← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3377/2005 od 7. lipnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3377/2005 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3377/2005 od
  3. lipnja
  4. NN 78/2006 (14.7.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-3377/2005 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1886 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi J. S. iz R., kojeg zastupa T. B., odvjetnik u S., na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: II-P-46/06 (ranije: II-P-1132/93, II-P-2377/03, II-P-95/05) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, 29/02 i 49/
  3. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada podnositelju ustavne tužbe J. S. pok. Š. iz R., zbog povrede ustavnog prava iz članka
  4. stavka
  5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  6. – pročišćeni tekst) u iznosu 12.900,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  7. Na temelju članka
  8. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99, 29/02 i 49/
  9. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelj ustavne tužbe podnio je
  10. srpnja
  11. ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  12. Podnositelj ustavne tužbe je tužbom od
  13. svibnja 1993., podnesenom Općinskom sudu u Splitu, protiv Republike Hrvatske – Ministarstva obrane, pokrenuo parnični postupak radi povišenja rente, koju je primao do kraja rujna
  14. na temelju ranije donesenih pravomoćnih presuda, a s osnove oboljenja bubrega i posljedičnog gubitka radne sposobnosti, do čega je došlo za vrijeme služenja vojnog roka u bivšoj JNA,
  15. godine. Prvo ročište za glavnu raspravu zakazano je za
  16. srpnja 1993., ali je odgođeno zbog izostanka uredno pozvanog tuženika. Dana
  17. rujna
  18. održano je ročište na kojem je podnositelj dodatno obrazložio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva. Tuženik, uredno pozvan, ponovo je izostao, a sud je donio rješenje da će se tužba dostaviti Državnom pravobraniteljstvu u Zagrebu, radi davanja odgovora. Tužba i zapisnik s navedenog ročišta otpremljeni su Državnom pravobraniteljstvu
  19. listopada
  20. Podneskom od
  21. studenoga
  22. tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu. Dana
  23. veljače
  24. održano je ročište pred izmijenjenim sudskim vijećem, na kojem se zastupnik tuženika protivio pravnoj osnovi tužbenog zahtjeva, a podnositelj precizirao zahtjev. Riješeno je da će se zatražiti priklop spisa istog suda u kojima je podnositelju ranije dosuđena renta. Dana
  25. ožujka
  26. održano je ročište na kojem je podnositelj dostavio medicinsku dokumentaciju, sud je dozvolio preinačenje tužbe, riješeno je da će sud izvanraspravno izvršiti uvid u spise te je glavna rasprava zaključena. Novo ročište zakazano je za
  27. ožujka 1994., kada je glavna rasprava preotvorena zbog nepotpunog sastava sudskog vijeća prilikom zaključivanja rasprave. Podnositelj je povisio tužbeni zahtjev uz protivljenje tuženika. Glavna rasprava je zaključena. Dana
  28. rujna
  29. ponovo je preotvorena glavna rasprava, na kojoj je podnositelj postavio tužbeni zahtjev u kunama, uz protivljenje tuženika, koji je stavio i prigovor promašene pasivne legitimacije. Glavna rasprava je zaključena, te je donesena presuda, broj: P-1132/93 kojom je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen. Dana
  30. kolovoza
  31. podnositelj je izjavio žalbu. Presudom Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-2269/95 od
  32. listopada
  33. žalba je odbijena i potvrđena prvostupanjska presuda. Dana
  34. prosinca
  35. podnositelj je izjavio reviziju. Dopisom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od
  36. travnja
  37. spis predmeta vraćen je Općinskom sudu u Splitu, s uputom da donese rješenje o prekidu postupka, s obzirom na izmjene Zakona o obveznim odnosima. Dana
  38. svibnja
  39. Općinski sud u Splitu donio je rješenje kojim se postupak prekida. Rješenje je postalo pravomoćno jer se stranke nisu žalile. Podneskom od
  40. listopada
  41. podnositelj je zatražio nastavak postupka zbog donošenja propisa koji uređuju odgovornost za štetu nastalu u bivšoj SFRJ. Isto je podnositelj zatražio i podnescima od
  42. ožujka
  43. i
  44. svibnja
  45. Dopisom od
  46. prosinca
  47. sutkinja Općinskog suda u Splitu zatražila je stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske o mogućnosti nastavljanja postupaka prekinutih radi izmjena Zakona o obveznim odnosima, te je dobila odgovor da te postupke još nije moguće nastaviti. Podneskom od
  48. kolovoza
  49. podnositelj požuruje nastavak postupka. Dopisom od
  50. rujna
  51. spis predmeta je otpremljen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, radi odlučivanja o reviziji podnositelja. Podneskom od
  52. listopada
  53. podnositelj požuruje odlučivanje Vrhovnog suda. Rješenjem, broj: Rev-768/03 od
  54. listopada 2003., Vrhovni sud je usvojio reviziju i ukinuo prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu i predmet vratio Općinskom sudu u Splitu na ponovno suđenje. Podneskom od
  55. veljače
  56. podnositelj požuruje zakazivanje ročišta. Dana
  57. ožujka
  58. održano je ročište na kojem je podnositelj predao podnesak s novom specifikacijom tužbenog zahtjeva. Riješeno je da će se od Hrvatskog zavoda za statistiku i Hrvatske gospodarske komore zatražiti podaci o primanjima NKV radnika u utuženom razdoblju. Dana
  59. travnja
  60. zaprimljen je odgovor Hrvatske gospodarske komore da ne raspolaže traženim podacima. Dana
  61. travnja
  62. održano je ročište na kojem je saslušan podnositelj i izvršen uvid u dokumentaciju. Riješeno je da će se ponovo zatražiti podaci od Hrvatskog zavoda za statistiku. Dana
  63. travnja
  64. zaprimljeni su traženi podaci. Podnescima od
  65. travnja i
  66. svibnja
  67. podnositelj pojašnjava svoja traženja iz tužbe. Dana
  68. svibnja
  69. održano je ročište na kojem je izvršen uvid u dokumentaciju te je riješeno da će se zatražiti na uvid spis istog suda, broj: P-1430/
  70. Dana
  71. lipnja
  72. održano je ročište na kojem je izvršen uvid u traženi spis, te je raspravljanje zaključeno. Dana
  73. lipnja
  74. održano je ročište na kojem je donesena i objavljena presuda kojom je djelomično usvojen tužbeni zahtjev. Dana
  75. srpnja
  76. tuženik je izjavio žalbu. Dana
  77. rujna
  78. podnositelj je dao odgovor na žalbu tuženika. Presudom i rješenjem, broj Gž-4455/04 od
  79. siječnja 2005., Županijski sud u Splitu djelomično je usvojio žalbu tuženika i ukinuo prvostupanjsku presudu u dijelu koji se odnosi na isplatu rente za razdoblje od
  80. svibnja
  81. do
  82. lipnja 2004., u dijelu koji se odnosi na isplatu rente nakon
  83. lipnja 2004., te u dijelu koji se odnosi na odluku o troškovima postupka. Podneskom od
  84. ožujka
  85. podnositelj se očituje na navode obrazloženja drugostupanjske presude i rješenja. Dana
  86. travnja
  87. održano je ročište na kojem su stavljeni dokazni prijedlozi. Riješeno je da će se zatražiti podaci HZMO-a o osnovici osiguranja poljoprivrednika, te da će podnositelj dostaviti povijesni posjedovni list za svoje poljoprivredno zemljište. Podneskom od
  88. travnja
  89. podnositelj se protivi načinu utvrđivanja visine rente putem podataka o osnovici poljoprivredničkog osiguranja. Podaci HZMO-a dostavljeni su sudu neutvrđenog datuma početkom svibnja
  90. Dana
  91. svibnja
  92. održano je ročište na kojem je dopunski saslušan podnositelj i raspravljanje zaključeno. Na ročištu održanom
  93. lipnja
  94. donesena je i objavljena presuda kojom je tužbeni zahtjev djelomično usvojen. Dana
  95. srpnja
  96. tuženik je izjavio žalbu. Dana
  97. srpnja
  98. podnositelj je podnio ustavnu tužbu. Dana
  99. kolovoza
  100. podnositelj je dao odgovor na žalbu tuženika. Rješenjem Županijskog suda u Splitu, broj: Gž-3672/05 od
  101. listopada
  102. ukinuta je prvostupanjska presuda u pobijanom dosuđujućem dijelu. Podneskom od
  103. veljače
  104. podnositelj se očituje na navode obrazloženja drugostupanjskog ukidnog rješenja i dostavlja dodatnu dokumentaciju. Dana
  105. ožujka
  106. održano je ročište na kojem je naloženo podnositelju da dostavi rješenje o nasljeđivanju iza pok. oca i posjedovni list, kao i daljnje dokazne prijedloge na okolnosti rada u građevinarstvu i poljoprivredi. Podneskom od
  107. travnja
  108. podnositelj je postupio po prethodnom nalogu suda i specificirao tužbeni zahtjev. Dana
  109. travnja
  110. održano je ročište na kojem su saslušana dva svjedoka, te je podnositelj upozoren da je potrebno provesti dokaz vještačenjem po vještaku poljoprivredne struke. Podneskom od
  111. travnja
  112. podnositelj je predložio izvođenje vještačenja. Dopisom suda od
  113. svibnja
  114. pozvan je podnositelj na uplatu predujma za vještačenje. Dana
  115. svibnja
  116. održano je ročište, a sljedeće je zakazano za
  117. srpnja
  118. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  119. Za odlučivanje Ustavnog suda o razumnoj duljini sudskog postupka mjerodavne su odredbe članka
  120. stavka
  121. Ustava Republike Hrvatske i članka
  122. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  123. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim: 4.
  124. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Prvostupanjski parnični postupak započeo je
  125. svibnja 1993., tužbom podnositelja protiv tužene Republike Hrvatske – Ministarstva obrane, radi povećanja rente. Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana već od
  126. studenoga
  127. godine, kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola, broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  128. – pročišćeni tekst i 8/
  129. – ispravak, u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  130. stavku
  131. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnesena je
  132. srpnja 2005., a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno dvanaest
(12)godina, dva
(2)mjeseca i deset
(10)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenje ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, osam
(8)mjeseci i dvadeset četiri
(24)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema stanju spisa, u razmatranom, pravno relevantnom razdoblju, postupak se nalazio u stadiju revizije, koju je podnositelj izjavio
  2. prosinca
  3. Na dan stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije,
  4. studenoga 1997., odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske o podnositeljevoj reviziji nije bila donesena, već je
  5. travnja
  6. spis predmeta vraćen prvostupanjskom sudu s uputom da donese rješenje o prekidu postupka. Prema tome, spis predmeta se, povodom revizije, bez donošenja odluke, nalazio kod Vrhovnog suda ukupno četiri
(4)godine, tri
(3)mjeseca i dvadeset
(20)dana, prije nego što je vraćen prvostupanjskom sudu, odnosno u pravnorelevantnom razdoblju nalazio se kod Vrhovnog suda dvije
(2)godine, pet
(5)mjeseci i šest
(6)dana. Nakon toga je,
  1. svibnja 2000., nastupio prekid postupka, koji je trajao do
  2. srpnja 2003., to jest do stupanja na snagu Zakona o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ (»Narodne novine«, broj 117/03.), odnosno do
  3. rujna 2003., kada je spis predmeta ponovo otpremljen Vrhovnom sudu radi odlučivanja o reviziji. Od podnošenja revizije podnositelja do odluke o reviziji proteklo je ukupno sedam
(7)godina, devet
(9)mjeseci i šesnaest
(16)dana, od toga u pravnorelevantnom razdoblju pet
(5)godina, jedanaest
(11)mjeseci i dva
(2)dana. Pritom se tri
(3)godine, dva
(2)mjeseca i devet
(9)dana odnose na trajanje prekida postupka. Nakon donošenja revizijske odluke (ukidnog rješenja), novi prvostupanjski postupak trajao je osam
(8)mjeseci i sedamnaest
(17)dana do donošenja nove prvostupanjske presude. Postupak po žalbi tuženika protiv te presude prvostupanjskog suda trajao je pred Županijskim sudom u Splitu šest
(6)mjeseci i dvadeset sedam
(27)dana. Nakon toga je novi prvostupanjski postupak trajao četiri
(4)mjeseca i dvadeset četiri
(24)dana do donošenja nove prvostupanjske presude, te je potom podnositelj, u tijeku trajanja žalbenog postupka po žalbi tuženika, podnio ustavnu tužbu. Odluka drugostupanjskog suda po žalbi donesena je tri mjeseca nakon pokretanja ustavnosudskog postupka, te je parnični postupak ponovo nastavljen pred prvostupanjskim Općinskim sudom u Splitu provođenjem vještačenja. 4.
  1. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U SUDSKOM POSTUPKU) Podnositelj ustavne tužbe, kao tužitelj u sudskom postupku, nije pridonio duljini trajanja sudskog postupka. 4.
  2. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Prema stajalištu Ustavnog suda, ne radi se o složenom predmetu. OCJENA USTAVNOG SUDA
  3. U svezi s činjenicama izloženim u točki
  4. i u točki 4.
  5. ovog obrazloženja, Ustavni sud smatra potrebnim istaknuti da je u konkretnom slučaju Vrhovni sud Republike Hrvatske bitno pridonio duljini trajanja postupka, svojim nepostupanjem po reviziji podnositelja, i to u razdoblju kada nije bilo zapreka za postupanje sudova u predmetima vezanim uz odgovornost za štetu bivše SFRJ, to jest u razdoblju prije izmjena mjerodavnih propisa koje su stupile na snagu
  6. studenoga 1999., a koje su nalagale prekidanje takvih postupaka. Glede postupanja Općinskog suda u Splitu, odnosno Županijskog suda u Splitu, imajući u vidu relevantne činjenice, Ustavni sud je utvrdio da su ti sudovi u pravnorelevantnom razdoblju (kao i u razdobljima prije i nakon toga) postupali primjerenom ažurnošću. Prvostupanjski sud u tom je razdoblju (ne računajući razdoblje trajanja prekida postupka) održao šest ročišta u primjerenim vremenskim razmacima, službenim putem pribavio više podataka, dva puta saslušao podnositelja i donio dvije presude. Taj je sud i u razdoblju trajanja prekida postupka tražio od Vrhovnog suda uputu o mogućnosti nastavljanja postupka. Drugostupanjski sud je u pravnorelevantnom razdoblju donio jednu odluku, u primjerenom roku. Međutim, parnični postupak po tužbi podnositelja, koji se sada ponovo (ukupno četvrti put) vodi pred Općinskim sudom u Splitu, pod brojem: II-P-46/06, traje u pravnorelevantnom razdoblju sedam godina i osam mjeseci. U postupanju sudova, izuzevši Vrhovni sud Republike Hrvatske u revizijskom dijelu postupka, te izuzevši razdoblje kada se nije postupalo zbog prekida postupka, nije bilo razdoblja neaktivnosti. Međutim, ukupno trajanje postupka i broj ukidnih drugostupanjskih odluka ukazuju na neučinkovitost prvostupanjskog suda u vođenju konkretnog postupka. Naime, razlozi višestrukog ukidanja prvostupanjskih presuda sastoje se, pretežito, u stajalištu drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud propustio utvrditi određene relevantne činjenice. Stoga, imajući u vidu ukupno trajanje postupka koji se i nadalje vodi pred sudom prvog stupnja, Ustavni sud nalazi da vođenje konkretnog postupka ne udovoljava zahtjevu suđenja u razumnom roku. Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima ili obvezama, koje je zajamčeno člankom
  7. stavkom
  8. Ustava Republike Hrvatske pa je, u smislu članka
  9. stavka
  10. Ustavnog zakona, donesena odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  11. Sukladno članku
  12. stavku
  13. Ustavnog zakona, odlučeno je kao pod točkama III. i IV. izreke odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud određuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  14. Odluka o objavi odluke (točka V. izreke) temelji se na članku
  15. stavku
  16. Ustavnog zakona.
  17. Predsjednik Općinskog suda u Splitu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-3377/2005 Zagreb,
  4. lipnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 78/2006-1886 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 78/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1886 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 14.7.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/78/1886 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.