Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2714/2004 od
- svibnja
- Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2714/2004 od
- svibnja
- NN 59/2006 (29.5.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2714/2004 od
- svibnja
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1443 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom P. G. d.o.o. iz K., koje zastupa M. Š., odvjetnik iz Z., na sjednici održanoj
- svibnja
- godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukidaju se: – rješenje Županijskog suda u Zlataru, broj: Gž-796/04-2 od
- lipnja
- godine i – rješenje Općinskog suda u Krapini, broj: P-451/03-52 od
- veljače
- godine. III. Predmet se vraća Općinskom sudu u Krapini na ponovni postupak. IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
- Ustavna tužba podnesena je protiv rješenja Županijskog suda u Zlataru, broj: Gž-796/04-2 od
- lipnja
- godine, kojim je odbijena žalba podnositelja i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Krapini, broj: P-451/03-52 od
- veljače
- godine. Rješenjem Općinskog suda u Krapini odbijen je tužbeni zahtjev podnositelja kojim je zatražio da se utvrdi da su ga tuženici, B. K. i B. K., smetali
- travnja
- godine u posljednjem mirnom posjedu nekretnina koje su se sastojale od 3 poslovne prostorije u objektu A. k. u K. na način da su skinuli dvoja ulazna vrata, dvoja pregradna vrata i vrata od WC-a zajedno s ključevima svih vrata, isključili dovod električne energije u spornom poslovnom prostoru sljedećeg dana, te tako uznemirili posjed podnositelja i onemogućili ga u obavljanju djelatnosti javnog cestovnog prometa, pa da im se naloži da uspostave ranije posjedovno stanje kao i da se ubuduće klone takvog ili sličnog smetanja.
- Podnositelj smatra da su mu osporenim rješenjem Županijskog suda u Zlataru, zbog pogrešne primjene materijalnog i procesnog prava, povrijeđena ustavna prava propisana odredbama članaka
- stavka
- i
- stavka
- Ustava Republike Hrvatske. U ustavnoj tužbi podnositelj u bitnom navodi da je u posjedovnoj parnici presuđeno na temelju načela petitorium absorbet possessorium koje nema uporišta u pozitivnom pravu. Tvrdi da mu nije pružena zaštita posjeda iako ga je tuženik samovlasno i nasilno smetao u posjedu i to prije donošenja presude u petitornoj parnici (presuda Općinskog suda u Krapini, broj: P-76/01 od
- travnja
- godine, ispravljena rješenjem Općinskog suda u Krapini od
- kolovoza
- godine, potvrđena presudom Županijskog suda u Zlataru, broj: Gž-1618/02 od
- siječnja
- godine) kojom je utvrđeno da ovdje tuženi kao zakupodavac i vlasnik ima pravo na posjed. Ističe da je sud prije odlučio u petitornoj nego u posjedovnoj parnici koja je žurne naravi. U požurnici od
- ožujka
- godine podnositelj, između ostaloga, navodi da je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem, broj: Gzz-199/03 od
- siječnja
- godine, prihvatio zahtjev za zaštitu zakonitosti Državnog odvjetništva Republike Hrvatske broj: G-DO-387/03 od
- travnja
- godine, te ukinuo presudu Županijskog suda u Zlataru, broj: Gž-1618/02 od
- siječnja
- godine i presudu Općinskog suda u Krapini, broj: P-76/01 od
- travnja
- godine (ispravljenu rješenjem Općinskog suda u Krapini od
- kolovoza
- godine), te predmet vratio na ponovno suđenje. Usprkos ukidanju navedenih presuda (na kojima je utemeljeno osporeno rješenje) podnositelj ističe da je ostao bez pravne zaštite jer prema članku
- Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
- i 117/03.) nije dopušteno tražiti ponavljanje pravomoćno završenog postupka zbog smetanja posjeda »ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog tijela, a ta odluka bude pravomoćno preinačena, ukinuta odnosno poništena« (članak
- stavak
- točka
- Zakona o parničnom postupku). Predlaže Sudu da usvoji ustavnu tužbu te ukine rješenja Županijskog suda u Zlataru i Općinskog suda u Krapini. Ustavna tužba je osnovana.
- Prema odredbi članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
- i 49/
- – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do nedopuštenog posizanja u Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode. Pritom se Ustavni sud, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
- U konkretnom slučaju mjerodavne su odredbe članka
- stavaka
- i
- Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/
- i 114/01.) i odredba članka
- Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
- i 117/03.). Odredbe članka
- stavaka
- i
- Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, glase:
(1)Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
(2)Sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Odredba članka
- Zakona o parničnom postupku glasi: Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Općinski sud u Krapini je odbio tužbeni zahtjev podnositelja ne odlučujući pritom o smetanju posjeda na temelju dokaza provedenih u postupku, već je pozivom na načelo da stvarnopravni (vlasnički) apsorbira posjedovni zahtjev (petitorium absorbet possessorium) zauzeo stajalište da se podnositelju ne može pružiti posjedovna zaštita jer je prije završetka posjedovne parnice u petitornoj parnici koja se vodila između istih stranaka odlučeno da pravo na posjed pripada onome koji je u posjedovnoj parnici tuženik. Osporenim rješenjem Županijski sud u Zlataru, odlučujući o žalbi podnositelja, prihvatio je pravno stajalište prvostupanjskog suda. Imajući u vidu navode podnositelja da je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem, broj: Gzz-199/03 od
- siječnja
- godine, ukinuo presude donesene u petitornoj parnici, a na kojima se temelji osporeno rješenje doneseno u posjedovnoj parnici, Ustavni sud ističe da je njegovo ovlaštenje i dužnost ocjenjivati postojanje povrede ustavnih prava na temelju činjenica utvrđenih u postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku.
- Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da mu je osporenim rješenjima povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom, zajamčeno člankom
- stavkom
- Ustava. Tijekom ustavnosudskog postupka Ustavni sud je utvrdio da je osporeno rješenje, kao i rješenje Općinskog suda u Krapini, doneseno pogrešnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava. Naime, sudovi su svoja rješenja, protivno odredbi članka
- stavka
- Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, utemeljili na pravu na posjed tuženika u parnici, a nisu posjedovnu zaštitu pružali prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju. Slijedom navedenog, podnositelju je povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno odredbom članka
- stavka
- Ustava.
- Odredbom članka
- stavka
- Ustava propisano je da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Budući da u konkretnom slučaju Županijski sud u Zlataru, kao ni Općinski sud u Krapini, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda nije ograničio samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, protivno navedenoj odredbi članka
- Zakona o parničnom postupku, Ustavni sud je utvrdio da je podnositelju povrijeđeno i ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom članka
- stavka
- Ustava.
- Slijedom navedenog, na temelju odredbi članaka
- i
- Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
- Odluka o objavi (točka IV. izreke) temelji se na odredbi članka
- stavka
- Ustavnog zakona. Broj: U-III-2714/2004 Zagreb,
- svibnja
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 59/2006-1443 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 59/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1443 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 29.5.
- ELI: /eli/sluzbeni/2006/59/1443 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.