← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4861/2004 od 23. veljače 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4861/2004 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4861/2004 od
  3. veljače
  4. NN 31/2006 (20.3.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4861/2004 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 777 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tuž­bi koju je podnijela V. E. iz Z., na sjednici održanoj dana
  7. veljače
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Pr-2511/95 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe V. E. iz Z., H. 85, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) u iznosu od 9.100,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Podnositeljica je na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnijela
  12. prosinca
  13. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pr-2511/95, smatrajući da joj je povrijeđeno ustavno pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom primjenom članka
  15. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustav­ne tužbe, očitovanja Općinskog suda u Zagrebu, uvida u presliku spisa Općinskog suda u Zagrebu broj: Pr-2511/95, utvrdio činjenice pravnorelevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljice, zajamčenog člankom
  16. stavkom
  17. Ustava. Podnositeljica je
  18. prosinca
  19. godine podnijela tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv tuženih, »B.« d.d. iz Z. i »N.« d.d. iz O., radi isplate plaće. Do
  20. studenoga
  21. godine održana su ročišta
  22. travnja
  23. i
  24. ožujka
  25. godine, te je provedeno financijsko vještačenje. Podneskom od
  26. srpnja
  27. godine podnositeljica je prigovorila nalazu i mišljenju vještaka. Vještak je
  28. siječnja
  29. godine dostavio nalaz i mišljenje kojim se očitovao na prigovore podnositeljice. Podneskom od
  30. veljače
  31. godine podnositeljica je istaknula da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te je u skladu s tim nalazom i mišljenjem uredila tužbeni zahtjev. Sud je zamolnicom od
  32. srpnja
  33. godine i požurnicom od
  34. lipnja
  35. godine zatražio Općinski sud u Metkoviću da drugotuženom dostavi po sudskom dostavljaču podnesak podnositeljice od
  36. veljače
  37. godine te nalaz i mišljenje vještaka. Općinski sud u Metkoviću je dopisom od
  38. listopada
  39. godine izvijestio sud da sudski dostavljač u prostorijama drugotuženog nije zatekao nikoga te da stoga nije mogao izvršiti dostavu, da su prostorije devastirane te da već dulje vrijeme nitko od djelatnika ne dolazi u te prostorije. Sud je rješenjem od
  40. siječnja
  41. godine pozvao punomoćnika podnositeljice da se u roku od 15 dana očituje ostaje li kod tužbe i tužbenog zahtjeva, je li nad prvotuženim otvoren stečajni postupak te postoji li još uvijek drugotuženi kao pravna osoba. Podneskom od
  42. rujna
  43. godine punomoćnik je podnositeljici otkazao punomoć o zastupanju te predložio da se svi podnesci dostavljaju izravno podnositeljici. Sud je dopisom od
  44. veljače
  45. godine od Trgovačkog suda u Zagrebu zatražio podatak je li nad prvotuženim otvoren stečajni postupak te postoji li on kao pravna osoba ili postoji njegov pravni sljednik i koji. Trgovački sud u Zagrebu je dopisom od
  46. travnja
  47. godine izvijestio sud da je nad prvotuženim otvoren stečajni postupak. Sud je rješenjem od
  48. travnja
  49. godine utvrdio prekid postupka u odnosu na prvotuženog, te odredio da će se postupak nastaviti kad stečajni upravitelj ili pravni sljednici prvotuženog preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog podnositeljice pozove da to učine. Rješenje je dostavljeno stečajnom upravitelju prvotuženog i izravno podnositeljici u odnosu na koju je postalo pravomoćno
  50. lipnja
  51. godine. Podnositeljica nije predložila sudu da pozove stečajnog upravitelja da preuzme postupak, a ni stečajni upravitelj nije preuzeo postupak pa je u odnosu na prvotuženog postupak u prekidu. U odnosu na drugotuženog, sud je dopisom od
  52. studenoga
  53. godine za njega zatražio od Trgovačkog suda u Dubrovniku izvadak iz sudskog registra. Trgovački sud u Dubrovniku udovoljio je
  54. studenoga
  55. godine traženju suda. Ročište je održano
  56. siječnja
  57. godine.
  58. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  59. stavka
  60. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  61. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  62. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  63. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Tužba je Općinskom sudu u Zagrebu podnijeta
  64. prosinca
  65. godine. Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od
  66. studenoga
  67. godine kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  68. – pročišćeni tekst i 8/
  69. – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  70. stavku
  71. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  72. prosinca
  73. godine, a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno devet
(9)godina i jedan
(1)dan, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, jedan
(1)mjesec i devet
(9)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Postupak se u pravnorelevantnom razdoblju, od
  2. studenoga
  3. godine do podnošenja ustavne tužbe, vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu. Očito je da sud nije postupao žurno iako se radilo o radnom sporu (npr. sud je nakon prve zamolnice Općinskom sudu u Metkoviću za dostavom pismena drugotuženom putem sudskog dostavljača požurnicu uputio tek nakon deset mjeseci i deset dana) pa je propustio u ranom stadiju postupka utvrditi relevantne činjenice i meritorno odlučiti o tužbenom zahtjevu podnositeljice. U odnosu na prvotuženog rješenjem od
  4. travnja
  5. godine je utvrđen prekid postupka. Odredbom članka
  6. stavka
  7. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
  8. i 117/03.) propisano je da će se postupak nastaviti kada ga preuzme stečajni upravitelj, odnosno kada ga sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti prema članku
  9. stavku
  10. u svezi sa člankom
  11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 117/03.) koji je stupio na snagu
  12. prosinca
  13. godine, pozove da to učini. U odnosu na drugotuženog postupak je i dalje u tijeku, a sud je bio neaktivan od
  14. rujna
  15. godine do podnošenja ustavne tužbe
  16. prosinca
  17. godine (tri godine, tri mjeseca i četiri dana), te nadalje jer je tek
  18. studenoga
  19. godine zatražio izvadak iz sudskog registra za drugotuženog. Činjenica je da o tužbenom zahtjevu podnositeljice nije nijednom meritorno odlučeno već je samo u odnosu na prvotuženog doneseno rješenje o prekidu postupka. Nadalje, razmatrajući postupanje suda tijekom vođenja postupka razvidno je da je Općinski sud u Zagrebu propustio u ranom stadiju postupka usmjeriti raspravljanje i provoditi takve dokaze koji bi doveli do utvrđenja činjenica o pravnoj osnovi i visini tužbenog zahtjeva, primjenjujući pritom pravila o teretu dokazivanja. On također nije u dovoljnoj mjeri koristio procesna ovlaštenja koja su Zakonom o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
  20. i 117/03.) ustanovljena upravo u svrhu racionalizacije i ubrzanja rada sudova, te kao protuteža neograničenoj dispoziciji parničnih stranaka i zlouporabi procesnih prava. 4.
  21. PONAŠANJE PODNOSITELJICE USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJICE U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositeljica ustavne tužbe kao tužiteljica u parničnom postupku doprinijela je duljini postupka u odnosu na prvotuženog jer nije predložila sudu da pozove stečajnog upravitelja da preuzme postupak u skladu s rješenjem o prekidu postupka koje joj je bilo izravno dostavljeno. 4.
  22. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da se ne radi o složenom predmetu. OCJENA USTAVNOG SUDA
  23. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u pravnorelevantnom razdoblju vodio u trajanju od sedam godina, jedan mjesec i devet dana, te da je postupak u odnosu na prvotuženog u prekidu od
  24. godine, a još je uvijek u tijeku u odnosu na drugotuženog. Imajući u vidu ukupnu duljinu postupka, neaktivnost i neučinkovito postupanje Općinskog suda u Zagrebu, okolnost da se postupak cijelo vrijeme vodi pred sudom prvog stupnja koji o tužbenom zahtjevu nije nijednom meritorno odlučio iako se radi o radnom sporu koji je žurne naravi, Ustavni sud smatra da je povrijeđeno pravo podnositeljice na suđenje u razumnom roku, zajamčeno člankom
  25. stavkom
  26. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je, u smislu odredbe članka
  27. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  28. Sukladno odredbi članka
  29. stavka
  30. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  31. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  32. Ustavnog zakona.
  33. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke donesene u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-4861/2004 Zagreb,
  4. veljače
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 31/2006-777 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 31/2006 Broj dokumenta u izdanju: 777 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 20.3.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/31/777 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.