← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-2623/2002 od 22. ožujka 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-2623/2002 od

  1. ožujka
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-2623/2002 od
  3. ožujka
  4. NN 43/2006 (19.4.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-II-2623/2002 od
  5. ožujka
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1074 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u povodu zahtjeva za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom drugog propisa, na sjednici održanoj
  7. ožujka 2006., donio je ODLUKU I. Ukida se Odluka o festivalskoj pristojbi koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika
  8. rujna
  9. (»Službeni glasnik«Grada Dubrovnika, broj 7/02.). II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama« i »Službenom glasniku« Grada Dubrovnika. Obrazloženje
  10. Vlada Republike Hrvatske podnijela je zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o festivalskoj pristojbi navedene pod točkom I. izreke (u daljnjem tekstu: osporena Odluka), koju je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donijelo na sjednici održanoj
  11. rujna
  12. godine, pozivom na članak
  13. Statuta Grada Dubrovnika (»Službeni glasnik« Grada Dubrovnika, broj 9/01.).
  14. Osporenom Odlukom propisuje se, u bitnome, da su građani, koji se u turističkom mjestu na području Grada Dubrovnika, izvan svojeg prebivališta, koriste uslugama noćenja u smještajnim objektima u kojima se obavlja ugostiteljska ili turistička djelatnost, vlasnici kuća ili stanova za odmor u takvom turističkom mjestu i sve osobe koje u toj kući ili stanu borave, kao i vlasnici plovila na vezu u luci nautičkog turizma, dok na plovilu borave, kao i sve osobe koje na tom plovilu borave, dužni plaćati festivalsku pristojbu. Pod jednakim uvjetima festivalsku pristojbu dužni su plaćati i strani državljani koji se koriste uslugama noćenja u smještajnim objektima u kojima se obavlja ugostiteljska ili turistička djelatnost odnosno strani državljani koji su vlasnici plovila na vezu u luci nautičkog turizma, dok na plovilu borave, kao i sve osobe koje na tom plovilu borave. Osobe navedene u osporenoj Odluci dužne su festivalsku pristoj­bu plaćati po ostvarenom noćenju, za razdoblje od
  15. srpnja do
  16. kolovoza, s primjenom od
  17. siječnja
  18. godine. Visinu pristojbe utvrđuje Gradsko poglavarstvo Grada Dubrovnika u drugoj polovici tekuće godine za iduću. Festivalska je pristojba prihod Javne ustanove »Dubrovačke ljet­ne igre«, koji se u cijelosti raspoređuje Javnoj ustanovi »Dubrovač­ke ljetne igre« i koristi se za financiranje programa »Dubrovačkih ljetnih igara«. Osporenom Odlukom se također propisuju i određena oslobođenja i olakšice, zatim način i rokovi uplate festivalske pristojbe, nadzor nad naplatom, kao i prekršajne sankcije za postupanje protivno odredbama osporene Odluke.
  19. U zahtjevu Vlade Republike Hrvatske navodi se da je Ured državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji donio odluku, klasa: 011-01/02-01/64, urbroj: 2117-01-02-2 od
  20. rujna
  21. godine, kojom se obustavlja od izvršenja osporena Odluka, na temelju odredbe članka
  22. stavka
  23. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine«, broj 33/01.). Nadalje se navodi da je Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske svojom odlukom, klasa: 023-01/02-01/0427, urbroj: 514-11-02-02-2 od
  24. listopada
  25. godine, ocijenilo osnovanom navedenu odluku Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te predložilo Vladi Republike Hrvatske, na temelju članka
  26. stavka
  27. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporene Odluke pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.
  28. Vlada Republike Hrvatske u podnesenom zahtjevu, kojim pokreće ustavnosudski postupak, ističe nesuglasnost osporene Odluke s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 117/93., 33/00., 73/00., 59/01., 107/01., 117/
  29. i 150/02.), Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi (»Narodne novine«, broj 47/
  30. i 27/93.) i Zakona o kazalištima (»Narodne novine«, broj 61/91., 13/
  31. i 127/00.), kao i s odredbama Pravilnika o statusu, ustrojstvu i financiranju Dubrovačkih ljetnih igara (»Narodne novine«, broj 81/02.). Smatra da niti u jednom od navedenih zakonskih akata, kao niti u navedenom podzakonskom aktu, ne postoji pravni temelj slijedom kojeg bi bilo moguće financiranje ustanove iz oblasti kulture na način predviđen osporenom Odlukom, to jest uvođenjem posebne pristojbe građana za tu namjenu. Također Vlada Republike Hrvatske smatra da Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, koje se u preambuli osporene odluke pozvalo isključivo na odredbu članka
  32. Statuta Grada Dubrovnika (»Službeni glasnik« Grada Dubrovnika, broj 9/01.), nije bilo ovlašteno donijeti takvu vrstu odluke.
  33. Slijedom podnesenog zahtjeva Vlade Republike Hrvatske pokrenut je postupak pred Ustavnim sudom, sukladno odredbi članka
  34. alineje
  35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  36. i 49/
  37. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon). Zahtjev je osnovan.
  38. Na temelju analize zahtjeva Vlade Republike Hrvatske, mjerodavnih odredaba Statuta Grada Dubrovnika te mjerodavnih zakonskih odredaba, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da osporena Odluka nije u suglasnosti s odredbama članka
  39. i članka
  40. stavka
  41. Ustava. Nadalje, osporena Odluka nije u suglasnosti s odredbama mjerodavnih zakona i to Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi, te Zakona o kazalištima.
  42. Navedena utvrđenja Ustavnog suda Republike Hrvatske temelje se na sljedećim razlozima: Člankom
  43. Ustava propisano je da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi moraju biti u suglasnosti s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Člankom
  44. stavkom
  45. Ustava propisano je da su svi pred zakonom jednaki. Sukladno navedenoj odredbi članka
  46. stavka
  47. Ustava, građani imaju pravo na jednak položaj i pri financiranju javnih potreba, pa tako i pri financiranju potreba iz oblasti kulture. Jednakost građana osigurana je samo u slučaju ako sve pravne i fizičke osobe plaćaju one doprinose na koje ih obvezuju zakon ili odluke jedinica lokalne i područne samouprave utemeljene na zakonu. Pritom zakoni iz kojih takve obveze proizlaze moraju biti utemeljeni na Ustavu, a drugi propisi, uključujući i odluke jedinica lokalne i područne samouprave, moraju biti utemeljene na Ustavu i zakonu, sukladno odredbama članka
  48. Ustava.
  49. Statutom Grada Dubrovnika uređeni su, pored ostalog, poslovi iz samoupravnog djelokruga Grada. Člankom
  50. Statuta propisano je: Grad obavlja poslove kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima, i to osobito poslove koji se odnose na: (...) – kulturu, tjelesnu kulturu i šport, (...). Člankom
  51. Statuta Grada Dubrovnika, na kojeg se Gradsko vijeće Grada Dubrovnika poziva u preambuli osporene Odluke, uređen je djelokrug Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, pa je, pored ostalog, propisano: Gradsko vijeće: (...)
  52. donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz djelokruga Grada, (...). Člankom
  53. Statuta Grada Dubrovnika propisano je: Grad ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže. Prihodi Grada moraju biti razmjerni poslovima što ga obavljaju njegova tijela u skladu sa zakonom. Člankom
  54. Statuta Grada Dubrovnika propisano je: Prihodi Grada su:
  55. gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe,
  56. prihodi od stvari i imovinskih prava u vlasništvu Grada,
  57. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada ili u kojima Grad ima udio ili dionicu,
  58. prihodi od naknada za koncesiju koju je dalo Gradsko vijeće,
  59. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Gradsko vijeće samo propiše u skladu sa zakonom,
  60. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,
  61. sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske u državnom proračunu,
  62. drugi prihodi određeni zakonom.
  63. Člankom
  64. stavkom
  65. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima prihode kojima, u okviru svog samoupravnog djelokruga, slobodno raspolaže. Prema članku
  66. stavku
  67. istog Zakona, prihodi jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave su: – općinski, gradski, odnosno županijski porezi, prirezi, naknade, doprinosi i pristojbe, – prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i od imovinskih prava, – prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice, odnosno onih u kojima ona ima udio ili dionice, – prihodi od naknada za koncesije koje daje predstavničko tijelo jedinice, – novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propisuje jedinica u skladu sa zakonom, – udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, – sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu, – drugi prihodi određeni zakonom. Na temelju odredbe članka
  68. istog Zakona, u okviru sredstava prikupljenih iz navedenih izvora prihoda, općine, gradovi i županije u svojem samoupravnom djelokrugu obavljaju osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje okoliša te protupožarnu i civilnu zaštitu.
  69. Člankom
  70. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisani su vlastiti izvori sredstava općine i grada. Ti izvori su: – prihodi od vlastite imovine, – općinski odnosno gradski porezi, – novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propisuje grad odnosno općina, – upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom, – boravišne pristojbe u skladu s posebnim zakonom, – komunalne naknade, doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom, – naknade za uporabu javnih, općinskih ili gradskih površina, – drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom.
  71. Člankom
  72. Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi propisano je da Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine donose program javnih potreba u kulturi, te za njihovo provođenje osiguravaju sredstva iz svojih proračuna, u skladu sa zakonom. Člankom
  73. istog Zakona propisano je da ustanove i druge organizacije kulture mogu stjecati i vlastite prihode i to obavljanjem svoje djelatnosti, naknadama za obavljanje usluga, prodajom usluga i proizvoda na tržištu, donacijama, sponzorstvom, poklonima i na drugi način, u skladu sa zakonom.
  74. Prema članku 44a. Zakona o kazalištima, ministar kulture može pravilnikom urediti pitanja u svezi sa statusom, ustrojstvom i financiranjem festivala. U slučaju Dubrovačkih ljetnih igara, ministar kulture je
  75. srpnja
  76. donio Pravilnik o statusu, ustrojstvu i financiranju Dubrovačkih ljetnih igara (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Člankom
  77. Pravilnika Dubrovačke ljetne igre određene su kao kazališna i glazbeno-scenska manifestacija od nacionalnog značenja i od interesa za Republiku Hrvatsku. Kao izvori prihoda Dubrovačkih ljetnih igara člankom
  78. Pravilnika predviđeni su: – državni proračun, – proračun Dubrovačko-neretvanske županije, – proračun Grada Dubrovnika, – prihodi ostvareni djelatnošću Igara, – prihodi od sponzorstva, zaklada, fondacija, darova, – drugi izvori, u skladu sa zakonom. Statutom Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre (pročišćeni tekst od
  79. kolovoza 2002., koji obuhvaća Statut od
  80. studenoga
  81. i Statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta od
  82. ožujka 2002.) utvrđeno je da su Dubrovačke ljetne igre javna ustanova čiji je osnivač i vlasnik Grad Dubrovnik (članci
  83. i
  84. Statuta). Prema odredbi članka
  85. istog Statuta, sredstva za obavljanje djelatnosti Dubrovačkih ljetnih igara osiguravaju se iz: – proračuna Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, – državnog proračuna, – proračuna ostalih jedinica lokalne samouprave na temelju programa djelatnosti, – iz obavljanja registrirane djelatnosti, – iz donacija i legata, – iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Razvidno je iz sadržaja prethodno navedenih općih podzakonskih akata – Pravilnika i Statuta Dubrovačkih ljetnih igara, da su izvori financiranja Dubrovačkih ljetnih igara tim aktima u cijelosti uređeni, i to u skladu s mjerodavnim zakonima, kako to proizlazi iz obrazloženja u točkama 9.,
  86. i
  88. Iz svega izloženog proizlazi da uređivanje statusa, ustrojstva i financiranja Dubrovačkih ljetnih igara, kao javne ustanove, odnosno manifestacije (festivala) od nacionalnog značenja i od interesa za Republiku Hrvatsku, unatoč činjenici da se radi o javnoj ustanovi čiji je osnivač i vlasnik Grad Dubrovnik, u okviru svojeg samoupravnog djelokruga (članak
  89. alineja
  90. Zakona o ustanovama, »Narodne novine«, broj 76/93.), ne pripada u nadležnost Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, u smislu članaka
  91. i
  92. Statuta Grada Dubrovnika, na način da bi Gradsko vijeće Grada Dubrovnika bilo ovlašteno propisivati nove vrste izvora financiranja potreba odnosno poslova iz oblasti kulture (kao i bilo koje druge oblasti), a da takvi izvori financiranja nisu utvrđeni mjerodavnim zakonima. Naime, u konkretnom slučaju, člankom
  93. osporene Odluke propisano je da je »festivalska pristojba prihod Javne ustanove Dubrovačke ljetne igre«. Nadalje je propisano da se prikupljena sredstva festivalske pristojbe u cijelosti »raspoređuju Javnoj ustanovi Dubrovačke ljetne igre«. Prema tome, pravna priroda prihoda od (festivalske) pristojbe definirana je najprije kao vlastiti prihod te ustanove, da bi daljnja formulacija upućivala na to da se radi o prihodu Grada Dubrovnika koji se »raspoređuje« Javnoj ustanovi Dubrovačke ljetne igre. Potrebno je, međutim, istaknuti da su, sukladno već citiranim odredbama mjerodavnih zakona koji uređuju načine financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i načine financiranja javnih potreba u kulturi, pristojbe utvrđene isključivo kao prihod općine, grada odnosno županije, a i tada su to, kako je izričito propisano, isključivo upravne odnosno boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonima.
  94. Iz svega izloženog slijedi da su osporenom Odlukom, koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, a kojom to predstavničko tijelo, bez zakonske osnove, utvrđuje dodatni vlastiti izvor prihoda iz posebnih pristojbi građana koje nisu zakonom propisane, povrijeđene odredbe članka
  95. i članka
  96. stavka
  97. Ustava.
  98. Zbog toga je, a na temelju odredbe članka
  99. alineje
  100. Ustava Republike Hrvatske, te odredbe članka
  101. stavka
  102. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkom I. izreke. Točka II. izreke ove odluke temelji se na odredbi članka
  103. Ustavnog zakona. Broj: U-II-2623/2002 Zagreb,
  104. ožujka
  105. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 43/2006-1074 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 43/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1074 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 19.4.
  106. ELI: /eli/sluzbeni/2006/43/1074 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  107. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.