← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3308/2003 od 23. veljače 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3308/2003 od

  1. veljače
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3308/2003 od
  3. veljače
  4. NN 31/2006 (20.3.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-3308/2003 od
  5. veljače
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 795 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku koji je ustav­nom tužbom pokrenuo P. T. iz B. n/M, na sjednici održanoj
  7. veljače
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu protiv presude Uprav­nog suda Republike Hrvatske, broj: Us-7249/2002-8 od
  10. veljače
  11. kojom je odbijena njegova tužba podnijeta protiv rješenja Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, klasa: UP/I-112-02/02-01/237, urbroj: 2198-01-02-3 od
  12. srpnja
  13. godine. Tim rješenjem odbijen je prigovor podnositelja izjavljen protiv rješenja Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, klasa: UP/I-112-02/02-01/237, urbroj: 2198-01-02-1 od
  14. srpnja
  15. kojim je podnositelj, kao neraspoređeni službenik Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, stavljen na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske s danom
  16. srpnja
  17. godine. Istim rješenjem podnositelju je utvrđen otkazni rok u trajanju od četiri mjeseca, istekom kojeg mu prestaje državna služba u Uredu državne uprave u Zadarskoj županiji. Točkom
  18. rješenja određeno je da podnositelj ostvaruje pravo na otpremninu u visini 65% prosječne mjesečne plaće isplaćene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje za svaku godinu neprekidnog radnog staža u državnim tijelima. Sukladno točki
  19. rješenja, podnositelj za vrijeme trajanja raspolaganja, ostvaruje pravo na naknadu plaće.
  20. Podnositelj smatra da su mu osporenim aktima povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom
  21. stavkom
  22. i člankom
  23. stavcima
  24. i
  25. Ustava Republike Hrvatske. Ponavljajući navode isticane tijekom postupaka koji su prethodili ustavnosudskom, podnositelj u bitnome navodi da činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno i da nisu pravilno primijenjene odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima (»Narodne novine«, broj 27/01.) i Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 94/01., 122/02., 17/
  26. i 48/04.), te Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (»Narodne novine«, broj 3/02.). Ističe da mu nije omogućen uvid u njegov predmet i »novu organizaciju« te da je netočno utvrđenje kako je imao prekid radnog staža u državnoj upravi. Smatra da je kao sudionik Domovinskog rata, sukladno članku
  27. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, imao prednost pri raspoređivanju u novoformiranom Uredu a da službenici koji su raspoređeni nemaju odgovarajuću stručnu spremu. Navodi pritom i »stvarne« razloge njegovog stavljanja na raspolaganje i otkaza. Ustavna tužba nije osnovana.
  28. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe podnijete na temelju članka
  29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  30. i 49/
  31. – pročišćeni tekst), u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama pojedinca došlo do nedopuštenog posizanja u Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode. Pritom se Ustavni sud, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi i nadležna tijela pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  32. Iz obrazloženja presude Upravnog suda razvidno je da od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 59/01.) županijski uredi više nisu tijela državne uprave, već se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne (regionalne) uprave ustrojava ured državne uprave. Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ureda državne uprave u županijama (»Narod­ne novine«, broj 21/02.) Vlada je odredila okvirni broj državnih službenika i namještenika u uredu državne uprave, koji u Zadarskoj županiji iznosi 214 izvršitelja. Slijedom navedenog, uslijedio je preustroj državne uprave u Zadarskoj županiji s posljedicom ukidanja pojedinih radnih mjesta te je donesen novi Pravilnik o unutarnjem redu Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji sukladno kojem je predstojnik Ureda donio rješenja o rasporedu državnih službenika i namještenika na slobodna radna mjesta za koja ispunjavaju propisane uvjete prema novom ustroju. Budući da u novom ustroju nije nađena mogućnost rasporeda podnositelja na drugo radno mjesto u okviru njegove stručne spreme u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta, Upravni sud je rješenje o stavljanju podnositelja na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske ocijenio sukladnim odredbama članka
  33. Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Upravni sud je nadalje utvrdio da su dužina trajanja otkaznog roka i visina otpremnine određeni računajući neprekidni staž podnositelja u državnim tijelima Republike Hrvatske. U konkretnom slučaju iz radne knjižice podnositelja proizlazi prekid rada od
  34. veljače
  35. do
  36. svibnja
  37. godine. Sudjelovanje podnositelja u Domovinskom ratu, prema ocjeni Upravnog suda, računa se podnositelju kao poseban staž (samo kao staž osiguranja a ne i radni staž) te nije od utjecaja na dužinu trajanja otkaznog roka i visinu otpremnine.
  38. Članak
  39. Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisuje: (...)

(4)U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu, službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme, u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta, a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta.
(5)Službenici koji ne budu raspoređeni u roku iz stavka
  1. ovoga članka iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta, stavljaju se na raspolaganje Vladi rješenjem čelnika tijela. (...) Člankom
  2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisano je:
(1)Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima iz članka 103. ovoga Zakona stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema općim propisima o radu.
(2)Za određivanje dužine trajanja otkaznog roka i visine otpremnine računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.
  1. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  2. stavka
  3. Ustava, Ustavni sud je utvrdio da osporenom presudom Upravnog suda podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom. Pravna stajališta navedena u osporenoj presudi Upravnog suda zasnivaju se na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju tog prava. Ustavni sud utvrđuje da je Upravni sud, polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u upravnom postupku, obrazložio svoja stajališta iznesena u osporenoj presudi, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog prava. Ustavni sud iz navedenih razloga nije prihvatio navode podnositelja da mu u konkretnom slučaju nije osigurana jednakost pred zakonom, zajamčena člankom
  4. stavkom
  5. Ustava.
  6. Sadržaj ustavnog prava na rad i slobodu rada zajamčenog člankom
  7. stavkom
  8. Ustava, između ostalog jest i pružanje zaštite zakonom utvrđenih prava građana, koja iz njihovog rada proizlaze, uključujući i zaštitu u svezi s prestankom radnog odnosa. Ostvarivanje ovih prava, odnosno način i postupak za njihovu primjenu pod jednakim uvjetima za sve, propisan je zakonom. Imajući u vidu činjenice utvrđene u postupku koji je prethodio ustavnosudskom, primijenjeno materijalno pravo te provedeni postupak, Ustavni sud utvrđuje da podnositelju, aktima kojima je kao neraspoređeni službenik stavljen na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske, nije povrijeđeno ustavno pravo na rad i slobodu rada. Navođenje imena drugih službenika koji su prema njegovim tvrdnjama postavljeni na radna mjesta koja ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi ne može biti razlogom zbog kojega bi Ustavni sud u konkretnom slučaju utvrdio povredu ustavnog prava podnositelja na dostupnost svakome radnog mjesta pod jednakim uvjetima, zajamčeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava.
  11. Ustavni sud ocjenjuje neosnovanim navod podnositelja da mu nije omogućen uvid u njegov osobni očevidnik i Pravilnik o unutarnjem redu. Iz dopisa predstojnika Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji od
  12. listopada
  13. razvidno je da su »svi dijelovi« podnositeljevog »predmeta« njemu dostavljeni, dok mu je na zatraženi uvid i eventualni preslik Pravilnika o unutarnjem redu odgovoreno da ih može izvršiti svaki radni dan u radno vrijeme Ureda, kod pomoćnika predstojnika.
  14. Tijekom ustavnosudskog postupka podnositelj je dostavio Sudu presliku presude Općinskog suda u Zadru, broj: P-2894/02 od
  15. travnja
  16. kojom dokazuje da kod njega nije bilo prekida radnog staža, što neposredno utječe na dužinu trajanja otkaznog roka i visinu otpremnine određene prvostupanjskim upravnim rješenjem. Točkom I. izreke te presude, koja je u toj točki postala pravomoćna
  17. srpnja
  18. godine, poništena su kao nezakonita rješenja o stav­ljanju podnositelja na raspolaganje od
  19. svibnja
  20. i početku tijeka otkaznog roka i prestanku službe od
  21. kolovoza
  22. godine. Slijedom navedenog, kod podnositelja ne postoji prekid radnog staža u razdoblju od
  23. veljače
  24. (kada je istekao otkazni rok) do
  25. svibnja
  26. godine (kada se podnositelj ponovo zaposlio u državnoj službi), a koja činjenica u konkretnom slučaju, sukladno članku
  27. stavku
  28. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, može utjecati na dužinu trajanja otkaznog roka i visinu otpremnine. Međutim, imajući u vidu da je presuda Općinskog suda donijeta
  29. godine, dakle, nakon provedenog upravnog postupka i spora u kojima su donijeti akti osporeni ustavnom tužbom, ta presuda ne može biti od utjecaja u ovom ustavnosudskom postupku. Naime, ovlaštenje je i dužnost Ustavnog suda ocjenjivati postojanje povrede ustavnih prava na temelju činjenica utvrđenih u postupku koji prethodi ustavnosudskom. Vezano za navode iz ustavne tužbe da podnositelj, kao sudionik Domovinskog rata, sukladno članku
  30. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ima prednost pri raspoređivanju u novoosnovanom Uredu, što upravno tijelo i Upravni sud, prema mišljenju podnositelja, nisu cijenili, Ustavni sud ističe da je uvidom u spis upravnog tijela utvrdio da te navode podnositelj nije naveo u svom prigovoru niti u tužbi Upravnom sudu, već ih po prvi puta ističe u ustavnoj tužbi. Stoga te navode drugostupanjsko upravno tijelo i Upravni sud nisu ni mogli cijeniti niti se o njima očitovati.
  31. Slijedom iznijetoga, utvrdivši da osporenim aktima podnositelju nisu povrijeđena ustavna prava na koja se u ustavnoj tužbi poziva, Ustavni sud je, na temelju članaka
  32. i
  33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, odlučio kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na članku
  34. stavku
  35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-3308/2003 Zagreb,
  36. veljače
  37. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 31/2006-795 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 31/2006 Broj dokumenta u izdanju: 795 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 20.3.
  38. ELI: /eli/sluzbeni/2006/31/795 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  39. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.