← Hrvatska

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1864/2002 od 8. ožujka 2006.

Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1864/2002 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1864/2002 od
  3. ožujka
  4. NN 40/2006 (12.4.2006.), Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-1864/2002 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 983 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, donio je RJEŠENJE I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 378.,
  9. stavka
  10. alineje
  11. i
  12. stavaka
  13. i
  14. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96.). II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  15. Borko Šamija iz Zagreba podnio je prijedlog za ocjenu ustav­nosti članaka 378.,
  16. stavka
  17. alineje
  18. i
  19. stavaka
  20. i
  21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., u daljnjem tekstu: Zakon o vlasništvu). Članak
  22. glasi:

(1)Suvlasnici nekretnine su dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju.
(2)Upravitelj može biti fizička ili pravna osoba upisana za obav­ljanje tih poslova.
(3)Upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom.
(4)Upravitelj raspolaže sredstvima zajedničke pričuve.
(5)Upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem ne­kretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom iz stavka 1. ovoga članka nije drukčije određeno.
(6)Ako upravitelj upravlja s više nekretnina, dužan je poslovanje svake nekretnine voditi odvojeno. Članak 379. stavak 1. alineja 3. glasi:
(1)Upravitelj je dužan osobito: (...) - utvrditi visinu sredstava zajedničke pričuve koju snosi pojedini suvlasnik, (...) Članak 380. stavci 2. i 3. glase: (...)
(2)Sredstva iz stavka 1. ovoga članka suvlasnici su dužni uplaćivati najmanje u visini koja odgovara 0,54% vrijednosti njihova posebnoga dijela, godišnje.
(3)Ako suvlasnici prikupe sredstva zajedničke pričuve u iznosu većem od 10% vrijednosti nekretnine, ta sredstva privremeno nisu dužni izdvajati sve dok se njihov iznos smanji ispod propisanoga minimuma iz stavka
  1. ovoga članka. (...)
  2. Osporene odredbe Zakona o vlasništvu predlagatelj smatra suprotnim odredbama članaka 3.,
  3. stavka
  4. i
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske. U obrazloženju svog prijedloga i njegove dopune, predlagatelj ističe da se osporenim odredbama Zakona o vlasništvu krši jednakost građana i slobodno odlučivanje o svome vlasništvu. Smatra da je prvi dio članka
  7. Zakona o vlasništvu neprovediv jer nije propisano tko može biti upravitelj i kako će djelovati, tj. smatra da je ostala samo obveza da se to povjeri nekom trgovačkom društvu iako postoje, kako to smatra predlagatelj, i jeftinija rješenja. U svezi članka
  8. stavka
  9. alineje
  10. Zakona o vlasništvu, predlagatelj ističe da je sporno to što Zakon o vlasništvu propisuje da će sam upravitelj odrediti visinu pričuve, dok glede članka
  11. stavaka
  12. i
  13. Zakona o vlasništvu navodi da visina propisane pričuve ne može biti ista za sve jer zgrade nemaju iste sadržaje (npr. liftove) i nisu jednako solidno građene. Predlagatelj predlaže Ustavnom sudu pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom osporenih odredaba te njihovo ukidanje. Prijedlog nije osnovan.
  14. Za ocjenu suglasnosti osporenih odredaba Zakona o vlasništvu s Ustavom mjerodavna je odredba članka
  15. stavka
  16. Ustava, koja glasi: Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.
  17. Osporene odredbe sistematizirane su u prijelaznim i završnim odredbama Glave 3., Izvršavanje ovlasti glede cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju, članci od
  18. do
  19. Člankom
  20. Zakona o vlasništvu propisano je:
(1)Odredbama ove glave uređuju se međusobni odnosi suvlasnika dok oni svoje odnose ne urede sukladno odredbama glave 4. trećega dijela ovoga Zakona.
(2)Izuzetno od odredbe stavka
  1. ovoga članka na odnose između suvlasnika uređene po odredbama ove glave, primjenjuju se odred­be članka
  2. i
  3. glave
  4. trećega dijela ovoga Zakona.
  5. Osporenom odredbom članka
  6. Zakona o vlasništvu propisano je da su suvlasnici nekretnine dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju, koji može biti fizička ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova, kao i da su s upraviteljem o tome dužni sklopiti ugovor. Nadalje, propisano je da će upravitelj tada upravljati nekretninom i zastupati suvlasnike u postupcima pred državnim tijelima u njihovo ime i za njihov račun u skladu s ugovorom. Predlagatelj pogrešno tumači odredbu članka
  7. Zakona o vlasništvu jer je upravo tom odredbom suvlasnicima dano na dispoziciju da odrede upravitelja. Upravitelj može biti svaka fizička ili pravna osoba koja ispunjava Zakonom propisane uvjete (upis za obavljanje tih poslova). Također, predlagatelj pogrešno tumači i stavke 3., 4.,
  8. i
  9. navedenog članka jer su njima jasno propisani opseg i način rada upravitelja, tako da se mogu tumačiti samo onako kako glase. Osporenom odredbom članka
  10. stavka
  11. alineje
  12. Zakona o vlasništvu propisana je dužnost upravitelja da utvrđuje visinu sredstava zajedničke pričuve koju snosi pojedini suvlasnik. Upravitelj nije slobodan u odlučivanju visine zajedničke pričuve, kako to ističe predlagatelj, jer je zakonodavac odredio najmanji i najveći iznos zajedničke pričuve, a taj iznos uvijek ovisi o godišnjem ili višegodišnjem planu održavanja nekretnine. Pri utvrđivanju visine sredstava zajedničke pričuve upravitelj je ograničen odredbom članka
  13. stavka
  14. Zakona o vlasništvu, koja propisuje da su suvlasnici nekretnine dužni uplaćivati pričuvu najmanje u visini koja odgovara 0,54% vrijednosti njihovog posebnog dijela godišnje. S obzirom da je Zakonom o vlasništvu propisano da se poslovi upravljanja nekretninom povjeravaju upravitelju u prijelaznom razdoblju, pravno je prihvatljivo da on utvrđuje i visinu sredstava zajedničke pričuve koju snosi pojedini suvlasnik.
  15. Članak
  16. stavak
  17. već je bio predmetom ocjene kod ovog Suda. Rješenjem broj: U-I-943/1996, U-I-37/1997, U-I-58/1997, U-I-59/1997, U-I-108/1997, U-I-234/1997, U-I-235/1997, U-I-237/1997, U-I-805/1997, U-I-1053/1997, U-I-1054/1997, U-I-259/1998, U-I-493/1998, U-I-991/1998, U-I-1074/1998, U-I-40/1999 i U-I-41/1999 od
  18. srpnja
  19. godine Sud nije prihvatio prijedloge za ocjenu tog članka Zakona, a razlozi su izneseni u točki
  20. obrazloženja (»Narodne novine«, broj 80/99.). S obzirom da podnositelj prijedloga nije ukazao na nove okolnosti koje bi učinile potrebnim ponovno preispitati osporenu odred­bu, Ustavni sud njegov prijedlog nije prihvatio.
  21. Člankom
  22. stavkom
  23. Zakona o vlasništvu propisano je da ako suvlasnici prikupe sredstva zajedničke pričuve u iznosu većem od 10% vrijednosti nekretnine, ta sredstva privremeno nisu dužni izdvajati sve dok se njihov iznos ne smanji ispod propisanog minimuma. Točna je tvrdnja podnositelja da iznos koje je odredio Zakon o vlasništvu u osporenoj odredbi nije u svakoj zgradi isti, ali taj će iznos ovisiti o programu održavanja svake zgrade, s tim što je taj iznos Zakon ograničio u prijelaznom razdoblju na 10% vrijednosti nekretnine, vodeći pritom računa i o socijalnim i drugim elementima. Ustavni sud ocjenjuje da je osporena odredba ustavnopravno prihvatljiva u prijelaznom razdoblju dok suvlasnici svoje međusobne odnose ne urede sukladno odredbama Glave
  24. trećeg dijela Zakona o vlasništvu.
  25. Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da osporene odred­be Zakona o vlasništvu nisu u nesuglasju s člankom
  26. stavkom
  27. Ustava. S obzirom da Ustavni sud mjerodavnom smatra odredbu članka
  28. stavka
  29. Ustava, povredu ostalih istaknutih odredaba Ustava Ustavni sud nije razmatrao.
  30. Iz navedenih je razloga, temeljem članka
  31. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješeno kao u izreci.
  32. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  33. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-1864/2002 Zagreb,
  34. ožujka
  35. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Rješenje, NN 40/2006-983 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Rješenje Izdanje: NN 40/2006 Broj dokumenta u izdanju: 983 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 12.4.
  36. ELI: /eli/sluzbeni/2006/40/983 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  37. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.