← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-632/2006 od 28. lipnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-632/2006 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-632/2006 od
  3. lipnja
  4. NN 87/2006 (31.7.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-632/2006 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2088 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom Đ. A. iz S., kojega zastupa B. Ć., dipl. pravnik iz Z., na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukidaju se: – rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž-4241/05-2 od
  9. studenoga
  10. godine i – rješenje Općinskog suda u Zagrebu broj: PP-471/96 od
  11. srpnja
  12. godine. III. Predmet se vraća Općinskom sudu u Zagrebu na ponovni postupak. IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj: Gž-4241/05-2 od
  14. studenoga
  15. godine. Tom presudom odbijena je kao neosnovana žalba podnositelja i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zagrebu broj: PP-471/96 od
  16. srpnja
  17. godine, kojom je odbijen njegov tužbeni zahtjev radi utvrđenja da ga je tuženik N. M. smetao u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu dvosobnog stana na
  18. katu zgrade u Z., T.
  19. Podnositelj ustavne tužbe smatra da je Županijski sud u Zagrebu, u konkretnom slučaju, nepravilno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio propise materijalnog i procesnog prava. U bitnom navodi da je u posjedovnoj parnici presuđeno na temelju načela petitorium absorbet possessorium koje nema uporišta u pozitivnom pravu. Tvrdi da mu nije pružena zaštita posjeda iako ga je tuženik samovlasno i nasilno smetao u posjedu i to prije donošenja presude u petitornoj parnici što, prema njegovom mišljenju, ima za posljedicu povredu ustavnih prava zajamčenih člankom
  20. stavkom 2.,
  21. stavkom 1.,
  22. stavcima
  23. i 4.,
  24. stavkom 1.,
  25. stavkom
  26. i
  27. Ustava Republike Hrvatske. Podnositelj predlaže Ustavnom sudu usvajanje ustavne tužbe, ukidanje rješenja Županijskog i Općinskog suda u Zagrebu i vraćanje predmeta nadležnom sudu na ponovni postupak.
  28. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Zagrebu broj: PP-471/
  29. Ustavna tužba je osnovana.
  30. U postupku pokrenutom ustavnom tužbom na temelju odredbe članka
  31. stavka
  32. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  33. i 49/
  34. –pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), Ustavni sud, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela povrijeđeno podnositelju ustavno pravo, pri čemu se, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
  35. Prvostupanjski je sud utvrdio da je podnositelju pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu, broj: Ps-607/93, otkazano stanarsko pravo na spornom stanu te mu je naložena predaja stana u posjed Gradu Zagrebu, kao i da je Grad Zagreb prodao stan tuženiku, koji ga je opet prodao D. K. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud zaključuje da je podnositelj izgubio pravo na posjed pravomoćnom sudskom presudom u korist prednika tuženika, slijedom čega nema pravo na posjedovnu zaštitu. U konkretnom slučaju mjerodavna je odredba članka
  36. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (»Narodne novine« broj 53/91., u daljnjem tekstu ZOVO) i odredba članka
  37. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/
  38. i 117/03.; u daljnjem tekstu ZPP). Odredba članka
  39. ZOVO-a glasi: Svaki posjednik stvari i prava (član 70) ima pravo na zaštitu od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanje posjeda). Odredba članka
  40. ZPP-a glasi: Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Općinski sud u Zagrebu je odbio tužbeni zahtjev podnositelja ne odlučujući pritom o smetanju posjeda na temelju dokaza provedenih u postupku, već je pozivom na načelo da stvarnopravni (vlasnički) apsorbira posjedovni zahtjev (petitorium absorbet possessorium) zauzeo stajalište da se podnositelju ne može pružiti posjedovna zaštita, jer je prije završetka posjedovne parnice u petitornoj parnici koja se vodila između istih stranaka odlučeno da pravo na posjed pripada onome koji je u posjedovnoj parnici tuženik. Osporenim rješenjem Županijski sud u Zagrebu, odlučujući o žalbi podnositelja, prihvatio je pravno stajalište prvostupanjskog suda.
  41. Podnositelj u ustavnoj tužbi ističe da mu je osporenim rješenjima povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti svih pred zakonom, zajamčeno člankom
  42. stavkom
  43. Ustava. Tijekom ustavnosudskog postupka Ustavni sud je utvrdio da je osporeno rješenje, kao i rješenje Općinskog suda u Zagrebu, doneseno pogrešnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava. Naime, sudovi su svoja rješenja, protivno odredbi članka
  44. ZOVO-a, utemeljili na pravu na posjed tuženika u parnici, a nisu posjedovnu zaštitu pružali prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju. Slijedom navedenog, podnositelju je povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno odredbom članka
  45. stavka
  46. Ustava.
  47. Odredbom članka
  48. stavka
  49. Ustava propisano je da svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Budući da u konkretnom slučaju ni Županijski ni Općinski sud u Zagrebu, raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda nisu ograničili samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, protivno navedenoj odredbi članka
  50. ZPP-a, Ustavni sud je utvrdio da je podnositelju povrijeđeno i ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno odredbom članka
  51. stavka
  52. Ustava. Isto stajalište Ustavni sud je zauzeo u odluci broj: U-III-2714/
  53. od
  54. svibnja
  55. godine (»Narodne novine« broj 59/06.).
  56. Slijedom navedenog, na temelju odredbi članaka
  57. i
  58. Ustavnog zakona odlučeno je kao u izreci.
  59. Odluka o objavi (točka IV. izreke) temelji se na odredbi članka
  60. stavka
  61. Ustavnog zakona. Broj: U-III-632/2006 Zagreb,
  62. lipnja
  63. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 87/2006-2088 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 87/2006 Broj dokumenta u izdanju: 2088 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 31.7.
  64. ELI: /eli/sluzbeni/2006/87/2088 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  65. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.