← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-3112/2002, U-I-4764/2005. od 20. travnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-3112/2002, U-I-4764/

  1. od
  2. travnja
  3. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-3112/2002, U-I-4764/
  4. od
  5. travnja
  6. NN 58/2006 (26.5.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-I-3112/2002, U-I-4764/
  7. od
  8. travnja
  9. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1413 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlozima za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj
  10. travnja
  11. godine, donio je ODLUKU I. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te se ukida članak
  12. Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«broj 51/01.). II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti članka
  14. Zakona o državnom odvjetništvu (»Narodne novine« broj 51/01.; u daljnjem tekstu: ZDO) s Ustavom podnijeli su Milka Savić, odvjetnica iz Zagreba i Željko Ćapin iz Splita (u daljnjem tekstu: predlagatelji).
  15. Članak
  16. ZDO glasi: Članak 21.

(1)Sud ili drugo nadležno tijelo će svojom odlukom odgoditi ili prekinuti ovrhu odnosno izvršenje te odluke na zahtjev nadležnoga državnog odvjetništva kada ono namjerava podnijeti odgovarajuće pravno sredstvo protiv pravomoćne odluke kojom je završen sudski ili upravni postupak zbog povrede zakona ili međunarodnog ugovora, ili kada su se stekli drugi zakonom propisani uvjeti.
(2)Odgoda ili prekid ovrhe, odnosno izvršenja iz stavka
  1. ovoga članka traje do završetka postupka o pravnom sredstvu, ili istekom 15 dana od dana dostave rješenja o odgodi ili prekidu, ako državno odvjetništvo u tom roku ne podnese odgovarajuće pravno sredstvo.
  2. Predlagateljica ističe da osporene odredbe članka
  3. ZDO nisu suglasne s člankom
  4. stavkom
  5. Ustava Republike Hrvatske, jer je prema osporenim zakonskim odredbama Republika Hrvatska (koju zastupa državno odvjetništvo) u favoriziranom položaju u odnosu prema drugim sudionicima u postupcima pred sudom. Predlagateljica navodi da je osporenim odredbama, kao razlog odgode ili prekida ovrhe, propisano izjavljivanje revizije ili podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti od strane nadležnog državnog odvjetništva a ti razlozi nisu uvršteni među razloge za odgodu ovrhe propisane člankom
  6. Ovršnog zakona (»Narodne novine« broj 57/96., 29/99., 42/00., 173/03., 151/
  7. i 88/05.; u daljnjem tekstu: OZ). Predlagateljica smatra da navedena nesuglasnost osporenih odredaba ZDO s odredbama OZ onemogućava poštivanje OZ kojim se osigurava ostvarivanje »jednakosti građana pred sudom«. Činjenicu da Republika Hrvatska (u zahtjevu za odgodu, odnosno prekid ovrhe na temelju osporenog članka
  8. ZDO) ne mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu štetu, predlagateljica smatra dodatnim argumentom u prilog tvrdnji da osporene odredbe nisu suglasne s člankom
  9. stavkom
  10. Ustava. Pored toga, predlagateljica ukazuje i na nesuglasnost osporenih odredaba s člankom
  11. stavkom
  12. Ustava, kojim se zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti, jer »prvostupanjski sud ne može dalje provoditi ovrhu, a vezan je pravomoćnim sudskim odlukama«. Predlagatelj smatra da osporeni članak
  13. ZDO nije suglasan s člancima 3., 5.,
  14. i
  15. Ustava. Ističe da osporene zakonske odredbe stvaraju pravnu nesigurnost jer se državna odvjetništva u pravomoćno okončanim sudskim postupcima pojavljuju kao »nalogodavci« sudovima. Pored toga navodi da u postupcima, u kojima državno odvjetništvo sudjeluje kao zakonski zastupnik Republike Hrvatske, osporena odredba omogućuje jednoj stranci u postupku da naloži sudu određeno postupanje, a što je u nesuglasnosti s Ustavom.
  16. Na temelju članka
  17. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  18. i 49/
  19. – pročišćeni tekst), zatraženo je i dobiveno očitovanje Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Prijedlozi su osnovani.
  20. Za ocjenu suglasnosti članka
  21. ZDO s Ustavom mjerodavne su odredbe članaka 3.,
  22. stavka
  23. i
  24. stavka
  25. Ustava. Članak
  26. Ustava propisuje da je jednakost jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Članak
  27. stavak
  28. Ustava propisuje da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom. Članak
  29. stavak
  30. Ustava propisuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.
  31. Odredbe članka
  32. stavaka
  33. i
  34. Ustava glase:
(1)Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
(7)Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadležnost državnog odvjetništva uređuje se zakonom.
  1. Sukladno članku
  2. stavku
  3. Ustava, osporenim ZDO uređeni su ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, uvjeti i postupak za imenovanje i razrješenje državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, njihove ovlasti, prava i dužnosti, kao i njihova stegovna odgovornost, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, uvjeti za prijam službenika i namještenika, čuvanje službene tajne i osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava, te druga pitanja od važnosti za njihov rad (članak
  4. stavak
  5. ZDO). Državno odvjetništvo obavlja svoje ovlasti na osnovi Ustava, zakona, međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske i drugih propisa koji su donijeti sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru i zakonu Republike Hrvatske (članak
  6. stavak
  7. ZDO).
  8. Pravni položaj državnog odvjetništva kao podnositelja pravnih sredstava za zaštitu Ustava i zakona (u kaznenim, parničnim, upravnim i drugim postupcima), razlikuje se od pravnog položaja državnog odvjetništva kao zastupnika Republike Hrvatske u postupcima pred sudom i drugim nadležnim tijelom. Osporeni članak
  9. stavak
  10. ZDO daje ovlaštenje državnom odvjetništvu da zatraži odgodu ili prekid ovrhe kad namjerava podići odgovarajuće pravno sredstvo protiv pravomoćne odluke kojom je završen sudski ili upravni postupak. Istom odredbom propisana je obveza suda ili drugog nadležnog tijela da u povodu zahtjeva državnog odvjetništva svojom odlukom odgodi, odnosno prekine ovrhu. Državno odvjetništvo ovlašteno je ulagati pravna sredstva protiv pravomoćnih odluka kojima je završen sudski ili upravni postupak u postupcima u kojima zastupa Republiku Hrvatsku, ali i u postupcima u kojima sudjeluje isključivo kao tijelo ovlašteno za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Ovlaštenje državnog odvjetništva da zatraži odgodu, odnosno prekid ovrhe (i obveza suda da u povodu takvog zahtjeva odgodi, odnosno prekine ovrhu) propisano stavkom
  11. osporenog članka
  12. ZDO-a, pripada državnom odvjetništvu u situaciji kad državno odvjetništvo namjerava izjaviti reviziju ili podići zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv pravomoćne odluke donesene u postupku u kojemu zastupa Republiku Hrvatsku, ali i u situaciji kad državno odvjetništvo (u postupku u kojemu ne sudjeluje Republika Hrvatska) namjerava podići zahtjev za zaštitu zakonitosti. Stoga domašaj osporene odredbe valja promatrati zasebno za svaku od dvije navedene pravne situacije. U postupcima u kojima Republika Hrvatska ne sudjeluje kao stranka u postupku, državno odvjetništvo može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti pod pretpostavkama propisanim mjerodavnim zakonima. U tim postupcima državno odvjetništvo može, sukladno ovlaštenju propisanom osporenom odredbom, zatražiti odgodu, odnosno prekid ovrhe do donošenja odluke o zahtjevu za zaštitu zakonitosti. Na ovlaštenje državnog odvjetništva propisano osporenom odredbom nema utjecaja činjenica tko su stranke u postupku, niti je u navedenoj pravnoj situaciji osporenim odredbama jedna strana u postupku dovedena u povoljniji položaj u odnosu na drugu stranku u postupku. Pored navedenog, potrebno je navesti i sljedeće: Odredbom članka
  13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 117/03.; u daljnjem tekstu: ZID ZPP-a) propisano je: »U glavi dvadeset šestoj naslov Poglavlje
  14. »
  15. Zahtjev za zaštitu zakonitosti« i članci
  16. do
  17. brišu se«. Prema članku
  18. stavku
  19. ZID ZPP-a, odredba članka (...)
  20. tog Zakona primjenjivat će se samo na postupke u kojima je glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom zaključena nakon stupanja na snagu tog Zakona. Prema članku
  21. ZID ZPP-a, u sudskim postupcima u kojima se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, zahtjev za zaštitu zakonitosti ne može se izjaviti ako je postupak pred prvostupanjskim sudom okončan nakon stupanja na snagu ZID ZPP-a. Iz navedenih zakonskih odredaba razvidno je da je nakon stupanja na snagu ZID ZPP-a podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti (u parničnom postupku) dopušteno samo u predmetima u kojima je glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom zaključena prije stupanja na snagu tog Zakona (
  22. prosinca
  23. godine).
  24. U odnosu na (parnične) postupke u kojima državno odvjetništvo sudjeluje kao zastupnik Republike Hrvatske, Ustavni sud ističe sljedeće: Protiv pravomoćne presude donesene u parničnom postupku stranke imaju pravo izjaviti reviziju, a državno odvjetništvo može podići zahtjev za zaštitu zakonitosti pod pretpostavkama propisanim Zakonom o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91., 91/92., 112/
  25. i 117/03.). U ovršnom postupku koji se vodi na temelju OZ, razlozi za odgodu ovrhe temeljem ovršenikovog prijedloga propisani su člankom
  26. OZ i oni su jednaki za svakog ovršenika, dakle, neovisno o tome je li ovršenik Republika Hrvatska (koju zastupa nadležno državno odvjetništvo) ili bilo tko drugi. Prema odredbi članka
  27. stavka
  28. točke
  29. OZ, na prijedlog ovršenika sud može (ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje) u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek. Sijedom iznijetog, Ustavni sud utvrđuje da u situaciji kad je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, svaki ovršenik ima pravo zatražiti odgodu ovrhe, a nadležni sud će odlučiti hoće li odgoditi ovrhu. Međutim, ako Republika Hrvatska, kao stranka u postupku, izjavi reviziju, osporena odredba članka
  30. stavka
  31. ZDO daje državnom odvjetništvu ovlaštenje da od nadležnog suda zatraži odgodu odnosno prekid ovrhe do donošenja odluke o reviziji, a nadležni sud (u povodu takvog zahtjeva) mora odrediti odgodu odnosno prekid ovrhe. Nasuprot tome, zahtjev svakog drugog ovršenika nije razlog za obveznu odgodu odnosno prekid ovrhe. Do iste pravne situacije dolazi i u slučaju kad državno odvjetništvo (u parničnim postupcima u kojima je jedna od stranaka Republika Hrvatska) protiv pravomoćne presude podigne zahtjev za zaštitu zakonitosti. Osporena odredba članka
  32. stavka
  33. ZDO i u tom slučaju daje državnom odvjetništvu ovlaštenje da od nadležnog suda zatraži odgodu, odnosno prekid ovrhe do donošenja odluke o zahtjevu za zaštitu zakonitosti, a nadležni sud mora odrediti odgodu odnosno prekid ovrhe. Slijedom iznijetog, Ustavni sud utvrđuje da osporeni članak
  34. stavak
  35. ZDO dovodi do nejednakog pravnog položaja stranaka u navedenim postupcima u kojima je jedna od stranaka Republika Hrvatska.
  36. Ustavom zajamčeno pravo na pravično suđenje (članak
  37. stavak
  38. Ustava) uključuje (pored ostalog) i procesnu ravnopravnost stranaka u postupcima pred sudom. Načelo jednakosti sredstava dio je pojma pravičnog suđenja i pretpostavlja jednaka prava i obveze stranaka u postupcima pred sudom. Da bi zakonske odredbe kojima je uređen pravni položaj stranaka odnosno njihovih zastupnika u postupcima pred sudom udovoljile zahtjevu kojeg postavlja članak
  39. stavak
  40. Ustava, pravni položaj stranaka i njihovih zastupnika mora biti jednak. Stoga različit opseg prava Republike Hrvatske i drugih stranaka u navedenim postupcima pred sudom koji proizlazi iz osporenog članka
  41. stavka
  42. ZDO, sa stajališta članka
  43. stavka
  44. Ustava nije prihvatljiv. Slijedom iznijetog, Ustavni sud ocjenjuje da je članak
  45. ZDO nesuglasan s člankom
  46. Ustava kojim je jednakost utvrđena jednom od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, zatim s Ustavom zajamčenim pravom na jednakost sredstava (kao sastavnim dijelom prava na pravično suđenje iz članka
  47. stavka
  48. Ustava), te s člankom
  49. stavkom
  50. Ustava.
  51. Sud nije razmatrao navode predlagateljice o suprotnosti osporene odredbe s člankom
  52. stavkom
  53. OZ, jer međusobna usklađenost zakonskih odredaba nije predmet ustavnosudske ocjene u smislu članka
  54. Ustava.
  55. S obzirom na navedeno, na temelju članka
  56. stavka
  57. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske odlučeno je kao u točki I. izreke.
  58. Objava odluke (točka II. izreke) temelji se na članku
  59. stavku
  60. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-I-3112/2002 U-I-4764/2005 Zagreb,
  61. travnja
  62. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 58/2006-1413 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 58/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1413 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 26.5.
  63. ELI: /eli/sluzbeni/2006/58/1413 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  64. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.