Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2975/2004 od
- lipnja
- Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2975/2004 od
- lipnja
- NN 87/2006 (31.7.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2975/2004 od
- lipnja
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2093 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula R. K. iz S., koju zastupa I. P., odvjetnik u S., na sjednici održanoj
- lipnja
- godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se: – presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-4253/02 od
- ožujka
- godine. III. Predmet se vraća Upravnom sudu Republike Hrvatske na ponovni postupak. IV. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
- Pravodobna i dopuštena ustavna tužba podnijeta je
- kolovoza
- godine protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-4253/02 od
- ožujka
- godine, kojom je odbijena tužba u upravnom sporu radi prava na obiteljsku mirovinu, pokrenutom protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe u Zagrebu, klasa: 140-18/02-01, urbroj: 341-99-03/1-02/2152, broj spisa: 157903 od
- travnja
- godine. Navedenim rješenjem odbijena je žalba podnositeljice, izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, klasa: UP/I-140-18-01-01, urbroj: 341-18-03/1-01-71102, broj: 7193 od
- prosinca
- godine, kojim je odbijen podnositeljičin zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu, iz razloga što, sukladno članku
- stavak
- Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 94/01.), nije utvrdila status izvanbračne zajednice.
- Podnositeljica ustavne tužbe povrijeđenima smatra ustavna prava zajamčena člankom
- stavkom
- i člankom
- Ustava Republike Hrvatske, odredbom članka
- stavka
- Ustava, te odredbom članka
- Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 6/
- – pročišćeni tekst i 8/
- – ispravak; u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Zbog toga predlaže Ustavnom sudu usvojiti ustavnu tužbu, ukinuti osporenu presudu i upravne akte i predmet vratiti na ponovni postupak. U ustavnoj tužbi navodi da joj, kao izvanbračnoj supruzi, pripadaju sva prava određena odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Ističe da Upravni sud Republike Hrvatske nije imao u vidu niti odredbe Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, broj 162/98.), koji izjednačava bračnu i izvanbračnu zajednicu, te da je donio nezakonitu presudu.
- Za potrebe ovog ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i spis Upravnog suda Republike Hrvatske. Ustavna tužba je osnovana.
- Prema odredbi članka
- stavka
- Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
- i 49/
- – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavni sud, u postupku pokrenutom ustavnom tužbom, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama pojedinca došlo do nedopuštenog posizanja u Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode. Pritom se Ustavni sud, u pravilu, ne upušta u pitanje jesu li upravna tijela i sudovi pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje i ocijenili dokaze. Za Ustavni sud relevantne su samo one činjenice od čijeg postojanja ovisi ocjena o povredi ustavnog prava.
- Upravni sud Republike Hrvatske utvrdio je u osporenoj presudi da prema odredbi članka
- Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98., 127/00., 59/01., 147/
- i 117/03.), pravo na obiteljsku mirovinu imaju članovi obitelji umrlog osiguranika iz članka
- tog Zakona. Odredbom članka
- Zakona o mirovinskom osiguranju nabrojene su osobe, koje se, u smislu Zakona, smatraju članovima obitelji. Članak
- Zakona o mirovinskom osiguranju glasi:
(1)U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to: 1) udovica, odnosno udovac, 2) razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, 3) djeca rođena u braku ili izvan braka ili posvojena, 4) pastorčad koju je osiguranik uzdržavao, unučad koju je osiguranik uzdržavao – ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad, 5) roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao, 6) djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opća nesposobnost za rad.
(2)Zavod općim aktom određuje uvjete pod kojima se smatra da je osiguranik uzdržavao člana obitelji, kao i uvjete prestanka prava na obiteljsku mirovinu zbog nastale promjene u imovnom stanju, odnosno prihodima koji su bili jedan od uvjeta za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu.
(3)Članovi obitelji iz stavka
- ovoga članka, osigurani su za slučaj smrti osoba iz članka
- do
- ovoga Zakona, ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu ili bolesti, dok su obavljale poslove pod okolnostima iz članka
- do
- ovoga Zakona. Zaključak je Upravnog suda Republike Hrvatske da upravna tijela nisu povrijedila zakon odbivši tužbu podnositeljice, jer podnositeljica nema uvjete za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu. Međutim, Upravni sud odbija tužbu podnositeljice iz drugih razloga nego što su to učinila upravna tijela. Naime, Upravni sud smatra da pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti samo članovi obitelji umrlog osiguranika, a da prema Zakonu o mirovinskom osiguranju podnositeljica nije član obitelji osiguranika. Upravni sud ističe da status izvanbračne zajednice, na temelju kojeg je podnositeljica ostvarila pravo na obiteljsku invalidninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji nije u konkretnom slučaju odlučan za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
- U osporenoj presudi Upravni sud nije vodio računa o odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 94/01., 122/02., 17/
- i 48/04.), koji je u konkretnom slučaju poseban zakon (lex specialis), a koji propisuje: Članak
- st.
- t.
- (...) Članom uže obitelji smatra se i izvanbračni drug poginuloga, zatočenoga ili nestalog hrvatskog branitelja koji s hrvatskim braniteljem ima dijete iz te izvanbračne zajednice i koji je do njegove pogibije, smrti, zatočenja ili nestanka živio s njim u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana. (...) Članak
- st.
- t.
- Članovi obitelji poginulog hrvatskog branitelja pod uvjetima propisanim ovim Zakonom imaju pravo na: (...) obiteljsku mirovinu, (...). I Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz
- godine, u članku
- stavku
- i stavku
- navodi: (...)
(2)Članom uže obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja prema ovome Zakonu smatra se i izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.
(3)Status izvanbračne zajednice iz stavka
- ovog članka utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.(...). U članku
- točki
- navodi: Za osobe iz članka
- ovim se Zakonom uređuju: (...)
- prava iz mirovinskog osiguranja: – pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu, – pravo na invalidsku mirovinu, – pravo na temelju preostale radne sposobnosti, – prava na temelju preostale radne sposobnosti, – pravo na obiteljsku mirovinu, – pravo na najnižu mirovinu, – pravo na staž osiguranja ili posebni staž, (...) S obzirom da Upravni sud pri odlučivanju o tužbi podnositeljice nije uzeo u obzir mjerodavne odredbe Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Ustavni sud utvrđuje da je podnositeljici povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom
- stavak
- Ustava.
- Kako je ustavna tužba usvojena zbog povrede ustavnog prava zajamčenog člankom
- stavkom
- Ustava, a u svezi odredbe članka
- Ustava, Ustavni sud nije razmatrao povrede ostalih ustavnih prava i odredbi Europske konvencije koje su istaknute u ustavnoj tužbi.
- U svezi s istaknutim povredama odredbe članka
- stavka
- Ustava, potrebno je istaći da ona ne sadrži ustavno pravo, čiju zaštitu, sukladno odredbi članka
- alineje
- Ustava, Ustavni sud pruža u ustavnosudskom postupku pokrenutom ustavnom tužbom u smislu članka
- stavka
- Ustavnog zakona.
- Na temelju odredaba članaka
- i
- Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci. Odluka o objavi iz točke IV. izreke temelji se na članku
- Ustavnog zakona. Broj: U-III-2975/2004 Zagreb,
- lipnja
- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 87/2006-2093 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 87/2006 Broj dokumenta u izdanju: 2093 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 31.7.
- ELI: /eli/sluzbeni/2006/87/2093 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
- g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.