← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1568/2002 od 25. svibnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1568/2002 od

  1. svibnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1568/2002 od
  3. svibnja
  4. NN 76/2006 (10.7.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1568/2002 od
  5. svibnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1833 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Karlovac, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Karlovcu, na sjednici održanoj
  7. svibnja 2006., jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: XIV Pž-2786/01-2 od
  8. lipnja
  9. i – točka
  10. izreke rješenja Trgovačkog suda u Karlovcu broj: St-17/00 od
  11. travnja
  12. II. Predmet se vraća Trgovačkom sudu u Karlovcu na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: XIV Pž-2786/01-2 od
  14. lipnja
  15. godine. Tim je rješenjem odbijena podnositeljičina žalba protiv rješenja Trgovačkog suda u Karlovcu broj: St-17/00 od
  16. travnja
  18. Prvostupanjskim rješenjem od
  19. travnja 2001., točkom
  20. izreke, a pozivom na odredbu članka
  21. Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 129/00., u daljnjem tekstu: ZIDSZ), odbačena je prijava tražbine podnositeljice, kao vjerovnika u stečajnom postupku, koji se kod prvostupanjskog suda vodi nad dužnikom K. d.d. K.
  22. U ustavnoj tužbi podnositeljica, u bitnom, navodi da su sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo jer su odredbe članka
  23. i članka
  24. ZIDSZ primijenili retroaktivno. Ističe da je prvo ispitno ročište održano
  25. rujna 2000., da je ZIDZS stupio na snagu
  26. prosinca 2000., a da je ona predala prijavu
  27. veljače 2001., dakle prema propisu koji je važio u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Smatra da su osporenim i prvostupanjskim rješenjem povrijeđene odredbe članka
  28. stavka 2., članka 26., članka
  29. stavka
  30. i članka
  31. stavka
  32. Ustava. Predlaže usvojiti ustavnu tužbu, ukinuti osporeno i prvostupanjsko rješenje te predmet vratiti na ponovni postupak. Ustavna tužba je osnovana.
  33. Prvo ispitno ročište u predmetu Trgovačkog suda u Karlovcu broj: St-17/00 održano je
  34. rujna
  35. godine, a podnositeljica je svoju prijavu predala
  36. veljače 2001., dakle po proteku roka od tri mjeseca iz članka
  37. stavka
  38. ZIDSZ. Međutim, valja istaći da do stupanja na snagu ZIDSZ nije ni bilo zakonom propisanog vremenskog ograničenja za podnošenje prijava pa su iste morale biti ispitane bez obzira kada su podnijete, a to je zapravo značilo do zaključenja ili obustave stečajnog postupka. Svoju prijavu tražbine, kao dopunu ranijoj prijavi za neplaćene poreze, podnositeljica je, kao vjerovnik, podnijela
  39. veljače
  40. godine, koju su nižestupanjski sudovi osporenim rješenjima odbacili kao nepravodobnu, pozivom na odredbe članaka
  41. i
  42. ZIDSZ. Prema odredbi članka
  43. stavka
  44. ZIDSZ, tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje, koje nisu ispitane na ispitnom ročištu, te tražbine prijavljene najkasnije u roku 3 mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta. Prema odredbi stavka
  45. istog članka, prijave koje su podnesene nakon isteka tih rokova odbacuju se. Odredbom članka
  46. stavka
  47. istog Zakona propisano je da će se na stečajne postupke, pokrenute do stupanja na snagu ZIDSZ, primjenjivati odredbe tog Zakona. Izuzetak od primjene ZIDSZ predviđen je stavkom
  48. naprijed navedenog članka. Tom je zakonskom odredbom propisano da će se, iznimno od odredbe stavka
  49. tog članka, na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu tog Zakona primjenjivati odredbe Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 44/
  50. i 29/99.) i to na odnose uređene odredbama članaka 7., 9., 10., 16., 17., 18., 20., 27., 29., 34.,
  51. i
  52. tog Zakona, tj. ZIDSZ. ZIDSZ je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 129 od
  53. prosinca
  54. godine te je prema odredbi članka
  55. stupio na snagu
  56. prosinca
  57. godine, izuzev odredbi članaka
  58. i
  59. za koje je rok stupanja na snagu određen s danom
  60. veljače
  61. godine.
  62. Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su sudovi na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, a koje ne osporava ni sama podnositeljica, pogrešno primijenili mjerodavno pravo kad su donosili osporena rješenja. Pri tome je Sud pošao od činjenice da je prvo ročište, u konkretnom stečajnom predmetu, održano
  63. rujna
  64. godine, tj. prije donošenja i stupanja na snagu ZIDSZ. Slijedom te činjenice, odredbe članka
  65. ZIDSZ, po stajalištu ovog Suda, mogu se primijeniti samo ako je prvo ispitno ročište održano nakon što su izmjene i dopune Stečajnog zakona stupile na snagu, tj. od
  66. prosinca
  67. godine pa nadalje. Ovo stajalište Ustavni sud zauzeo je u svojoj odluci broj:U-III-1763/2001 od
  68. lipnja
  69. godine (»Narodne novine«, broj 73/02.). Suprotno tumačenje odredbi članaka
  70. i
  71. stavka
  72. predmetnog Zakona ima za posljedicu stvaranje pravne nesigurnosti, koja se na strani podnositeljice i ostvarila budući da je ona sve do stupanja na snagu ZIDSZ, odnosno donošenja osporenih rješenja imala pravo naknadno prijaviti svoju tražbinu, u skladu s tada važećim odredbama Stečajnog zakona (»Narodne novine«, broj 44/
  73. i 29/99.), da bi tek po donošenju osporenih rješenja saznala da je u pogledu iste nastupila prekluzija. Sve to imalo je za posljedicu povredu ustavnih prava podnositeljice na koja ona ukazuje u svojoj ustavnoj tužbi.
  74. Člankom
  75. stavkom
  76. Ustava jamči se jednakost svih pred zakonom. Prvostupanjski sud, osporenim rješenjem, zauzeo je pravno stajalište da se na konkretan slučaj primjenjuju odredbe ZIDZS, iako je stečajni postupak otvoren prije stupanja na snagu navedenog Zakona. Drugostupanjski sud je zauzeo isto pravno stajalište na štetu podnositeljice, a da joj nije omogućio dokazati postojanje okolnosti prema kojima je pogrešno na njezin pravni slučaj primjenjivati ZIDZS. Na taj su način nadležni sudovi stavili podnositeljicu u neravnopravni položaj s drugim stečajnim vjerovnicima, koji su svoje tražbine prijavili također po proteku roka od tri mjeseca nakon održavanja prvog ispitnog ročišta, a koje prijave je sud uzeo u razmatranje. Polazeći od izloženog, Ustavni sud utvrđuje da je na opisani način podnositeljici bilo onemogućeno poduzimati sve zakonom dopuštene postupovne radnje u cilju ostvarivanja svojih tražbina u stečajnom postupku, što je imalo za posljedicu povredu njezinog ustavnog prava iz članka
  77. stavka
  78. Ustava. Posebno valja istaći da je podnositeljica (Republika Hrvatska, Ministarstvo financija) u stečajnom postupku prijavila potraživanje kao vjerovnik u stečajnom postupku pa je u tom postupku, prema ocjeni ovog Suda, nastupila iure gestionis, a ne iure imperii.
  79. U ustavnoj tužbi podnositeljica ističe i povredu odredbe članka
  80. Ustava, prema kojoj su svi državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. U konkretnom slučaju, navedena ustavna odredba nije mjerodavna.
  81. Podnositeljica ističe i povredu odredbe članka
  82. stavka
  83. Ustava, koja propisuje da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama. Ustavni sud utvrđuje da je osporenim rješenjima na štetu podnositeljica povrijeđena odredba članka
  84. stavka
  85. Ustava, iz istih razloga koji su navedeni u točki
  86. ove odluke.
  87. U odnosu na podnositeljičinu tvrdnju o povredi odredbe članka
  88. stavka
  89. Ustava, koja propisuje da zakoni i drugi propisi državnih tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje, valja istaći da ta odredba ne sadrži ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, a koja se štite u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom temeljem odredbe članka
  90. stavka
  91. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  92. i 49/
  93. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon).
  94. Slijedom iznijetoga, na temelju odredaba članaka
  95. i
  96. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
  97. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  98. stavka
  99. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1568/2002 Zagreb,
  100. svibnja
  101. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 76/2006-1833 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 76/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1833 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 10.7.
  102. ELI: /eli/sluzbeni/2006/76/1833 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  103. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.