← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-2472/2003 od 20. travnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-2472/2003 od

  1. travnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-2472/2003 od
  3. travnja
  4. NN 58/2006 (26.5.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-2472/2003 od
  5. travnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1408 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio N. B. iz Š., kojeg zastupa M. B., odvjetnik iz Š., na sjednici održanoj
  7. travnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Županijski sud u Šibeniku dužan je donijeti odluku u pred­metu podnositelja, koji se pred tim sudom vodi pod brojem: Gž-1654/05 (P-262/88) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe N. B. iz Š., ul. Z. 10, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) u iznosu od 7.200,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnio je
  12. srpnja
  13. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, na temelju očitovanja Općinskog suda u Šibeniku i preslike spisa, utvrdio činjenice koje su pravnorelevantne za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  15. stavkom
  16. Ustava: B. B. i T. S. podnijele su
  17. veljače
  18. godine Općinskom sudu u Šibeniku tužbu protiv svog brata N. B., podnositelja ustavne tužbe, kao drugotuženika u parničnompredmetu radi utvrđenja koje nekretnine sačinjavaju ostavinsku masu iza njihove pok. majke. Predmet se vodi pod brojem P-262/
  19. Tužiteljice su pokrenule parnični postupak jer ih je sud u ostavinskom predmetu broj: O-131/88 uputio u parnicu. Ročišta su održana
  20. ožujka,
  21. travnja i
  22. lipnja
  23. godine, na kojem ročištu je spisu pripojena protutužba drugotuženika N. B., podnositelja ustavne tužbe (taj predmet se do tada vodio pod brojem P-876/88). Očevid na licu mjesta održan je
  24. travnja
  25. godine, uz prisustvo sudskog građevinskog vještaka. Nakon požurnice suda, sudski vještak dostavio je
  26. rujna
  27. godine nalaz i mišljenje. Ročišta su održana
  28. studenoga i
  29. prosinca
  30. godine, na kojem ročištu je raspravljanje odgođeno do postavljanja staratelja za poseban slučaj prvotuženiku, koji je preminuo. Z. B. umiješala se
  31. siječnja
  32. godine tužbom glavnog miješanja (broj predmeta P-193/93) u parnicu broj: P-262/
  33. Ročišta su održana
  34. siječnja,
  35. ožujka i
  36. travnja
  37. godine, te
  38. veljače
  39. godine, a novi očevid održan je
  40. ožujka
  41. godine, uz prisustvo novog sudskog vještaka. Sudski vještak je
  42. siječnja
  43. godine dostavio sudu nalaz i mišljenje. Ročišta su održana
  44. srpnja
  45. godine,
  46. lipnja,
  47. lipnja i
  48. srpnja
  49. godine, te
  50. siječnja,
  51. ožujka i
  52. rujna
  53. godine. Uređujući sudac je
  54. studenoga
  55. godine, radi lakšeg raspravljanja, razdvojio spise prethodno pripojene predmetu broj: P-262/88, tako da je raspravljanje po tužbi nastavljeno u predmetu broj: P-262/88, a odvojeno će se voditi predmeti koji su pokrenuti protutužbom i tužbom glavnog miješanja. Ročišta su održana
  56. rujna,
  57. studenoga,
  58. prosinca
  59. godine i
  60. ožujka
  61. godine. Općinski sud u Šibeniku donio je presudu u ožujku
  62. godine. Provjerom na dan
  63. ožujka
  64. godine Ustavni sud je utvrdio da je povodom žalbe »protutužitelja« spis od
  65. studenoga
  66. godine na rješavanju kod Županijskog suda u Šibeniku. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  67. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka
  68. stavka
  69. Ustava Republike Hrvatske i članka
  70. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  71. Svoju odluku Ustavni sud temelji na sljedećim utvrđenjima: 4.
  72. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  73. veljače
  74. godine, tužbom tužiteljica B. B. i T. S. protiv drugotuženika, podnositelja ustavne tužbe, podnesenom Općinskom sudu u Šibeniku. Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana, već od
  75. studenoga
  76. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  77. – pročišćeni tekst, 8/
  78. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  79. stavku
  80. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnesena je
  81. srpnja
  82. godine, a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno petnaest
(15)godina, četiri
(4)mjeseca i dvadeset dva
(22)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao pet
(5)godina, osam
(8)mjeseci i četiri
(4)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Ustavni sud utvrđuje da se u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju postupak najprije vodio pred Općinskim sudom u Šibeniku, koji je
  2. godine donio presudu. Unutar ukupno razmatranog razdoblja bila su dva dulja razdoblja neaktivnosti suda: od
  3. travnja
  4. do
  5. studenoga
  6. (oko dvije i pol godine) i u pravno relevantnom razdoblju, od
  7. ožujka
  8. godine do
  9. srpnja
  10. godine (oko tri godine i četiri mjeseca). Povodom žalbe spis je od
  11. svibnja
  12. godine na rješavanju kod Županijskog suda u Šibeniku. 4.
  13. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽENIKA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe nije pridonio duljini trajanja sudskog postupka. 4.
  14. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da se radi o djelomično složenom predmetu, u kojem je potrebno provesti građevinsko vještačenje. To, međutim, ne može opravdati duljinu parničnog postupka. OCJENA USTAVNOG SUDA
  15. Parnični postupak ukupno traje preko petnaest godina i još nije pravomoćno dovršen. Napominje se da je Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda izrijekom utvrdio da povreda prava na suđenje u razumnom roku postoji samo ako je država ugovornica odgovorna za ta odugovlačenja, to jest ako su odugovlačenja uzrokovala državna tijela (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Monnet protiv Francuske od
  16. listopada
  17. te Šoć protiv Hrvatske od
  18. svibnja
  19. godine). Imajući u vidu neučinkovito postupanje suda prvog stupnja, trajanje vještačenja i ukupno trajanje postupka, sagledavajući pri tome parnični postupak kao jedinstvenu cjelinu, Ustavni sud utvrdio je da vođenje postupka ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku. Ustavni sud stoga utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  20. stavkom
  21. Ustava Republike Hrvatske. U smislu članka
  22. stavka
  23. Ustavnog zakona donesena je odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  24. Sukladno članku
  25. stavku
  26. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud određuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  27. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na članku
  28. stavku
  29. Ustavnog zakona.
  30. Predsjednik Županijskog suda u Šibeniku dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-2472/2003 Zagreb,
  4. travnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 58/2006-1408 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 58/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1408 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 26.5.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/58/1408 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.