← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3986/2005 od 8. veljače 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3986/2005 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3986/2005 od
  3. veljače
  4. NN 28/2006 (13.3.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3986/2005 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 682 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio Z. H., kojeg zastupa Ž. F., odvjetnica iz O., na sjednici održanoj dana
  7. veljače
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem: Pn-4897/04 (raniji broj: Pn-1972/95) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe Z. H. iz O., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) u iznosu od 6.000,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelj je
  12. listopada
  13. podnio ustavnu tužbu smatrajući da mu je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka pred redovnim sudom povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Parnični postupak pokrenut je
  15. ožujka
  16. pred Općinskim sudom u Zagrebu tužbom podnositelja protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, radi naknade štete. U razdoblju do
  17. studenoga
  18. sud je zaprimio pismeni odgovor na tužbu. U razdoblju nakon
  19. studenoga
  20. poduzete su sljedeće radnje u postupku: – na ročištu održanom
  21. veljače
  22. sud je odredio provođenje dokaza saslušanjem podnositelja kao stranke u postupku; – na ročištu održanom
  23. svibnja
  24. sud je saslušao podnositelja te je odredio provođenje dokaza medicinskim vještačenjem s nalogom da podnositelj plati predujam na ime troškova vještačenja; – rješenjem broj: Pn-1972/95 od
  25. srpnja
  26. sud je ponovno pozvao podnositelja na plaćanje predujma; – zamolnicama od
  27. lipnja
  28. sud je zamolio Općinski sud u Osijeku odnosno Općinski sud u Rijeci da zamolbenim putem saslušaju predložene svjedoke; – na ročištu zakazanom
  29. studenoga
  30. nastupilo je mirovanje postupka zbog nepristupa uredno pozvanog podnositelja; – rješenjem broj: Pn-1972/95 od
  31. travnja
  32. sud je utvrdio da se tužba u ovoj pravnoj stvari ima smatrati povučenom; – protiv navedenog rješenja podnositelj je
  33. svibnja
  34. izjavio žalbu; – dopisom broj: Gž-273/01 od
  35. siječnja
  36. Županijski sud u Zagrebu vratio je predmet sudu prvog stupnja s uputom da prvostupanjski sud razmotri ne radi li se u konkretnom slučaju o situaciji iz članka 184.a Zakona o obveznim odnosima; – rješenjem broj: Pn-1972/95 od
  37. travnja
  38. sud je utvrdio prekid postupka; – podneskom od
  39. rujna
  40. podnositelj je predložio nastavak postupka budući da je u međuvremenu donijet zakon kojim se određuje odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika Hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata; – rješenjem broj: Pn-4897/04 od
  41. studenoga
  42. sud je nastavio postupak; – na ročištu održanom
  43. listopada
  44. sud je odredio provođenje dokaza saslušanjem svjedoka; – iduće ročište za glavnu raspravu zakazano je za
  45. ožujka
  46. godine. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  47. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  48. stavka
  49. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  50. Ustavnog zakona. 3.
  51. Općinski sud u Zagrebu donio je rješenje o prekidu postupka na temelju članka
  52. Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.), koji je propisivao: U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/91., 3/
  53. i 7/96.) iza članka
  54. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase: »Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu tijekom Domovinskog rata Članak 184a.
(1)Postupci koji se vode protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obavljanjem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. prekidaju se.
(2)Postupci iz stavka
  1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog zakona kojim će se urediti odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata«. Člankom
  2. istog Zakona bilo je propisano: »Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  3. (članka 184.a. stavka
  4. i 184.b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  5. stavka
  6. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.
  7. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj dana
  8. srpnja
  9. godine, donio je Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  10. srpnja
  11. godine, a kojim je propisano: Članak 4.
(1)Postupci protiv Republike Hrvatske radi naknade štete iz ovoga Zakona, prekinuti stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 112/99.) nastavit će se stupanjem na snagu ovoga Zakona.« Ustavna tužba je osnovana.
  1. Odluku o osnovanosti ustavne tužbe Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  2. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak pokrenut je tužbom podnositelja
  3. ožujka
  4. Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana već od
  5. studenoga
  6. godine kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1., 4., 6.,
  7. i 11., 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  8. – pročišćeni tekst, 8/
  9. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  10. stavku
  11. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnesena je
  12. listopada 2005., a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno deset
(10)godina, šest
(6)mjeseci i dvadeset dva
(22)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, deset
(10)mjeseci i dvadeset sedam
(27)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid konkretnog parničnog postupka nastupio je po sili zakona (ex lege)
  4. studenoga
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka broj: Pn-1972/95 od
  6. travnja 2002., Općinski sud u Zagrebu postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  7. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDAPOSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  8. stavkom
  9. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  10. stavkom
  11. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  12. stavkom
  13. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  14. stavkom
  15. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  16. stavka
  17. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  18. listopada
  19. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Međutim, Vlada Republike Hrvatske je s ispunjenjem ove obveze zakasnila tri
(3)godine, jedan
(1)mjesec i
(20)dvadeset dana. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositelj je bio u neizvjesnosti hoće li se i kada će se nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je zakonom određen prekid sudskih postupka radi naknade štete prouzročene od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata trajao sedam
(7)godina, deset
(10)mjeseci i dvadeset sedam
(27)dana, odnosno ukupno preko deset
(10)godina, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka, kao i ukupnom duljinom postupka i neučinkovitim postupanjem sudova, povrijeđeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. OCJENA USTAVNOG SUDA
  5. Slijedom utvrđenja Suda, opisanih u točki
  6. obrazloženja ove odluke, posebice u svezi s postupanjem nadležnog suda te utjecajem zakonom određenog prekida postupka na povredu ustavnog prava, Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju, povrijeđeno ustavno pravo podnositelja zajamčeno člankom
  7. stavkom
  8. Ustava. Stoga je, u smislu odredbe članka
  9. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  10. Sukladno odredbi članka
  11. stavka
  12. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  13. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  14. Ustavnog zakona.
  15. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3986/2005 Zagreb,
  4. veljače
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 28/2006-682 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 28/2006 Broj dokumenta u izdanju: 682 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 13.3.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/28/682 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.