← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1527/2003 od 28. lipnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1527/2003 od

  1. lipnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1527/2003 od
  3. lipnja
  4. NN 87/2006 (31.7.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1527/2003 od
  5. lipnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2091 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo M. N. iz O., kojega zastupaju N. R. i D. R., odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda u O., na sjednici održanoj
  7. lipnja
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja te se ukidaju: – presuda Županijskog suda u Osijeku broj: Gž-2324/01-2 od
  9. studenoga
  10. i – presuda Općinskog suda u Osijeku broj: P-1718/00 od
  11. ožujka
  12. II. Predmet se vraća Općinskom sudu u Osijeku na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  13. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Osijeku broj: Gž-2324/01-2 od
  14. studenoga
  15. godine, kojom je odbijena žalba podnositelja i potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku broj: P-1718/00 od
  16. ožujka
  17. godine. Navedenom presudom Općinskog suda u Osijeku odbijen je podnositelj s tužbenim zahtjevom kojim je zahtijevao utvrđenje ništavim ugovora o prodaji stana u O., S., sklopljenog između Grada Osijeka kao prodavatelja i B. B. kao kupca. Ujedno odbijen je podnositelj i s dijelom tužbenog zahtjeva kojim je zahtijevao donošenje presude koja će zamijeniti ugovor o prodaji spornog stana.
  18. U ustavnoj tužbi podnositelj ponavlja navode istaknute u postupcima koji su prethodili postupku pred ovim Sudom. Smatra da su nadležni sudovi, na temelju utvrđenoga činjeničnog stanja, pogrešno protumačili i primijenili mjerodavne odred­be Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine« broj 53/91., 73/91., 3/94., 7/96., 112/
  19. i 88/01.). Ističe da su osporenim presudama nadležnih sudova povrijeđena ustavna prava propisana odredbama članka 17., članka 18., članka 19., članka
  20. i članka
  21. Ustava Republike Hrvatske. Ustavna tužba je osnovana.
  22. Prema odredbi članka
  23. stavka
  24. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  25. i 49/
  26. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavni sud u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do nedopuštenog posizanja u Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode.
  27. U parničnom postupku podnositelj je zahtijevao utvrđenje ništavosti ugovora o prodaji spornog stana sklopljenog između Grada Osijeka i treće osobe, a koja je u smislu odredbe članka 1a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine« broj 58/95.) stekla pravo vlasništva nad tim stanom. Ujedno, podnositelj je zahtijevao da mu se sporni stan preda u posjed i da se u sudskom postupku donese presuda koja zamjenjuje Ugovor o prodaji tog stana podnositelju.
  28. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava. Tijekom ustavnosudskog postupka izvršen je uvid u predmet Općinskog suda u Osijeku broj: P-1718/00 iz kojeg je razvidno da je u dokaznom postupku izvršen uvid u predmet istog suda broj: P-909/00 (ranije broj: P-588/92), iz kojeg je utvrđeno: – da je Grad Osijek tužbom zahtijevao usvajanje otkaza stanarskog prava s iseljenjem podnositelja iz stana u O., S., te da je podnositelja (iz razloga nepoznatog boravišta) zastupao staratelj za poseban slučaj, a presudom broj: P-588/92 od
  29. studenoga
  30. godine usvojen je otkaz stanarskog prava podnositelja na tom stanu, –
  31. listopada
  32. godine podnositelj je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u predmetu broj: P-588/92 i rješenjem Općinskog suda u Osijeku od
  33. travnja
  34. godine dopušteno je ponavljanje postupka te je ukinuta presuda Općinskog suda u Osijeku broj: P-588/92 od
  35. studenoga
  36. godine, – u ponovljenom postupku broj: P-909/00 (ranije broj: P-588/92) prvostupanjski sud zakazuje ročište i upućuje poziv Gradu Osijeku kao tužitelju,
  37. ožujka
  38. godine (u predmetu se nalazi dokaz o urednoj dostavi poziva), – presudom Općinskog suda u Osijeku broj: P-909/00-30 od
  39. srpnja
  40. godine odbijen je tužbeni zahtjev Grada Osijeka za usvajanje otkaza stanarskog prava podnositelja na stanu u O., S., a navedena presuda pravomoćna je od
  41. rujna
  42. godine, – u konkretnom slučaju, dakle, uvidom u predmet Općinskog suda u Osijeku broj: P-909/00 (ranije broj: P-588/92), prvostupanjski sud je utvrdio da podnositelju ustavne tužbe nije utvrđen otkaz stanarskog prava na spornom stanu, u smislu odredbe članka
  43. stavka
  44. Zakona o stambenim odnosima (»Narodne novine«broj 51/85.), – tijekom cijelog postupka vođenog u povodu prijedloga za ponavljanje postupka u predmetu broj: P-909/00 (ranije broj: P-588/92), Grad Osijek kao tužitelj »ne čeka« utvrđenje pravno relevantnih činjenica (donošenjem presude u tom predmetu) kako bi mogao na zakonit način raspolagati spornim stanom, nego
  45. listopada
  46. godine zaključuje ugovor o najmu spornog stana s B. B., a
  47. ožujka
  48. godine prodaje taj stan B. B., premda na spornom stanu nije utvrđen otkaz stanarskog prava podnositelju ustavne tužbe, – isto tako, tijekom cijelog postupka vođenog u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, Grad Osijek ustraje i dalje kod svog tužbenog zahtjeva za usvajanje otkaza stanarskog prava podnositelju ustavne tužbe i »prešućuje« da je sporni stan već prodao trećoj osobi, kao i činjenicu da više nema aktivnu legitimaciju za tužbu u tom postupku, – na temelju presude Općinskog suda u Osijeku broj: P-909/00-30 od
  49. srpnja
  50. godine (pravomoćne od
  51. rujna
  52. godine), podnositelj ustavne tužbe pisano traži od Grada Osijek predaju u posjed stana u O., S., i zaključenje ugovora o kupnji tog stana na kojem ima stanarsko pravo, – Grad Osijek odbija podnositelja s njegovim zahtjevom, te pod­nositelj
  53. rujna
  54. godine podnosi tužbu protiv Grada Osijeka radi donošenja presude koja zamjenjuje ugovor o prodaji tog stana na kojem je zadržao stanarsko pravo, – u tijeku postupka Grad Osijek obrazlaže da ne može udovoljiti zahtjevu podnositelja jer je u međuvremenu sporni stan prodan trećoj osobi, – u tijeku postupka, nakon saznanja o prodaji stana, podnositelj ustavne tužbe
  55. prosinca
  56. godine dopunjuje tužbeni zahtjev na način da zahtijeva utvrđenje ništavosti ugovora o prodaji spornog stana trećoj osobi.
  57. Tužbeni zahtjev podnositelja odbijen je presudom Općinskog suda u Osijeku broj: P-1718/00 od
  58. ožujka
  59. godine uz obrazloženje da je: »(...) Nesporno utvrđeno da je tužitelju bilo otkazano stanarsko pravo na predmetnom stanu u vrijeme kada su tuženik i B. B. zaključili ugovor o otkupu predmetnog stana (...) Slijedom navedenog ne postoje zakonske pretpostavke iz članka
  60. stavka
  61. Zakona o obveznim odnosima, za utvrđenje ništavim ugovora o prodaji predmetnog stana (...)«.
  62. Odlučujući u žalbenom postupku, Županijski sud u Osijeku presudom broj: Gž-2324/01-2 od
  63. studenoga
  64. godine u cijelosti prihvaća pravna stajališta i tumačenja prvostupanjskog suda uz navođenje: »... da nisu ispunjene pretpostavke propisane iz članka
  65. stavka
  66. Zakona o obveznim odnosima i na ovo ne može utjecati kasnija presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev vlasnika stana za otkaz stanarskog prava tužitelju«.
  67. Polazeći od utvrđenja iz točke
  68. obrazloženja ove odluke, kao i osporenih presuda nadležnih sudova, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositelju povrijeđena jednakost svih pred zakonom, zajamčena odredbom članka
  69. stavka
  70. Ustava. U osporenim presudama nadležni sudovi pogrešno su tumačili i primijenili odredbu članka 1a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Naime, za pravilnu primjenu odredbe članka 1a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, u smislu koje su hrvatski vojni invalidi iz domovinskog rata, odnosno njihovi supružnici, roditelji i djeca, usvojenici i pastorčad, očuh, maćeha i usvojitelj poginulih, zatočenih ili nestalih branitelja domovinskog rata imali pravo pod uvjetima propisanim tim zakonom kupiti stan, kumulativno su morala biti ispunjena dva uvjeta; prvi – da su stan dobili na privremeno korištenje ili u najam u smislu odredbi Zakona o privremenom korištenju stanova i Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i drugi –da je dosadašnjem nositelju stanarskog prava na tom stanu prestalo stanarsko pravo. Odbijajući tužbeni zahtjev podnositelja za utvrđenje ništavim ugovora o prodaji stana u O., S., sklopljenog između Grada Osijeka kao prodavatelja i B. B. kao kupca, Općinski sud u Osijeku (a što prihvaća i Županijski sud u Osijeku) propustio je utvrditi odlučne činjenice iz točke
  71. obrazloženja ove Odluke, te ocijeniti je li došlo do ispunjenja pretpostavki za utvrđenje ništavosti ugovora o prodaji spornog stana trećoj osobi, u smislu odredbe članka
  72. stavka
  73. Zakona o obveznim odnosima. Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju Grad Osijek u vrijeme raspolaganja predmetnim stanom i sklapanja ugovora o prodaji stana trećoj osobi znao: da je tužitelj u postupku otkaza stanarskog prava predlagatelju, da mu je poziv za ročište u tom postupku uručen
  74. ožujka
  75. godine, da je stan prodao
  76. ožujka
  77. godine, da kao tužitelj ustraje u tužbi za otkaz stanarskog prava, da prešućuje činjenicu da je predmetni stan prodao trećoj osobi, te samim time i činjenicu da od trenutka prodaje stana više nema aktivnu legitimaciju. Članak
  78. stavak
  79. Zakona o obveznim odnosima glasi: Ugovor, koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva, ništav je ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju ili ako zakon o određenom slučaju ne propisuje što drugo. Protivnost Ustavu Republike Hrvatske, protivnost je ustavnim načelima kao i protivnost pojedinim ustavnim odredbama. Najviše ustavne vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske izražene su u članku
  80. Ustava, među kojima su: jednakost, vladavina prava i poštivanje prava čovjeka. Načelo vladavine prava posebno je izraženo u članku
  81. stavku
  82. Ustava: Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Protivnost prisilnim propisima treba prosuđivati sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, koji u članku 1a. pravo na kupnju stana daje trećim osobama samo u slučaju ako je nositelju stanarskog prava na tom stanu prestalo stanarsko pravo, koji se u konkretnom slučaju treba smatrati prisilnim propisom. Protivnost moralu društva treba procjenjivati je li neko ponašanje u pravnom prometu moralno ili nemoralno, odnosno u konkretnom slučaju jesu li sudionici u pravnom poslu kupoprodaje stana na kojemu postoji stanarsko pravo postupali na dolozan način. Slijedom navedenog, Ustavni sud ocjenjuje da su pravna stajališta u osporenim presudama nadležnih sudova, u pogledu primjene mjerodavnog materijalnog prava, pogrešna zbog čega je podnositelju povrijeđeno ustavno pravo jednakost svih pred zakonom zajamčeno odredbom članka
  83. stavka
  84. Ustava.
  85. Povrede ostalih ustavnih odredaba na koje podnositelj upućuje u svojoj ustavnoj tužbi, iz članka 17., članka 18., članka 19., članka
  86. i članka
  87. Ustava, ovaj Sud nije posebno razmatrao, jer povreda članka
  88. stavka
  89. predstavlja dovoljan razlog za donošenje ovakve odluke.
  90. Na temelju odredaba članaka
  91. i
  92. Ustavnog zakona odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke, a odluka iz točke III. izreke temelji se na odredbi članka
  93. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1527/2003 Zagreb,
  94. lipnja
  95. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 87/2006-2091 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 87/2006 Broj dokumenta u izdanju: 2091 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 31.7.
  96. ELI: /eli/sluzbeni/2006/87/2091 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  97. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.