← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2322/2004 od 1. lipnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2322/2004 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2322/2004 od
  3. lipnja
  4. NN 76/2006 (10.7.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2322/2004 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1838 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Smiljko Sokol i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo M. I. iz M., na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv presude Županijskog suda u Koprivnici, broj: Gž-594/04-2 od
  10. travnja
  11. godine, kojom je odbijena žalba podnositelja izjavljena protiv presude Općinskog suda u Đurđevcu, broj: P-457/03-12 od
  12. siječnja
  13. godine. Navedenom presudom suda prvog stupnja usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja, G. P. d.o.o. za izdavačku i tiskarsku djelatnost K., i naloženo je podnositelju, tuženiku u parničnom postupku, da tužitelju plati iznos od 29.133,68 kuna zajedno sa zateznim kamatama od
  14. rujna
  15. godine do plateža, te da mu nadoknadi parnični trošak u iznosu od 4.164,00 kuna.
  16. Podnositelj smatra da su u provedenom postupku učinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka. U obrazloženju ustavne tužbe navodi da je presudom prvostupanjskog suda presuđeno da podnositelj ustavne tužbe ima svojoj bivšoj radnoj organizaciji platiti utuženi iznos, a koji je ona isplatila, ranije tužitelju, predsjedniku Općinskog suda u Koprivnici temeljem presude donesene u parnici u kojoj je i podnositelj ustavne tužbe bio tuženik. Podnositelj smatra da je prvostupanjski sud usvojivši tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je u cijelosti prihvatio sve navode tužitelja, a nije istodobno razmotrio prigovore podnositelja ustavne tužbe, nejednako postupio prema podnositelju ustavne tužbe u odnosu na tužitelja povrijedivši na taj način ustavna prava zajamčena člancima
  17. i
  18. Ustava Republike Hrvatske. Smatra da prvostupanjski sud u provedenom postupku nije utvrdio grubu nepažnju ili namjeru podnositelja ustavne tužbe. Također, podnositelj smatra da sudovi koji su presuđivali u konkretnom slučaju nisu bili nepristrani. Ističe da je u prvom stupnju odlučivao sudac koji je prethodno bio savjetnik na Županijskom sudu u Koprivnici, dok su suci Županijskog suda suci koji su prethodno bili suci Općinskog suda u Koprivnici na čelu sa predsjednikom suda, te smatra da su trebali tražiti suđenje kod drugog nepristranog suda. Iz navedenih razloga, podnositelj smatra da su osporenim presudama povrijeđena njegova ustavna prava, te predlaže da se donesena odluka kojom se ukida presuda Županijskog suda i »...predmet vraća na ponovno rješavanje Županijskom sudu Koprivnica s tim da isti traži delegiranje suda izvan Koprivnice i sudaca bivšeg svojeg suda.« Ustavna tužba nije osnovana.
  19. Odredbom članka
  20. stavka
  21. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  22. i 49/
  23. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), propisano je da svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom. Ustavni sud, u postupku povodom ustavne tužbe utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do ustavno nedopuštenog zadiranja u temeljne slobode i ljudska prava to jest je li povrijeđeno ustavno pravo podnositelja.
  24. Uvidom u osporene presude i spis predmeta, Ustavni sud je utvrdio da je prvostupanjska presuda donesena po tužbi tužitelja, »G. P.« d.o.o. kojom je od tuženika tražio, kao nakladnik temeljne odredbe članka
  25. stavka
  26. Zakona o javnom priopćavanju (»Narodne novine«, broj: 83/96., 143/98., 20/
  27. i 96/01.), a zbog štete iz članka
  28. istog zakona. U parničnom postupku kao nesporno je utvrđeno da je podnositelj ustavne tužbe radi sadržaja članka koji je objavljen u lokalnom listu »G. P. i P.« dana
  29. siječnja
  30. godine pod naslovom »Hoće li indicije prerasti u aferu«, te članka »Hoće li indicije« koji je
  31. siječnja
  32. objavljen u istom listu, presudom Općinskog suda u Varaždinu, broj: K-398/95-44 od
  33. svibnja
  34. godine, koja je presudom Županijskog suda u Varaždinu, broj: Kž-313/97-3 od
  35. studenoga
  36. godine preinačena u pravnoj oznaci djela, proglašen krivim za kazneno djelo klevete iz članka
  37. stavka
  38. u svezi članka
  39. Kaznenog zakona, te osuđen na kaznu zatvora od jednog mjeseca, uz primjenu uvjetne osude od jedne godine. Također, kao nesporno je utvrđeno da je od strane Općinskog suda u Ludbregu, broj: P-246/02-60 od
  40. listopada
  41. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu, broj: Gž-197/03-2 od
  42. listopada
  43. godine, tužitelj »G. P.« d.o.o. obvezan privatnom tužitelju, M. R., nadoknaditi nematerijalnu štetu za pretrpljenje duševne boli u iznosu od 19.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka u iznosu od 5.849,42 kune, te da je u ovršnom predmetu, broj: Ovr-970/03 pokrenuta i provedena ovrha protiv tužitelja. Na temelju tako utvrđenih nespornih činjenica, te nakon provedbe dokaza koje je predložio podnositelj ustavne tužbe, prvostupanjski sud je ocijenio da je upravo podnositelj ustavne tužbe kao autor informacija i glavni urednik prouzročio iz grube nepažnje štetu tužitelju kao nakladniku, tako da suglasno odredbi članka
  44. stavka
  45. Zakona o javnom priopćavanju, nakladnik ima pravo zahtijevati naknadu isplaćenog iznosa. Slijedom navedenog usvojio je tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan.
  46. Odredba članka
  47. stavka
  48. Zakona o javnom priopćavanju glasi: Ako je štetu iz članka
  49. ovoga Zakona autor informacije ili glavni urednik prouzročio namjerno ili zbog grube nepažnje, nakladnik ima pravo od autora, odnosno glavnoga urednika zahtijevati naknadu isplaćenoga iznosa.
  50. Ocjenjujući razloge ustavne tužbe sa stajališta članka
  51. stavka
  52. Ustava, Ustavni sud je utvrdio da osporenim presudama podnositelju u konkretnom slučaju nije povrijeđeno ustavno pravo jednakosti pred zakonom. Pravna stajališta navedena u osporenim presudama nadležnih sudova zasnivaju se na pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava i na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju tog prava. Ustavni sud utvrđuje da su nadležni sudovi, polazeći od činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom postupku, obrazložili svoja stajališta iznesena u osporenim presudama, za koja je nedvojbeno da nisu posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog materijalnog prava. Ustavni sud iz navedenih razloga nije prihvatio navode podnositelja da mu u konkretnom slučaju nije osigurana jednakost pred zakonom, zajamčena člankom
  53. stavkom
  54. Ustava. Vezano za pitanje nepristranosti suda i povrede ustavnog prava na pravično suđenje zajamčenog člankom
  55. stavkom
  56. Ustava, Ustavni sud je u nekoliko svojih odluka istaknuo da se u odnosu na pitanja nepristranosti suda primjenjuje subjektivno i objektivno mjerilo. Subjektivno mjerilo znači ispitivanje je li sudac imao neki osobni razlog pristranosti u konkretnom predmetu ili osobnu predrasudu. Objektivno mjerilo znači ispitivanje jamči li sud kao takav i njegov sastav dovoljno sigurnosti da bi isključili svaku opravdanu sumnju u pogledu nepristranosti suda. Polazeći od okolnosti koje podnositelj navodi kao razlog za izuzeće raspravnog suca, a imajući u vidu činjenice da podnositelj nije podnio zahtjev za izuzeće u skladu s odredbama ZPP, već razloge navodi tek u ustavnoj tužbi, Ustavni sud utvrđuje da u ovom predmetu nema činjenica ili okolnosti koje bi ukazivale, bilo na subjektivnu bilo na objektivnu pristranost raspravnog suca. Sagledavajući postupak koji je prethodio ustavnosudskom kao jedinstvenu cjelinu, Ustavni sud utvrđuje da je isti vođen na način koji podnositelju osigurava pravično suđenje.
  57. Odredbom članka
  58. Ustava propisano je da su svi državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti te nije mjerodavna u ovom slučaju (stajalište Ustavnog suda izraženo u odluci broj: U-III-884/2004, objavljenoj u »Narodnim novinama«, broj 2/05.).
  59. Temeljem odredbi članaka
  60. i
  61. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
  62. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka
  63. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2322/2004 Zagreb,
  64. lipnja
  65. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 76/2006-1838 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 76/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1838 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 10.7.
  66. ELI: /eli/sluzbeni/2006/76/1838 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  67. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.