← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-618/2003 od 15. veljače 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-618/2003 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-618/2003 od
  3. veljače
  4. NN 31/2006 (20.3.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-618/2003 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 748 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Jasna Omejec, predsjednik Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli J. D. i D. D. iz V., koje zastupa A. N., odvjetnik u Z., na sjednici održanoj
  7. veljače
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Županijski sud u Varaždinu dužan je donijeti odluku o žalbi protiv presude Općinskog suda u Varaždinu, broj: P-1584/94 od
  9. prosinca
  10. godine u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od

(3)mjeseca, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  1. Podnositelji su
  2. veljače
  3. godine podnijeli ustavnu tužbu na temelju članka
  4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  5. i 49/
  6. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  7. Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku, pokrenutom na temelju članka
  8. Ustavnog zakona, utvrdio sljedeće činjenice koje su pravno relevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  9. stavkom
  10. Ustava Republike Hrvatske: – dana
  11. studenoga
  12. podnositelji su pokrenuli postupak pred Općinskim sudom u Varaždinu protiv Republike Hrvatske, tuž­bom radi naknade štete prouzročene miniranjem obiteljske kuće u N.; – dana
  13. rujna
  14. održano je pripremno ročište; – dana
  15. rujna
  16. rješenjem je utvrđen prekid postupka; – dana
  17. studenoga
  18. podnositelji su predložili nastavak postupka; – dana
  19. listopada
  20. sud je rješenjem odredio nastavak postupka; – dana
  21. studenoga i
  22. prosinca
  23. održana su ročišta u predmetu: – dana
  24. svibnja.,
  25. lipnja .,
  26. rujna i
  27. rujna
  28. održana su ročišta; – dana
  29. rujna
  30. sud je donio međupresudu kojom je utvrđena odgovornost tužene za naknadu štete uslijed terorističkih akata; – tuženica je izjavila žalbu te je spis proslijeđen na Županijski sud u Varaždinu na odlučivanje; Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, na temelju postignutog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i podnositelja, presudom (prijateljskim rješenjem) od
  31. studenoga
  32. godine, podnositeljima je dosudio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 10.000,00 eura. – dana
  33. prosinca
  34. predmet je vraćen sa Županijskog suda u Varaždinu na nastavak postupka radi odluke o visini štete, budući da je drugostupanjski sud, odlukom, broj: Gž– 2113/04 potvrdio međupresudu prvostupanjskog suda; – prvostupanjski sud je
  35. prosinca
  36. donio presudu u odnosu na koju je tuženik
  37. siječnja
  38. izjavio žalbu. Spis je nakon toga proslijeđen Županijskom sudu u Varaždinu na odlučivanje. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  39. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  40. stavka
  41. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  42. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  43. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  44. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  45. studenoga
  46. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Varaždinu. Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od
  47. stude­noga
  48. godine kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Kon­vencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i te­meljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  49. – pročišćeni tekst, 8/
  50. – ispravak, i 14/02., u daljnjem tek­stu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  51. stavku
  52. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  53. veljače
  54. godine, a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao osam
(8)godina, tri
(3)mjeseca i šest
(6)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao šest
(6)godina i devet
(9)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Od
  2. studenoga
  3. godine, kada je donijeta presuda Europskog suda u Strasbourgu postupak se vodio najprije pred Županijskim sudom u Varaždinu koji je donio odluku o međupresudi prvostupanjskog suda, a potom od prosinca
  4. godine pa nadalje pred Općinskim sudom u Varaždinu koji je održao nekoliko ročišta i u prosincu
  5. godine donio presudu. 4.
  6. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  7. stavkom
  8. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  11. stavkom
  12. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  13. stavkom
  14. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  15. stavka
  16. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  17. listopada
  18. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Međutim, Vlada Republike Hrvatske je s ispunjenjem ove obveze zakasnila tri
(3)godine, jedan
(1)mjesec i
(20)dvadeset dana. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositelj je bio u neizvijesnosti hoće li se i kada nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je postupak u pravno relevantnom razdoblju od stupanja na snagu Europske konvencije do podnošenja ustavne tužbe trajao četiri godine, devet mjeseci i četiri dana, te da je zakon koji je odredio da se nastave prekinuti postupci donesen nakon podnošenja ustavne tužbe, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka, kao i ukupnom duljinom postupka i neučinkovitim postupanjem sudova, povrijeđeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositeljima povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. 4.
  5. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositelji ustavne tužbe kao tužitelji u parničnom postupku nisu pridonijeli duljini postupka. 4.
  6. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da u ovom predmetu postoje elementi složenog postupka, jer se radi o utvrđivanju štete nastale terorističkim aktima, gdje je potrebno provesti odgovarajuća vještačenja. OCJENA USTAVNOG SUDA
  7. Slijedom utvrđenja Suda, opisanih u točki
  8. obrazloženja ove odluke, posebice u svezi s postupanjem nadležnih sudova te utjecajem zakonom određenog prekida postupka na povredu ustavnog prava, Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju, povrijeđeno ustavno pravo podnositelja zajamčeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava. Stoga je, u smislu odredbe članka
  11. stavka
  12. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke. POSEBNE OKOLNOSTI SLUČAJA
  13. U konkretnom slučaju nakon podnošenja ustavne tužbe u ovom predmetu, a prije donošenja odluke Ustavnog suda o njoj, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je na temelju postignutog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i podnositelja, presudom (prijateljskim rješenjem) od
  14. studenoga
  15. godine, podnositeljima dosudio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 10.000,00 eura. Budući da su podnositelji obeštećeni pravičnom naknadom koju im je za istu povredu dosudio Europski sud za ljudska prava, ovlaštenje Ustavnog suda da podnositeljima odredi primjerenu naknadu u smislu članka
  16. stavka
  17. Ustavnog zakona u konkretnom slučaju nije potrebno primijeniti.
  18. Odluka o objavi (točka III. izreke) temelji se na odredbama članka
  19. Ustavnog zakona.
  20. Predsjednik Županijskog suda u Varaždinu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-618/2003 Zagreb,
  4. veljače
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 31/2006-748 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 31/2006 Broj dokumenta u izdanju: 748 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 20.3.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/31/748 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.