← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1231/2005 od 5. travnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1231/2005 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1231/2005 od
  3. travnja
  4. NN 53/2006 (15.5.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1231/2005 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1290 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković u postupku pokrenutom ustavnom tužbom D. T. iz B. M., koga zastupa T. F., odvjetnik iz O., na sjednici održanoj
  7. travnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Osijeku, broj: Gž-303/05-2 od
  10. veljače
  11. godine, kojom je odbijena kao neosnovana podnositeljeva žalba i potvrđena presuda Općinskog suda u Belom Manastiru, broj: P-327/04-7 od
  12. listopada
  13. godine. Prvostupanjski sud je u cijelosti odbio zahtjev podnositelja za naknadu štete na isplatu novčanog iznosa na ime 50% uvećane plaće za svaki mjesec počev od
  14. studenoga
  15. godine zaključno do
  16. srpnja
  17. godine s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.
  18. Podnositelj u ustavnoj tužbi navodi da je člankom
  19. stavkom
  20. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« broj 44/96., 57/96., 124/97., 73/00., 87/00., 94/01., 88/
  21. i 26/03., u daljnjem tekstu: ZPPDS), koji je stupio na snagu
  22. godine, propisano da područjima posebne državne skrbi pripada i tada okupirano hrvatsko Podunavlje, s poimence naznačenim nazivima općina, gradova i naselja, dok je stavkom
  23. tog članka propisano da će Vlada Republike Hrvatske općine, gradove i naselja iz stavka
  24. razvrstati u I. i II. skupinu područja posebne državne skrbi, kad utvrdi da su se za to stekli uvjeti. Navodi da pravo na uvećanu plaću pripada i podnositelju kao zaposleniku u tijelu državne uprave koji je radio na području posebne državne skrbi i to od dana stupanja na snagu ZPPDS-a. Podnositelj smatra da su se uvjeti za razvrstavanje općina, gradova i naselja u područja posebne državne skrbi stekli danom donošenja rješenja o rasporedu na poslove i radne zadatke u tijelu državne uprave, što znači još
  25. godine, a najkasnije
  26. siječnja
  27. godine, kada je završen postupak mirne reintegracije tog područja u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske. Navodi da je općine, gradove i naselja hrvatskog Podunavlja u područja posebne državne skrbi razvrstao tek Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, broj 73/00., u daljnjem tekstu: ZIDZPPDS), koji je stupio na snagu
  28. srpnja
  29. godine, a kojim je hrvatsko Podunavlje razvrstano u I. skupinu područja posebne državne skrbi. Podnositelj ističe da je osporenom sudskom odlukom diskriminiran u odnosu na sve druge zaposlenike u tijelima državne uprave na područjima posebne državne skrbi. Smatra da je pravo na uvećanu plaću utvrđeno ZPPDS-om iz
  30. godine i teče od dana stupanja na snagu toga zakona, tj. od dana kada je započeo raditi nakon reintegracije hrvatskog Podunavlja na tom području. Slijedom navedenog podnositelj smatra da su mu drugostupanjskom odlukom povrijeđena ustavna prava, zajamčena odredbom članka
  31. stavka 2., te članka
  32. Ustava Republike Hrvatske i predlaže usvajanje ustavne tužbe te ukidanje drugostupanjske presude.
  33. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Belom Manastiru, broj: P-327/
  34. Ustavna tužba nije osnovana.
  35. U postupku pokrenutom ustavnom tužbom temeljem odredbe članka
  36. stavka
  37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  38. i 49/
  39. – pročišćeni tekst), Ustavni sud, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  40. Presudom Općinskog suda u Belom Manastiru, broj: P-327/04-7 od
  41. listopada
  42. godine, odbijen je zahtjev podnositelja za isplatu novčanog iznosa na ime 50% uvećane plaće za svaki mjesec počev od
  43. studenoga
  44. godine zaključno do
  45. srpnja
  46. godine, s obrazloženjem da ostvarenje prava na isplatu uvećane plaće, podnositelju pripada tek od
  47. srpnja
  48. godine kada je stupio na snagu ZIDZPPDS, kojim je izvršeno razvrstavanje gradova i općina hrvatskog Podunavlja u prvu skupinu područja posebne državne skrbi čime je ujedno i određena visina uvećane plaće. S obzirom da se zahtjev podnositelja odnosi na isplatu uvećane plaće zaključno do
  49. srpnja
  50. godine, dakle, na razdoblje prije razvrstavanja hrvatskog Podunavlja u prvu skupinu područja posebne državne skrbi, prvostupanjski sud je zahtjev podnositelja u cijelosti odbio kao neosnovan. Ocjenjujući navode žalbe podnositelja drugostupanjski sud je odbio žalbu u cijelosti kao neosnovanu, smatravši da prvostupanjski sud tijekom postupka nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, kao i iz razloga što smatra kako je prvostupanjski sud točno i potpuno utvrdio činjenično stanje te na isto pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo.
  51. Odredbe članka
  52. stavaka
  53. i
  54. ZPPDS-a glase:

(1)Područjima posebne državne skrbi pripada i još uvijek okupirano hrvatsko Podunavlje i to: a) općine i gradovi: – Beli Manastir (...)
(2)Vlada Republike Hrvatske će općine, gradove i naselja iz stavka
  1. ovog članka razvrstati u prvu ili drugu skupinu područja posebne državne skrbi kad utvrdi da su se za to stekli uvjeti. Člankom
  2. ZIDZPPDS-a, koji je stupio na snagu
  3. srpnja
  4. godine, razvrstane su općine, gradovi i naselja u hrvatskom Podunavlju u prvu i drugu skupinu područja posebne državne skrbi.
  5. Ustavni sud u odluci, broj: U-III-774/2004 od
  6. studenoga
  7. godine, zauzeo je stajalište prema kojem je Vlada Republike Hrvatske imala obvezu razvrstati mjesta hrvatskog Podunavlja u područja prve ili druge skupine, ali tek kada se za to steknu uvjeti, a ne kako to navodi podnositelj danom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Odredbom članka
  8. stavka
  9. ZPPDS-a nije određen rok u kojem Vlada Republike Hrvatske mora općine, gradove i naselja u hrvatskom Podunavlju razvrstati u prvu ili drugu skupinu područja posebne državne skrbi. Na temelju izričite zakonske ovlasti Vlada Republike Hrvatske sama određuje uvjete i procjenjuje njihovo ispunjenje, što je konstitutivna pretpostavka za priznavanje prava podnositelja.
  10. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  11. stavka
  12. Ustava, Ustavni sud je utvrdio da osporenim presudama podnositelju u konkretnom slučaju nije povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom. Pravna stajališta navedena u osporenim presudama nadležnih sudova zasnivaju se na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju tog prava. Ustavni sud utvrđuje da su nadležni sudovi, polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom dokaznom postupku, obrazložili svoja stajališta iznesena u osporenim presudama, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog prava.
  13. Odredbom članka
  14. Ustava propisano je da su svi državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti te nije mjerodav­na u ovom slučaju (stajalište Ustavnog suda izraženo u odluci broj:U-III-884/2004, »Narodne novine«, broj 2/05.).
  15. Slijedom navedenog, a primjenom odredbi članaka
  16. i
  17. Ustavnog zakona, valjalo je odlučiti kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na članku
  18. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1231/2005 Zagreb,
  19. travnja
  20. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 53/2006-1290 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 53/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1290 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 15.5.
  21. ELI: /eli/sluzbeni/2006/53/1290 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  22. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.