← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3427/2003 od 31. siječnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3427/2003 od

  1. siječnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3427/2003 od
  3. siječnja
  4. NN 20/2006 (20.2.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3427/2003 od
  5. siječnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 498 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio M. K. iz Z., kojeg zastupa V. H., odvjetnica iz Z., na sjednici održanoj
  7. siječnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u vezi sa žalbama stranaka u predmetu broj: P-8326/95 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe M. K. iz Z., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) u iznosu od 7.200,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Podnositelj ustavne tužbe je na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnio
  12. listopada
  13. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  15. stavkom
  16. Ustava. Tužitelj S. M. podnio je
  17. studenoga
  18. godine Općinskom sudu u Zagrebu tužbu protiv tuženika, podnositelja ustavne tužbe, radi plateža određenih građevinskih radova koje je tužitelj kao izvođač radova izveo podnositelju kao investitoru radova. Predmet se vodio pod brojem: P-9968/
  19. Na ročištu od
  20. travnja
  21. godine tužitelju je predan pisani odgovor na tužbu, a
  22. travnja
  23. godine podnositelj je tužitelju dostavio priloge uz odgovor na tužbu. Dana
  24. svibnja
  25. godine tužitelj se očitovao na odgovor na tužbu. Na ročištu od
  26. srpnja
  27. godine sud je saslušao stranke i rješenjem odredio provođenje uviđaja na licu mjesta, uz sudjelovanje građevinskog vještaka. Dana
  28. srpnja
  29. godine tužitelj se podneskom očitovao na podnesak podnositelja od
  30. lipnja
  31. godine. Na ročištima od
  32. listopada i
  33. studenoga
  34. godine saslušana su dva svjedoka. Dana
  35. studenoga
  36. godine izvršen je uviđaj na licu mjesta, a građevinski vještak je
  37. siječnja
  38. godine dostavio sudu nalaz i mišljenje. Na ročištu održanom
  39. ožujka
  40. godine tužitelju je predana protutužba podnositelja. Ročište zakazano za
  41. listopada
  42. godine nije održano zbog neuredne dostave za punomoćnika tuženika-protutužitelja. Na prijedlog tuženika-protutužitelja, ročište zakazano za
  43. veljače
  44. godine je odgođeno. Rješenjem od
  45. veljače
  46. godine sud je pozvao građevinskog vještaka da izvrši uvid u spis i obavijesti sud je li potrebno provesti još jedan uviđaj na licu mjesta u povodu protutužbe. Ročište zakazano za
  47. ožujka
  48. godine nije održano jer građevinski vještak nije u sudsku referadu vratio spis. Podneskom od
  49. svibnja
  50. godine građevinski vještak je predložio sudu provođenje vještačenja po vještaku statičaru. Na ročištu održanom
  51. veljače
  52. godine tužitelj-protutuženik i tuženik-protutužitelj specificirali su svoj tužbeni, odnosno protutužbeni zahtjev. Dana
  53. ožujka
  54. godine spis je presigniran na drugog suca, koji je zakazao ročište za
  55. travnja
  56. godine. To ročište nije održano zbog neuredne dostave za punomoćnika tužitelja-protutuženog. Novo ročište zakazano je za
  57. svibnja
  58. godine i na njemu je određeno da će se na sljedeće ročište zakazano za
  59. lipnja
  60. godine pozvati stranke radi saslušanja, te vještaci, što je i učinjeno. Glavna rasprava zaključena je na ročištu od
  61. ožujka 1995., a preotvorena je
  62. ožujka
  63. godine, na prijedlog tuženika-protutužitelja. Dana
  64. travnja
  65. godine glavna rasprava je ponovno zaključena i sud je istog dana donio presudu. Povodom žalbe tuženika-protutužitelja, Županijski sud u Gradu Zagrebu je rješenjem broj: Gž-6491/95 od
  66. listopada
  67. godine, ukinuo presudu suda prvog stupnja i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak. Predmet se nakon toga vodi pod brojem P-8326/
  68. Na ročištu održanom
  69. veljače
  70. godine određeno je provođenje građevinskog vještačenja po vještaku statičaru. Rješenjem od
  71. svibnja
  72. godine sud je u tom smislu odredio određenog sudskog vještaka, koji je dopisom od
  73. svibnja
  74. godine obavijestio sud da ne može prihvatiti vještačenje. Dana
  75. siječnja
  76. godine spis je ponovno presigniran na novog suca, koji je rješenjem od
  77. siječnja
  78. godine pozvao istog vještaka da prihvati vještačenje. Dana
  79. veljače
  80. godine sud je imenovao novog građevinskog vještaka, koji je
  81. ožujka
  82. godine obavijestio sud da nije vještak statičar, predloživši pri tome sudu novog vještaka. Sud je rješenjem od
  83. svibnja
  84. godine imenovao novog građevinskog vještaka, s kojim je
  85. srpnja
  86. godine izvršio očevid na licu mjesta i dodijelio mu rok od 30 dana za dostavu nalaza i mišljenja. Sud je
  87. svibnja 1998.,
  88. veljače 2001.,
  89. studenoga
  90. i
  91. siječnja
  92. godine pozivao građevinskog vještaka da sastavi nalaz i mišljenje. Vještak je
  93. travnja
  94. godine dostavio sudu nalaz i mišljenje. Na ročištu održanom
  95. studenoga
  96. godine određeno je da će se na sljedećem ročištu, zakazanom za
  97. travnja
  98. godine saslušati projektant kao svjedok. No to ročište nije održano, jer je raspravni sudac imenovan sucem suda drugog stupnja. Novi sudac preuzeo je sporni parnični spis u srpnju
  99. godine. Sud prvog stupnja je
  100. svibnja
  101. godine donio presudu, koja je strankama otpremljena
  102. lipnja
  103. godine. Provjerom
  104. srpnja
  105. godine, Ustavni sud je utvrdio da su tužitelj-protutuženik i tuženik-protutužitelj (podnositelj ustavne tužbe)
  106. lipnja
  107. godine izjavili žalbe protiv presude suda prvog stupnja, a da je spis kod suca prvog stupnja. Ponovnom provjerom
  108. rujna
  109. godine utvrđeno je da je spis od
  110. kolovoza kod raspravnog suca suda prvog stupnja. Provjerom
  111. listopada
  112. i
  113. siječnja
  114. godine, Ustavni sud je utvrdio da je spis kod novog raspravnog suca suda prvog stupnja. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  115. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka
  116. stavka
  117. Ustava Republike Hrvatske i članka
  118. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  119. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim: 4.
  120. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  121. studenoga
  122. godine tužbom tužitelja S. M. protiv podnositelja ustavne tužbe, koji je
  123. ožujka
  124. godine protiv tužitelja podnio protutužbu. Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana, već od
  125. studenoga 1997., kad je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/
  126. – pročišćeni tekst i 8/
  127. – ispravak, 14/02.; u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  128. stavku
  129. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnesena je
  130. listopada
  131. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno šesnaest
(16)godina, jedanaest
(11)mjeseci i tri
(3)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenje ustavne tužbe postupak je trajao pet
(5)godina, jedanaest
(11)mjeseci i dvadeset četiri
(24)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema stanju spisa, u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju postupak se, izuzev kraćeg razdoblja od oko pet mjeseci u kojem je Županijski sud u Gradu Zagrebu odlučivao o žalbi podnositelja ustavne tužbe, vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu u trajanju dužem od šesnaest godina. Nakon donošenja nove presude suda prvog stupnja obje stranke su izjavile žalbu, no spis je, prema provjeri
  2. siječnja
  3. godine i dalje u radu kod (novog) raspravnog suca suda prvog stupnja. Činjenica je da se spis vrlo dugo nalazio na vještačenju. Međutim, ta činjenica se ne bi mogla smatrati opravdanim razlogom za nerazumno dugo nepostupanje suda prvog stupnja u ovom sudskom postupku. Naime, sukladno odredbi članka
  4. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
  5. i 117/03.; u daljnjem tekstu: ZPP), sud rukovodi vještačenjem. Prema odredbi članka
  6. stavka
  7. ZPP-a umjesto određenog vještaka sud može uvijek odrediti drugog vještaka. Odredbom članka
  8. stavka
  9. ZPP-a propisano je, između ostaloga, da će sud odrediti rok za pisano podnošenje nalaza i mišljenja. Člankom
  10. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima (»Narod­ne novine«broj 21/98.), propisana je dužnost vještaka da se pridržava rokova određenih odlukom, te postupak vještaka u slučaju da iz objektivnih razloga ne može dovršiti vještačenje u zadanom mu roku. U smislu odredbi članka
  11. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, predsjednici županijskih, trgovačkih i općinskih sudova dužni su pratiti rad vještaka. Polazeći od navedenih odredbi ZPP-a i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima, a imajući u vidu razdoblje od oko pet godina, koliko se spis nalazio na vještačenju, Ustavni sud je ocijenio da Općinski sud u Zagrebu parnični postupak nije vodio učinkovito i sukladno načelu ekonomičnosti postupka. 4.
  12. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽENIKA-PROTUTUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tuženik-protutužitelj u sudskom postupku, nije pridonio duljini trajanja sudskog postupka. 4.
  13. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Prema stajalištu Ustavnog suda, radi se o djelomično složenom predmetu, u kojem je trebalo provesti građevinsko vještačenje o usklađenosti izvedenih radova s projektom i relevantnim propisima. OCJENA USTAVNOG SUDA
  14. Parnični postupak ukupno traje preko šesnaest godina. U tom smislu, napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuskeod
  15. listopada 1993., te Šoć protiv Hrvatske od
  16. svibnja
  17. godine). Imajući u vidu ukupno trajanje parničnog postupka, sagledavajući ga pri tome kao cjelinu, Ustavni sud utvrđuje da vođenje postup­ka ne udovoljava, u smislu učinkovitosti, zahtjevu suđenja u razumnom roku. Stoga, Ustavni sud utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  18. stavkom
  19. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je u smislu članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  22. Sukladno članku
  23. stavku
  24. Ustavnog zakona odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud određuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  25. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na članku
  26. stavku
  27. Ustavnog zakona.
  28. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3427/2003 Zagreb,
  4. siječnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 20/2006-498 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 20/2006 Broj dokumenta u izdanju: 498 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 20.2.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/20/498 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.