženi i rijetki na razini Hrvatske, s odgovarajućim oznakama PHYSIS ili (ako nije određena) oznakama Nacionalne klasifikacije staništa PRILOG III. MJERE OČUVANJA UGROŽENIH I RIJETKIH STANIŠNIH TIPOVA Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova (u daljnjem tekstu: staništa) iz članka
  196. stavka
  197. ovoga Pravilnika su one mjere kojima se ostvaruju niže navedeni ciljevi: A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa – očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju; – osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; – očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta; – održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa; – očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa; – očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.); – očuvati povezanost vodnoga toka; – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; – sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobalju; – izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu života ljudi i naselja; – u zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju; – vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području, a izbjegavati vađenje šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama; – ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova; B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine – očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući eroziju; – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme. C.-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare – gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva; – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; – spriječiti zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.; – očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka; – očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i zajednica visokih zeleni; – poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima. E. Šume – gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma; – prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; – u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove; – u gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice; – u gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava (‘control agents’); ne koristiti genetski modificirane organizme; – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; – u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; – u gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring); – pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi. F.- G. More i morska obala – očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana; – osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more; – očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća; – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; – provoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih stranih vrsta putem balastnih voda; – spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje gdje god je moguće; – ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju. H. Podzemlje – očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; – očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze; – ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini; – sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode; – sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata; – očuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim objektima; – očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljni. Pravilnik, NN 7/2006-156 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Pravilnik Izdanje: NN 7/2006 Broj dokumenta u izdanju: 156 Donositelj:Ministarstvo kulture Datum tiskanog izdanja: 16.1.
  198. ELI: /eli/sluzbeni/2006/7/156 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  199. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.