← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1274/2003 od 14. veljače 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1274/2003 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1274/2003 od
  3. veljače
  4. NN 31/2006 (20.3.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1274/2003 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 747 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnijela J. G. iz Š., na sjednici održanoj
  7. veljače
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Šibeniku dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem: PS-3091/01 (raniji broj: PS-3026/97) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od jedne

(1)godine, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe, J. G. iz Š., ul. Z. B. 18, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) u iznosu od3.000,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Podnositeljica ustavne tužbe, na temelju članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  11. i 49/
  12. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijela je
  13. srpnja
  14. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  15. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom utvrdio činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom
  16. stavkom
  17. Ustava Republike Hrvatske. Tužitelj N. T. je
  18. travnja
  19. godine Općinskom sudu u Šibeniku podnio tužbu protiv tužene J. T., rođene G., podnositeljice ustavne tužbe, u parničnom predmetu radi razvoda braka i povjeravanja djeteta na čuvanje, odgoj i uzdržavanje. Predmet se vodio pod poslovnim brojem: P-3026/
  20. Na glavnoj raspravi održanoj
  21. svibnja
  22. godine utvrđeno je da je podnositeljica Općinskom sudu u Šibeniku
  23. travnja
  24. godine podnijela istu tužbu protiv tužitelja, pod brojem: PS-3028/97, stoga je sud donio rješenje o spajanju parnica radi zajedničkog raspravljanja, jer se radi o istim strankama u istoj pravnoj stvari. Na ročištu je punomoćniku podnositeljice dan rok od 15 dana radi dostave podnositeljičine povijesti bolesti iz KBC-a Z. i ostalih dokaza. Ročište zakazano za
  25. lipnja
  26. godine je odgođeno na prijedlog tužitelja-protutuženog. Ročište održano
  27. kolovoza
  28. godine održano je u odsutnosti uredno pozvanog predstavnika Centra za socijalni rad u Š., koji je bio pozvan da sudu dostavi pisani nalaz i mišljenje s prijedlogom kojem od roditelja će se dijete povjeriti na odgoj i čuvanje, u slučaju razvoda braka roditelja. Na tom ročištu saslušan je jedan svjedok. Novo ročište zakazano je za »neodređeni dan«, i sud je odredio da se nadležnom Centru za socijalni rad dostavi kopija raspravnog zapisnika, radi izjašnjenja. Općinski sud u Šibeniku je
  29. rujna
  30. godine na prijedlog tužitelja-protutuženog donio rješenje o privremenoj mjeri, kojom je odredio da se zajedničko dijete stranaka, mldb. M. T., rođen
  31. godine, povjerava na odgoj i čuvanje ocu, do pravomoćnog završetka parničnog postupka, uz uređivanje načina na koji će majka viđati dijete. Ujedno je istim rješenjem odbijen prijedlog tužene-protutužiteljice, podnositeljice ustavne tužbe, za izdavanje privremene mjere kojom bi se mldb. dijete povjerilo njoj na odgoj i čuvanje. Županijski sud u Šibeniku je rješenjem, broj: Gž-382/97 od
  32. listopada
  33. godine, uvažio žalbu tužene-protutužiteljice, ukinuo rješenje Općinskog suda u Šibeniku, broj: PS-3026/97 od
  34. rujna
  35. godine i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Centar za socijalni rad iz Š. dostavio je sudu
  36. studenoga
  37. godine mišljenje svog Stručnog tima, s prijedlogom za povjeravanje mldb. djeteta ocu na čuvanje i odgoj te s prijedlogom načina održavanja kontakata majke i sina. Na prijedlog punomoćnika tužene-protutužiteljice, ročište zakazano za
  38. travnja
  39. godine je odgođeno. Na ročištu održanom
  40. svibnja
  41. godine sud je rješenjem odredio psihijatrijsko vještačenje tužene-protutužiteljice, koja je pozvana da u roku od 15 dana uplati predujam troška vještačenja. Sud je odredio i pregled mldb. djeteta. Podneskom od
  42. studenoga
  43. godine tužitelj-protutuženi je obavijestio sud da je obavljen pregled i vještačenje mldb. sina te da je vještak proveo i ocjenu tužitelja-protutuženog, stoga je predložio nastavak postupka. Podneskom od
  44. studenoga
  45. godine tužena-protutužiteljica je podnijela zahtjev za izuzeće raspravnog suca. Zahtjev je odbijen rješenjem Županijskog suda u Šibeniku, broj: 3 Su-110/99 od
  46. veljače
  47. godine. Ročišta zakazana za
  48. ožujka i
  49. studenoga
  50. godine odgođena su, a na ročištu održanom
  51. prosinca
  52. godine sud je rješenjem odredio provođenje psihijatrijskog vještačenja tužene-protutužiteljice u KBC S. Rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, broj: PS-3026/97 od
  53. veljače
  54. godine, sud je odredio vještačenje tužene-protutužiteljice za
  55. veljače
  56. godine, i naložio joj da plati predujam troškova vještačenja. KBC S. obavijestio je sud da je tužena-protutužiteljica telefonskim putem otkazala psihijatrijsko vještačenje, određeno za
  57. veljače
  58. godine. Rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, broj: PS-3026/97 od
  59. travnja
  60. godine, sud je ponovno odredio vještačenje tužene-protutužiteljice za
  61. travnja
  62. godine, i ponovno joj naložio da plati predujam troškova vještačenja. Podnositeljica ustavne tužbe nije se odazvala pozivu vještaka. Stoga jer rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, broj: PS-3026/97 od
  63. lipnja
  64. godine, ponovno određeno vještačenje tužene-protutužiteljice za
  65. srpnja
  66. godine, i ponovno joj naložio da plati predujam troškova vještačenja. Podnositeljica ustavne tužbe nije se odazvala pozivu vještaka. Ročište zakazano za
  67. rujna
  68. godine odgođeno je zbog neuredne dostave poziva za tuženu-protutužiteljicu. Ročište zakazano za
  69. listopada
  70. godine odgođeno je na prijedlog tužene-protutužiteljice. Na ročište zakazano za
  71. studenoga
  72. godine tužena-protutužiteljica nije pristupila iako je uredno pozvana, a sud je odustao od provođenja psihijatrijskog vještačenja tužene-protutužiteljice. Nakon održanog ročišta
  73. studenoga
  74. godine, sud prvog stupnja donio je presudu kojom je rastavljen brak stranaka, a zajedničko mldb. dijete povjereno je na odgoj i čuvanje ocu, uz određivanje načina kontakata majke sa sinom. Županijski sud u Šibeniku je rješenjem, broj: Gž-717/2001 od
  75. lipnja
  76. godine, uvažio je žalbe obiju stranaka i ukinuo presudu suda prvog stupnja u dijelu kojim je taj sud odlučio o povjeravanju mldb. djeteta, njegovom uzdržavanju i kontaktima s majkom te vratio predmet na ponovno suđenje. Predmet je dobio novi broj: PS-3091/
  77. Na ročištu održanom
  78. siječnja
  79. godine sud prvog stupnja odlučio je ponovno provesti vještačenje stranaka. Rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, broj: PS-3091/01 od
  80. veljače
  81. godine, sud je odredio psihijatrijsko vještačenje stranaka u KBC R., Z., i naložio im da plate predujam troškova vještačenja. Tužitelj-protutuženi obavijestio je sud da ne može uplatiti troškove predujma vještačenja i predložio je sudu da odredi vještačenje bliže mjestu boravka stranaka. uz napomenu da je u listopadu
  82. godine već izvršio svoje obveze u odnosu na vještačenje, dok se podnositeljica ustavne tužbe nikada nije odazvala pozivu vještaka. Općinski sud u Šibeniku je rješenjem, broj: PS-2678/97 od
  83. ožujka
  84. godine, odustao od provođenja vještačenja i od KBC R., Z., zatražio povrat parničnog spisa. Potom su ročišta održana
  85. rujna 2003.,
  86. veljače
  87. i
  88. lipnja
  89. godine, a spis je, prema podacima od
  90. siječnja
  91. godine, kalendiran. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  92. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka
  93. stavka
  94. Ustava Republike Hrvatske i članka
  95. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  96. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim: 4.
  97. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  98. travnja
  99. godine, tužbom tužitelja-protutuženika, podnesenom Općinskom sudu u Šibeniku. Ustavna tužba podnesena je dana
  100. travnja
  101. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu ukupno traje preko šest
(6)godina. Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj: 1, 4, 6, 7, 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  1. – pročišćeni tekst i 8/
  2. – ispravak, 14/
  3. – u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije) stupio je na snagu dana
  4. studenoga
  5. godine. Sukladno navedenom, konvencijsko pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku čini dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije (
  6. studenoga 1997.). Ustavni sud je ocijenio da se u ovom slučaju pravno relevantnim razdobljem, sa stajališta povrede prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, smatra razdoblje od
  7. studenoga
  8. godine (to jest od dana stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije) do
  9. travnja
  10. godine (to jest do dana podnošenja ustavne tužbe podnositeljice), što ukupno iznosi pet
(5)godina, pet
(5)mjeseci i pet
(5)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud utvrđuje da je u pravno relevantnom razdoblju Općinski sud u Šibeniku
  2. studenoga
  3. godine donio presudu, koja je djelomično ukinuta rješenjem Županijskog suda u Šibeniku, broj: Gž-717/2001 od
  4. lipnja
  5. godine. Postupak je sada u tijeku pred sudom prvog stupnja, koji je odredio ponovno vještačenje obiju stranaka, no
  6. ožujka
  7. godine taj sud je ponovno (
  8. studenoga
  9. godine sud je odustao od vještačenja podnositeljice) odustao od naknadnog provođenja vještačenja obiju stranaka. 4.
  10. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE Prema ocjeni ovog Suda, podnositeljica ustavne tužbe, kao tuženica-protutužena u parničnom postupku, svojim ponašanjem je pridonijela duljini sudskog postupka, jer se nije odazivala na zakazane medicinske preglede. 4.
  11. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da se radi o djelomično složenom predmetu, u kojemu je bilo potrebno provesti medicinsko vještačenje obiju stranaka, radi utvrđivanja kojem će od roditelja mldb. dijete biti povjereno na odgoj i čuvanje. OCJENA USTAVNOG SUDA
  12. Ustavni sud utvrđuje da parnični postupak ukupno traje duže od šest godina. Iz navoda i činjenica iznesenih u točki
  13. obrazloženja ove odluke proizlazi da je sud prvog stupnja u pretežnom dijelu postupka bio aktivan u radu, ali to ujedno ne znači njegovu učinkovitost jer je sporni parnični predmet, koji je zbog odlučivanja o pravima i obvezama majke i oca prema mldb. djetetu po svojoj naravi hitan postupak, i dalje pred sudom prvog stupnja. Do određenog broja zastoja u postupku došlo je uslijed ponašanja same podnositeljice. U tom smislu napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuske od
  14. listopada 1993., te Šoć protiv Hrvatske od
  15. svibnja
  16. godine). Ustavni sud, međutim, smatra potrebnim iznijeti stajalište koje je usvojio u nekima od predmeta pokrenutih radi dugotrajnosti sudskih postupaka (npr. u predmetu broj: U-IIIA-1679/2004). Prema tom stajalištu, duljina parničnog postupka može se samo djelomič­no opravdati postupovnim zaprekama, jer sud ima mogućnosti, ali i obvezu, da svaki predmet spora riješi u razumnom roku na temelju i u skladu s mjerodavnim odredbama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/
  17. i 117/03.). Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, sagledavajući pri tome postupak kao jedinstvenu cjelinu, Ustavni sud utvrdio je da vođenje postupka ne udovoljava, u smislu učinkovitosti, zahtjevu suđenja u razumnom roku. Ustavni sud stoga utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositeljice da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njenim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  18. stavkom
  19. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je, u smislu odredbe članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  22. Pri utvrđivanju visine naknade, na temelju članka
  23. stavka
  24. Ustavnog zakona, Ustavni sud uzima u obzir sve okolnosti slučaja, uz istodobno uvažavanje ukup­nih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. U konkretnom slučaju, Ustavni sud je kod određivanja visine naknade uzeo u obzir doprinos podnositeljice duljini parničnog postupka. Slijedom svega iznijetoga, sukladno odredbi članka
  25. stavka
  26. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.
  27. Odluka o objavi (točka V. izreke) utemeljena je na odredbi članka
  28. stavka
  29. Ustavnog zakona.
  30. Predsjednik Općinskog suda u Šibeniku dužan je dostaviti Us­tavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkas­ni­je osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove od­luke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog za­kona. Broj: U-IIIA-1274/2003 Zagreb,
  4. veljače
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 31/2006-747 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 31/2006 Broj dokumenta u izdanju: 747 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 20.3.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/31/747 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.