← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3138/2004 od 9. ožujka 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3138/2004 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3138/2004 od
  3. ožujka
  4. NN 43/2006 (19.4.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3138/2004 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1035 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tuž­bi koju je podnio E. F. iz K., kojeg zastupa V. B., odvjetnik u K., na sjednici održanoj
  7. ožujka
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Karlovcu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem: P-386/04 (ranije: P-922/87, P-607/93) u najkraćem mogućem roku, a li ne duljem od osam

(8)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, E. F. iz K., V. H. 10, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) u iznosu od 13.100,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je
  12. kolovoza
  13. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Podnositelj je Općinskom sudu u Karlovcu podnio tužbu
  15. svibnja
  16. protiv tužene Države SFRJ, odnosno, Vojne pošte 5102 – Inžinjerijskog školskog centra, radi naknade štete, koju je pretrpio zbog bolesti izazvane »antigenom žutice«. Presudom Općinskog suda u Karlovcu, broj: P-922/87-24 od
  17. prosinca
  18. odbijen je tužbeni zahtjev podnositelja. Presudom Okružnog suda u Karlovcu, broj: Gž-584/89-2 od
  19. siječnja
  20. odbijena je žalba podnositelja i potvrđena prvostupanjska presuda. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj:Rev-2239/1990-2 od
  21. listopada
  22. ukinute su presude Okružnog suda u Karlovcu i Općinskog suda u Karlovcu, te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje
  23. travnja
  24. Na ročištu održanom
  25. svibnja
  26. podnositelj je kao tuženika u ovoj pravnoj stvari naznačio Republiku Hrvatsku kao prav­nog sljednika SFRJ, te je predložio da se tužba dostavi Državnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske radi očitovanja i uključivanja u postupak. Državno pravobraniteljstvo je podneskom od
  27. svibnja
  28. obavijestilo sud da se Republika Hrvatska protivi preinačenju tužbe u ovoj pravnoj stvari, te da su ispunjeni svi razlozi za prekid postupka. Na ročištu održanom
  29. rujna
  30. sud je donio rješenje o prekidu postupka u ovoj pravnoj stvari temeljem članka 184.b Zakona o obveznim odnosima. Podneskom od
  31. studenoga
  32. podnositelj je predložio nastavak postupka. Rješenjem suda broj: P-607/93-48 od
  33. siječnja
  34. odbačen je prijedlog podnositelja za nastavak postupka. Protiv navedenog rješenja podnositelj je podnio žalbu
  35. siječ­nja 2003., te je spis otpremljen Županijskom sudu u Karlovcu
  36. veljače
  37. Rješenjem Županijskog suda u Karlovcu, broj: Gž-331/03-2 od
  38. veljače
  39. ukinuto je rješenje Općinskog suda u Karlovcu i predmet vraćen tom sudu
  40. veljače
  41. na ponovno suđenje. Podneskom od
  42. svibnja
  43. podnositelj je požurio zakazivanje ročišta u ovom predmetu. Rješenjem suda od
  44. lipnja
  45. riješeno je da se prekinuti postupak nastavlja. Na ročištu održanom
  46. listopada
  47. podnositelj je predložio da se provede medicinsko vještačenje. Ročište zakazano za
  48. studenoga
  49. odgođeno je zbog spriječenosti raspravnog suca. Na ročištu održanom
  50. prosinca
  51. saslušan je podnositelj i riješeno je da će se provesti medicinsko vještačenje. Nalaz i mišljenje vještak je sudu dostavio
  52. siječnja
  53. Na ročištu
  54. svibnja
  55. zaključena je glavna rasprava. Ročište zakazano za
  56. lipnja
  57. na kojem je trebala biti objavljena presuda odgođeno je zbog bolesti raspravnog suca. Podnositelj je sudu uputio dvije požurnice
  58. listopada
  59. i
  60. siječnja
  61. Predmet se nalazi u predsjedništvu suda od
  62. veljače
  64. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK 3.
  65. Podnositelj je pokrenuo postupak pred Općinskim sudom u Karlovcu
  66. lipnja
  67. godine tužbom podnesenom radi naknade štete protiv Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Mjerodavnim dijelovima Zakona o dopunama Zakona o obvez­nim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.), koji je stupio na snagu
  68. studenoga
  69. godine, propisano je: Članak
  70. U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91., 3/
  71. i 7/96.) iza članka
  72. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase: ... Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ Članak 184b.
(1)Postupci za naknadu štete nastale u bivšoj SFRJ, koji se vode protiv Republike Hrvatske kao pravne sljednice bivše SFRJ, prekidaju se.
(2)Postupci iz stavka
  1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog propisa kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ. Članak
  2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  3. (članka 184a. stavka
  4. i 184b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  5. stavka
  6. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.
  7. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj dana
  8. srpnja
  9. godine, donio je Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  10. srpnja
  11. godine, a kojim je propisano: Članak 1.
(1)Republika Hrvatska kao jedna od pravnih sljednica bivše SFRJ, odgovara za one štete nastale u bivšoj SFRJ, za koje je po tada važećim propisima, odgovarala bivša SFRJ, ako se razboritim i pravičnim prosuđivanjem svih okolnosti konkretnog slučaja, posebice državljanstva, prebivališta, trajnog boravišta, odnosno sjedišta oštećenika i štetnika, mjesta štetne radnje i nastalih štetnih posljedica, načina uzrokovanja štete i drugih okolnosti odmjerenih u njihovoj ukupnosti, može zaključiti da je Republika Hrvatska, od svih drugih država – pravnih sljednica bivše SFRJ, u najbližoj vezi s konkretnom štetom. Članak
  1. Sudski postupci za naknadu štete nastale u bivšoj SFRJ, koji se vode protiv Republike Hrvatske, prekinuti stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.) nastavit će se stupanjem na snagu ovoga Zakona. 3.
  2. Podnositelj je podnio ustavnu tužbu temeljem članka
  3. Ustavnog zakona zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku, zajamčenog člankom
  4. stavkom
  5. Ustava Republike Hrvatske. Odredbom članka
  6. stavka
  7. Ustava Republike Hrvatske, propisano je: Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud (...) u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama (...). Odredbama članka
  8. Ustavnog zakona propisano je:
(1)Ustavni sud će pokrenuti postupak po ustavnoj tužbi i prije no što je iscrpljen pravni put, u slučaju kad o pravima i obvezama stranke (...) nije u razumnom roku odlučio sud (...).
(2)U odluci kojom usvaja ustavnu tužbu zbog nedonošenja akta u razumnom roku iz stavka 1. ovoga članka, Ustavni sud će nadležnom sudu odrediti rok za donošenje akta kojim će taj sud meritorno odlučiti o pravima i obvezama (...) podnositelja. Rok za donošenje akta počinje teći idućeg dana od dana objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«.
(3)U odluci iz stavka
  1. ovoga članka Ustavni sud će odrediti primjerenu naknadu koja pripada podnositelju zbog povrede njegova ustavnog prava koju je sud učinio kada o pravima i obvezama podnositelja (...) nije odlučio u razumnom roku. Naknada se isplaćuje iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva stranke za njezinu isplatu. Ustavna tužba je osnovana.
  2. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  3. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  4. svibnja
  5. godine tužbom podnositelja Općinskom sudu u Karlovcu, radi naknade štete. Međutim, duljina postupka ne uzima se u razmatranje od tog dana već od
  6. studenoga
  7. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7, 11,
  8. i
  9. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine –Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  10. – pročišćeni tekst, 8/
  11. – ispravak i 14/
  12. u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  13. stavku
  14. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  15. kolovoza
  16. godine, a do toga dana postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno sedamnaest
(17)godina i tri
(3)mjeseca, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao šest
(6)godina, devet
(9)mjeseci i dvadeset pet
(25)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Donoseći rješenje o prekidu postupka dana
  4. rujna
  5. godine, nadležni Općinski sud u Karlovcu postupio je u skladu sa Zakonom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  6. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDA POSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  7. stavkom
  8. Ustavnog zakona, te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  9. stavkom
  10. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  11. stavkom
  12. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  13. stavkom
  14. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  15. stavka
  16. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima raspada bivše SFRJ, došlo do pravne praznine u pogledu odgovornosti novonastalih država u odnosu na obveze bivše države. Stoga je postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je zakonom određen prekid sudskog postupka radi naknade štete za koje je ranije odgovarala bivša SFRJ trajao jednu
(1)godinu, četiri
(4)mjeseca i dvadeset četiri
(24)dana, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, zajamčenog odredbom članka
  1. stavka
  2. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. Takvim zakonom određenim prekidom postupka, te ukupnom duljinom trajanja parničnog postupka pred Općinskim sudom u Karlovcu pokrenutim po tužbi podnositelja, u ovom je slučaju podnositelju povrijeđeno i pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, također zajamčeno člankom
  3. stavkom
  4. Ustava.
  5. Imajući u vidu sve navedene činjenice i okolnosti, u smislu odredbe članka
  6. stavka
  7. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao pod točkom I. izreke ove odluke.
  8. Sukladno odredbi članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud u pravilu određuje za raz­matrano, pravno relevantno razdoblje, uz iznimnu mogućnost uvažavanja nerazumno dugog razdoblja potpune neaktivnosti suda i prije
  11. studenoga
  12. godine, što ovisi o osobitim okolnostima svakoga pojedinog slučaja.
  13. Odluka o objavi (točka IV. izreke) temelji se na odredbama članka
  14. Ustavnog zakona.
  15. Predsjednik Općinskog suda u Karlovcu dužan je dostaviti Ustav­nom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3138/2004 Zagreb,
  4. ožujka
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 43/2006-1035 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 43/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1035 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 19.4.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/43/1035 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.