← Hrvatska

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-174/2001 i dr. od 28. lipnja 2006.

Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-174/2001 i dr. od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-174/2001 i dr. od
  3. lipnja
  4. NN 78/2006 (14.7.2006.), Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-174/2001 i dr. od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 1908 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Utvrđuje se da članak
  9. stavak
  10. i članak
  11. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 112/00.) u razdoblju od stupanja na snagu
  12. studenoga
  13. do stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine, broj 121/03.)
  14. kolovoza
  15. nisu bili u suglasnosti s člankom
  16. stavkom
  17. Ustava Republike Hrvatske. II. Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom te se ukidaju članak
  18. stavci
  19. i
  20. i članak
  21. u dijelu koji se odnosi na novi članak 27e. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 112/00.). RJEŠENJE Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka
  22. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 112/00.) i članka
  23. stavka
  24. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 6/96., 29/97., 1/98., 45/99., 121/
  25. i 112/00.). Ova odluka i rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje odluke
  26. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članaka 4.,
  27. i
  28. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 112/00., u daljnjem tekstu: PID Pravilnika) podnijeli su zajedničkim prijedlogom Hrvatska liječnička komora, Hrvatska stomatološka komora, Hrvatska ljekarnička komora i Hrvatska komora medicinskih biokemičara (predmet broj: U-II-174/2001). Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članaka 4.,
  29. i
  30. PID Pravilnika podnijela je Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu (predmet broj: U-II-288/2001). Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka
  31. PID Pravilnika podnijele su Ljerka Muretić Sertić i Antonija Ožbolt Belovitić iz Zagreba (predmet broj: U-II-1327/2001). Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka
  32. stavka
  33. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 6/96., 29/97., 1/98., 45/99., 121/
  34. i 112/00., u daljnjem tekstu: Pravilnik) podnio je Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara (predmet broj: U-II-2032/2001) i skupina medicinskih sestara iz Kaštela, Solina i Splita (predmet broj: U-II-2157/2001).
  35. Člankom
  36. PID Pravilnika izmijenjena je i dopunjena odredba članka
  37. Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 6/96., 29/97., 1/98., 45/
  38. i 121/99.) kojom je propisano što ugovor o zakupu jedinice zakupa najmanje sadrži. Članak
  39. U članku
  40. podstavak
  41. mijenja se i glasi: »- odredbu o obvezi zakupca da temeljem odluke doma zdravlja kao prethodnog poslodavca o prenošenju ugovora o radu na zakupca kao novog poslodavca sukladno članku
  42. stavku
  43. Zakona o radu nastavi radni odnos sa medicinskom sestrom, odnosno zdravstvenim tehničarom s kojim radi u timu sukladno ugovoru sa HZZO.« Iza podstavka
  44. dodaje se novi podstavak
  45. koji glasi: »- odredbu o obvezi zakupca da medicinskoj sestri, odnosno zdravstvenom tehničaru iz podstavka
  46. ovoga članka ne smije dati otkaz temeljem odredaba članka
  47. stavka
  48. i
  49. Zakona o radu.« Podstavak
  50. postaje podstavak
  51. Članak
  52. U članku
  53. stavku
  54. briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »a najkasnije kada navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja«. Nakon te izmjene članak
  55. stavak
  56. Pravilnika glasi: Ugovor o zakupu jedinice zakupa prestaje kad zakupac ostvari pravo na mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a najkasnije kada navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja. Člankom
  57. PID Pravilnika izmijenjen je članak 10a. Pravilnika kojim je propisano kada se ugovor o zakupu jedinice zakupa raskida. Članak
  58. U članku 10a. podstavak
  59. mijenja se i glasi: »- zakupac ne nastavi radni odnos s medicinskom sestrom, odnosno zdravstvenim tehničarem u timu sukladno odredbi članka
  60. podstavka
  61. Pravilnika.« Članak
  62. Iza članka 27c. dodaju se članci 27d. i 27e. koji glase: (...) Članak 27e. Ugovori o radu zakupca i medicinske sestre odnosno zdravstvenog tehničara zaključeni do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika moraju se uskladiti s odredbom članka
  63. ovoga Pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. 2.
  64. Osporavajući navedene članke PID Pravilnika predlagatelji u bitnome smatraju da je ministar prekoračio ovlasti koje ima za donošenje pravilnika. Smatraju da osporene odredbe članaka
  65. i
  66. PID Pravilnika derogiraju odredbe Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 38/95., 54/95., 65/95., 17/
  67. i 82/01.) i Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/
  68. i 88/01.), a članak
  69. PID Pravilnika odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98., 71/99., 127/
  70. i 59/01.), što je u suprotnosti s Ustavom. Člankom
  71. u dijelu u kojemu se odnosi na novi članak 27e. PID Pravilnika zadire se u već sklopljene ugovore o radu, što je prema mišljenju predlagatelja nedopustivo.
  72. Osporenim člankom
  73. stavkom
  74. Pravilnika propisano je: Jedinica zakupa daje se u zakup samo zdravstvenom djelatniku visoke stručne spreme (u daljnjem tekstu: zakupac) koji je u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u tom domu zdravlja, radi u toj jedinici zakupa najmanje posljednje tri godine te ispunjava uvjete propisane člankom
  75. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Osporavajući tu odredbu predlagatelji (U-II-2032/2001 i U-II-2157/2001) smatraju da su privatizacijom primarne zdravstvene zaštite, koja je izvršena i osporenim Pravilnikom, medicinske sestre i zdravstveni tehničari dovedeni u nejednak položaj u odnosu na liječnike jer ih se isključuje iz mogućnosti zaključenja »privilegiranog zakupa« i uspostavljanja ravnopravnog odnosa s drugim članovima medicinskog tima, to jest s liječnikom. Smatraju da su svojim minulim radom zaslužili više od položaja zaposlenika. Ističu da se to »isključivanje« odražava i na njihovo zapošljavanje i radnopravni status. Osim toga, iako su članovi medicinskog tima, nemaju nikakvog utjecaja na trošenje sredstava već o tome odlučuje isključivo nositelj zdravstvenog tima, a u praksi postoji niz primjera da se medicinskim sestrama i zdravstvenim tehničarima uskraćuje plaća i druga novčana prava. Smatraju da je osporena odredba u nesuglasju s člancima 3.,
  76. stavkom
  77. i
  78. Ustava Republike Hrvatske.
  79. Osporeni Pravilnik i PID Pravilnika donio je ministar zdravstva na temelju članka
  80. stavka
  81. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 75/93., 11/94., 55/96., 1/
  82. – pročišćeni tekst, 111/97., 95/
  83. i 129/00., u daljnjem tekstu: Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 1993.). Člankom
  84. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  85. bilo je propisano: Vlasništvo zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta može se promijeniti samo u skladu s posebnim zakonom. Do donošenja posebnog zakona iz stavka
  86. ovoga članka županije, odnosno Grad Zagreb mogu davati u zakup zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite i lječilišta pod uvjetima koje će propisati ministar zdravstva. Pravilnik je, nakon osporenih izmjena iz 2000., izmijenjen i dopunjen Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 87/02.), Pravilnikom o izmjeni i dopuni Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 150/02.) i Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 7/03.). U tijeku ustavnosudskog postupka zakonodavac je donio novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti »Narodne novine«, broj 121/03., u daljnjem tekstu: Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 2003.) te Zakon o ljekarništvu (»Narodne novine«, broj 121/03.). Stupanjem na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  87. prestale su se primjenjivati odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  88. u dijelu u kojemu su u suprotnosti sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz
  89. (članak
  90. stavak
  91. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2003.). Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz
  92. prestao je važiti
  93. srpnja
  94. na temelju izričite odredbe članka
  95. stavka
  96. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  97. Članak
  98. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  99. propisuje: Do dana stupanja na snagu pravilnika iz članka
  100. stavka
  101. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 6/96., 29/97., 1/98., 45/99., 121/99., 112/00., 87/02., 150/
  102. i 7/03.) u dijelu koji se odnosi na domove zdravlja. Članak
  103. Zakona o ljekarništvu propisuje: Do dana stupanja na snagu pravilnika iz članka
  104. stavka
  105. ovoga Zakona primjenjuje se Pravilnik o uvjetima za davanje u zakup zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite i lječilišta (»Narodne novine«, broj 6/96., 29/97., 1/98., 45/99., 121/99., 112/00., 87/02., 150/
  106. i 7/03.) u dijelu koji se odnosi na ljekarne. Dakle, prema izričitoj odredbi članka
  107. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  108. i odredbi članka
  109. Zakona o ljekarništvu do dana stupanja na snagu »novih« pravilnika primjenjuje se osporeni Pravilnik. Prema odredbi članka
  110. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2003., u slučaju kad taj Zakon ovlašćuje ministra za donošenje provedbenog propisa, taj će ministar donijeti provedbeni propis u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona. Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz
  111. stupio je na snagu
  112. kolovoza
  113. godine (osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«). Prema odredbi članka
  114. Zakona o ljekarništvu, pravilnike, na čije je donošenje ovlašten tim Zakonom, ministar nadležan za zdravstvo donijet će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona. Zakon o ljekarništvu stupio je na snagu
  115. kolovoza
  116. (osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«). Ustavni sud utvrđuje da nadležni ministar nije donio »nove« pravilnike na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  117. i Zakona o ljekarništvu te da je osporeni Pravilnik još uvijek na snazi. Stoga, iako je prestao važiti Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz 1993., koji je bio pravna osnova za donošenje Pravilnika i njegovih izmjena i dopuna, Ustavni sud ocjenjuje da postoje postupovne pret­postavke za odlučivanje o biti stvari u konkretnom slučaju.
  118. Na temelju članka
  119. stavka
  120. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  121. i 49/
  122. – pročišćeni tekst) od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske zatraženo je i dobiveno očitovanje. Prijedlozi su djelomice osnovani.
  123. Prema odredbama članka
  124. Ustava Republike Hrvatske, zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom te je svatko dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. O suglasnosti zakona s Ustavom, odnosno drugih propisa s Ustavom i zakonom, odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske na temelju članka
  125. alineja
  126. i
  127. Ustava, na način i prema postupku koji su propisani Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  128. i 49/
  129. – pročišćeni tekst). Kako je predmet ustavnosudske ocjene drugi propis, koji se u pravilu donosi radi provedbe zakona, on mora biti u skladu sa zakonom na temelju kojega je donesen, a potom i s Ustavom. U postupku ocjene zakonitosti i ustavnosti takvog propisa ispituje se, stoga, je li on donesen od strane ovlaštene osobe, zatim je li donositelj imao zakonsko ovlaštenje za njegovo donošenje (pravna osnova donošenja) te odgovara li propis po svom sadržaju onim okvirima koje mu je odredio zakon. Članak
  130. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 75/93., 48/99., 15/00., 59/01., 190/
  131. – pročišćeni tekst i 199/03.) propisuje da ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni u granicama date ovlasti. Članak
  132. tog Zakona propisuje da se pravilnikom potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Dakle, pravilnik, kao provedbeni propis, samo razrađuje zakonske odredbe i pri tome se mora kretati u okviru ovlaštenja koja su mu zakonom dana, što znači da se provedbenim propisom prava, koja ovlaštenicima pripadaju na temelju zakona, ne mogu ograničavati ili uskraćivati, odnosno njime se ne mogu nametati obveze izvan danog zakonskog okvira, niti se mogu uređivati pitanja za čije uređenje ministar nije ovlašten zakonom.
  133. Prema članku
  134. stavku
  135. Pravilnika u zakup se daju zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite kao dijelovi doma zdravlja i dijelovi ljekarne. Odluku o početku davanja u zakup jedinice zakupa donosi upravno vijeće doma zdravlja uz suglasnost županije (članak
  136. Pravilnika). Dijelovi doma zdravlja daju se u zakup liječnicima koji su u radnom odnosu u tom domu zdravlja na neodređeno vrijeme i koji rade upravo u toj jedinici zakupa najmanje posljednju godinu te ispunjavaju uvjete propisane člankom
  137. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  138. (članak
  139. stavak
  140. Pravilnika). Ugovor o zakupu sklapa se na neodređeno vrijeme uz uvjet da zakupnik svake kalendarske godine zaključi ugovor s HZZO, a raskid ugovora s HZZO povlači za sobom raskid ugovora o zakupu (članak
  141. stavci
  142. i 2.).
  143. Sklapajući ugovor o zakupu liječnik, dotadašnji zaposlenik doma zdravlja počinje obavljati privatnu praksu, pri čemu materijalna primanja ostvaruje temeljem ugovora s HZZO (članak
  144. Pravilnika). Primarna zdravstvena zaštita provodi se i organizira u timskom radu u kojemu sudjeluju najmanje doktor medicine i medicinska sestra, odnosno zdravstveni tehničar (članak
  145. stavak
  146. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 1993., odnosno članak
  147. stavak
  148. novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2003.). U Pravilniku donijetom
  149. pitanje zapošljavanja, odnosno preuzimanja medicinskih sestara i tehničara koji zajedno s liječnikom zakupcem čine tim nije bilo uređeno, osim što je u odredbi članka
  150. stavka
  151. bilo propisano da je program zbrinjavanja viška zaposlenika obvezni dio programa zakupa kojeg izrađuju uprava vijeća domova zdravlja, ljekarni i lječilišta.
  152. Iz odredbe članka
  153. stavka
  154. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  155. razvidno je da je ministar zdravstva bio ovlašten Pravilnikom propisati uvjete pod kojima se daju u zakup zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zaštite i lječilišta. Ministar je propisujući uvjete pod kojima se daju u zakup zdravstvene ustanove bio ovlašten propisati između ostalog, što ugovor o zakupu mora sadržavati i kad se ugovor o zakupu raskida, odnosno prestaje. Ustavni sud utvrđuje, međutim, da ministar zdravstva, na temelju navedenog ovlaštenja, nije bio ovlašten urediti pitanje radnih odnosa medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara, koji su do zakupa dijela doma zdravlja radili u timu s liječnikom zakupnikom. Nedvojbeno je da se uslijed nastalih promjena radnopravnog statusa liječnika zakupnika, tj. prelaženje na privatnu praksu uzimanjem u zakup dijela doma zdravlja, postavlja i pitanje radnopravnog statusa medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara, koji zajedno s liječnikom zakupnikom čine tim. Međutim, posebna radnopravna zaštita medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara zaposlenih u dijelu domu zdravlja, koji se daje u zakup, može biti samo predmetom uređenja zakonodavca. Dakle, izričito zakonsko ovlaštenje ministra da propiše uvjete pod kojima se daju u zakup zdravstvene ustanove ne ovlašćuje nadležnog ministra i na uređenje radnog odnosa medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara na način kako je to uređeno člancima
  156. i
  157. PID Pravilnika. Propisujući u osporenim člancima
  158. i
  159. PID Pravilnika prijenos ugovora o radu na liječnika zakupnika, kao novog poslodavca, vežući uz tu obvezu, odnosno neispunjenje te obveze raskid ugovora o zakupu te ograničavajući odredbama Zakona o radu propisane uvjete za davanje redovitog otkaza, ministar zdravstva prekoračio je granice zakonskih ovlasti. Polazeći od navedenog utvrđenja, Ustavni sud, nadalje, ocjenjuje da ministar nije bio ovlašten pravilnikom odrediti ni usklađivanje već sklopljenih ugovora o radu između zakupnika i medicinske sestre s odredbama PID Pravilnika, kao što je to propisao u članku
  160. PID Pravilnika u dijelu koji se odnosi na novi članak 27e. Stoga, članci 4.,
  161. i
  162. u dijelu koji se odnosi na novi članak 27e. PID Pravilnika nisu u suglasnosti s člankom
  163. stavkom
  164. Ustava, koji propisuje da drugi propisi moraju biti u skladu sa zakonom i Ustavom.
  165. Zakonodavac je radnopravni status medicinskih sestara, u slučaju davanja u zakup dijela doma zdravlja, uredio novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz
  166. Člankom
  167. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  168. propisano je da se na ugovor o radu zdravstvenog radnika, koji je do zakupa jedinice zakupa radio u timu s liječnikom zakupnikom, primjenjuju propisi radnog prava o prijenosu ugovora o radu na novog poslodavca. Propisi radnog prava o prijenosu ugovora o radu na novog poslodavca odredbe su članka
  169. Zakona o radu. Na taj je način Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz
  170. uredio pitanje u vezi s »preuzimanjem« medicinskih sestara i zdravstvenih tehničara, koji su do zakupa s liječnikom zakupnikom činili tim. Time je Zakon, kao propis više pravne snage, preuzeo bitan sadržaj osporene odredbe članka
  171. stavka
  172. PID Pravilnika. Međutim, naknadno uređenje navedenih odnosa od strane zakonodavca, prema ocjeni Suda, ne može utjecati na činjenicu da je ministar zdravstva prekoračio ovlasti koje je imao na temelju Ustava i zakona za donošenje osporenih članaka PID Pravilnika pa ovom odlukom Ustavni sud deklaratorno utvrđuje nesuglasnost osporenog članka
  173. stavka
  174. i članka
  175. PID Pravilnika s Ustavom i zakonom.
  176. Slijedom navedenog, utvrdivši da su osporene odredbe članaka 4.,
  177. i
  178. u dijelu koji se odnosi na članak 27e. PID Pravilnika u nesuglasnosti s člankom
  179. Ustava, na temelju članka
  180. stavka
  181. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, odlučeno je kao u izreci pod točkom I., a na temelju članaka
  182. i
  183. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, odlučeno je kao u izreci pod točkom II. Obrazloženje rješenja
  184. Člankom
  185. PID Pravilnika dopunjen je članak
  186. stavak
  187. Pravilnika, kojim je propisano kad prestaje ugovor o zakupu. Nakon te izmjene članak
  188. stavak
  189. Pravilnika glasi: Ugovor o zakupu jedinice zakupa prestaje kad zakupac ostvari pravo na mirovinu prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, a najkasnije kada navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja.
  190. Predlagatelji navedenu odredbu članka
  191. PID Pravilnika smatraju nesuglasnom člancima
  192. i
  193. stavku
  194. Ustava i Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  195. Ističu da ispunjavanje uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno navršavanje 65 godina života nije predviđeno kao razlog za prestanak obavljanja privatne prakse u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti iz
  196. Smatraju da su privatni liječnici u nepovoljnijem položaju od ostalih privatnika za koje nema dobne granice za obvezni prestanak obavljanja privatne prakse. Prijedlog nije osnovan.
  197. Predlagatelji polaze od pogrešne pretpostavke da su osporenom odredbom propisani uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu zdravstvenih djelatnika koji obavljaju privatnu praksu, odnosno uvjeti za prestanak obavljanja privatne prakse. Osporenom odredbom propisan je uvjet pod kojim prestaje ugovor o zakupu, što sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  198. nije moralo imati za posljedicu prestanak obavljanja privatne prakse, za razliku od Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2003., koji u članku
  199. stavku
  200. propisuje da zdravstvenim radnicima u osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 65 godina života i 20 godina staža osiguranja. Propisujući u članku
  201. PID Pravilnika da ugovor o zakupu prestaje, između ostalog, najkasnije kad zakupac navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ministar zdravstva je, prema ocjeni Ustavnog suda, navedeno pitanje uredio u granicama zakonske ovlasti.
  202. Odredbom članka
  203. stavka
  204. Pravilnika propisano je da se dijelovi domova zdravlja mogu dati u zakup samo zdravstvenom djelatniku visoke stručne spreme. Predlagatelji (U-II-2032/2001 iU-II-2157/2001) smatraju da su time medicinske sestre i zdravstveni tehničari dovedeni u nejednak položaj u odnosu na liječnike jer ih se isključuje iz mogućnosti zaključenja »privilegiranog zakupa«. Prijedlog nije osnovan.
  205. Sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 1993., domovi zdravlja u vlasništvu su županija, odnosno Grada Zagreba. Dom zdravlja je zdravstvena ustanova primarne zdravstvene zaštite, a njegova djelatnost obuhvaća opću medicinu, zdravstvenu zaštitu žena i djece, školsku medicinu i zubozdravstvenu djelatnost. Dom zdravlja također mora na svom području osigurati i ostale člankom
  206. stavkom
  207. propisane djelatnosti. Dio djelatnosti doma zdravlja, odnosno dijelovi doma zdravlja koji čine funkcionalnu cjelinu, daju se u zakup liječnicima koji ispunjavaju Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz
  208. i Pravilnikom propisane uvjete. Iznimno od osporenog članka
  209. stavka
  210. Pravilnika u zakup se daje zubotehnički laboratorij zdravstvenom djelatniku srednje stručne spreme zubnom tehničaru koji ispunjava Zakonom o zdravstvenoj zaštiti iz
  211. i Pravilnikom propisane uvjete (stavak
  212. članak
  213. Pravilnika). Dom zdravlja, dakle, ostaje u vlasništvu županije, odnosno Grada Zagreba, ali dio njegove djelatnosti obavljaju privatni zdravstveni djelatnici, koji u tu svrhu sklapaju ugovor o provođenju zdravstvene zaštite s HZZO. Za održavanje djelatnosti doma zdravlja, koji se prema Pravilniku ne daju u zakup, kao i za provođenje ugovornih obveza o zakupu, dom zdravlja ostaje s najmanjim brojem zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika (članak
  214. Pravilnika). Ugovor o zakupu mogu sklopiti samo zdravstveni djelatnici koji imaju sklopljen ugovor s HZZO. Sklapajući ugovor o zakupu, liječnik, dotadašnji zaposlenik doma zdravlja, počinje obavljati privatnu praksu, pri čemu je on nositelj tima koji je sklopio ugovor o provođenju zdravstvene zaštite s HZZO. Medicinske sestre i zdravstveni tehničari, koji rade u timu s liječnikom, ostaju u ugovornom radnom odnosu. Stavkom
  215. članka
  216. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  217. propisano je da poslove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti obavljaju doktori medicine, specijalisti opće medicine, pedijatri, specijalisti ginekologije, školske medicine, epidemiologije, ekologije i socijalne medicine sa svojim suradnicima. Privatnu praksu može samostalno obavljati zdravstveni djelatnik s visokom stručnom spremom, dok zdravstveni djelatnici više ili srednje struče spreme (i to medicinske sestre općeg smjera, viši zubari, zubni tehničari i fizioterapeutski tehničari) mogu obavljati privatnu praksu iz svoje stručne spreme po uputama i pod stručnim nadzorom ovlaštenog doktora medicine ili doktora stomatologije (osim medicinske sestre općeg smjera, koja poslove zdravstvene njege bolesnika obavlja samostalno) (članci
  218. i
  219. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 1993.). Polazeći od dijelova doma zdravlja koji se daju u zakup odnosno djelatnosti koje se obavljaju u tim jedinicama zakupa, činjenice da te poslove kao privatnu praksu samostalno mogu obavljati jedino liječnici, Ustavni sud utvrđuje da nadležni ministar, omogućujući davanje u zakup jedinica zakupa samo zdravstvenim djelatnicima visoke stručne spreme, a ne i medicinskim sestrama, odnosno zdravstvenim tehničarima u njihovom timu, nije prekoračio zakonske ovlasti. Svoja prava iz radnog odnosa, pa tako i pravo na plaću, medicinske sestre i zdravstveni tehničari mogu ostvariti sukladno odredbama Zakona o radu.
  220. Člankom
  221. stavkom
  222. Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz
  223. propisano je: Jedinica zakupa daje se u zakup zdravstvenom radniku visoke stručne spreme koji u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u domu zdravlja radi u jedinici zakupa najmanje posljednju godinu. Zakon o zdravstvenoj zaštiti iz
  224. preuzeo je time bitan sadržaj osporenog članka
  225. stavka
  226. Pravilnika.
  227. Slijedom navedenog, utvrdivši da odredba članka
  228. PID Pravilnika ni odredba članka
  229. stavka
  230. Pravilnika nisu u nesuglasnosti s Ustavom, odnosno zakonom, na temelju članka
  231. stavka
  232. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, riješeno je kao u izreci.
  233. Odluka o objavi u »Narodnim novinama« temelji se na članku
  234. stavku
  235. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-II-174/2001 U-II-288/2001 U-II-1327/2001 U-II-2032/2001 U-II-2157/2001 Zagreb,
  236. lipnja
  237. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 78/2006-1908 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 78/2006 Broj dokumenta u izdanju: 1908 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 14.7.
  238. ELI: /eli/sluzbeni/2006/78/1908 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  239. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.