← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-208/2005 od 12. srpnja 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-208/2005 od

  1. srpnja
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-208/2005 od
  3. srpnja
  4. NN 95/2006 (28.8.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-208/2005 od
  5. srpnja
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2204 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli mldb. M. B. iz S., zastupan po majci i zakonskoj zastupnici M. B., i M. B. iz S., zastupana po V. G. K. i I. R., odvjetnicima u S., na sjednici održanoj
  7. srpnja
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: III P-432/03 (ranije: III P-375/97) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) podnositeljima ustavne tužbe: – mldb. M. B. iz S., H. ž. 98, u iznosu od 12.600,00 kuna, i – M. B. iz S., H. ž. 98, u iznosu od 12.600,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Podnositelji su, na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijeli
  12. siječnja
  13. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem: III P-432/03 (ranije: III P-375/97), smatrajući da im je povrijeđeno ustavno pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom primjenom članka
  15. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe, očitovanja Općinskog suda u Splitu te uvida u presliku spisa Općinskog suda u Splitu broj: III P-432/03 (ranije: III P-375/97), utvrdio pravno relevantne činjenice za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositelja, zajamčenog člankom
  16. stavkom
  17. Ustava. Podnositelji su
  18. listopada
  19. godine podnijeli tužbu Općinskom sudu u Splitu protiv tuženog T. M. iz D. R., radi utvrđivanja očinstva i uzdržavanja mldb. podnositelja. Do
  20. studenoga
  21. godine nije održano nijedno ročište. Nakon
  22. studenoga
  23. godine ročišta su održana
  24. prosinca
  25. godine,
  26. veljače
  27. godine kada nije pristupio ni tuženik ni podnositeljica iako su bili pozvani radi saslušanja,
  28. travnja
  29. godine kada za tuženika nije pristupio nitko, te
  30. svibnja
  31. godine kada tuženik ponovno nije pristupio već samo njegov punomoćnik. Na ročištu
  32. ožujka
  33. godine određeno je provođenje vještačenja DNA metodom. Tuženik, opravdavajući se bolešću, nije pristupio
  34. travnja i
  35. rujna
  36. godine uzimanju uzoraka za vještačenje DNA metodom. Na ročištima
  37. listopada
  38. i
  39. srpnja
  40. godine izveden je dokaz saslušanjem svjedoka. Na ročištu
  41. rujna
  42. godine nije izveden dokaz saslušanjem podnositeljice jer je punomoćnik tuženiku otkazao zastupanje. Na ročišta održana
  43. travnja 2001.,
  44. lipnja 2001.,
  45. rujna
  46. i
  47. listopada
  48. godine kada je saslušana podnositeljica i jedan svjedok, za tuženika nije pristupio nitko, a na ročište
  49. siječnja
  50. godine za tuženika je pristupio punomoćnik. U međuvremenu, tuženik
  51. svibnja
  52. i
  53. ožujka
  54. godine ponovno nije pristupio uzimanju uzoraka za vještačenje DNA metodom. Nakon toga održana su ročišta
  55. svibnja 2002.,
  56. kolovoza 2002.,
  57. rujna 2002.,
  58. studenoga 2002.,
  59. veljače
  60. i
  61. ožujka
  62. godine kada je zaključena glavna rasprava. Na ova ročišta za tuženika nije pristupio nitko. Donesena je presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev. Podnositelji su
  63. svibnja
  64. godine izjavili žalbu protiv presude. Županijski sud u Splitu je rješenjem, broj: Gž-2232/03 od
  65. rujna
  66. godine, ukinuo presudu Općinskog suda u Splitu i
  67. listopada
  68. godine vratio predmet tom sudu na ponovno odlučivanje. Na ročište
  69. veljače
  70. godine za tuženika je pristupio punomoćnik. Tuženik
  71. travnja i
  72. srpnja
  73. godine ponovno nije pristupio uzimanju uzoraka za vještačenje DNA metodom. Na ročištu
  74. siječnja
  75. godine saslušan je jedan svjedok, a za tuženika ponovno nije pristupio nitko. Zatim su održana ročišta
  76. ožujka
  77. godine,
  78. lipnja
  79. godine,
  80. rujna
  81. godine kada su saslušana dva svjedoka, i
  82. listopada
  83. godine. Na navedena ročišta nije pristupio tuženik već samo njegov punomoćnik. Tuženik
  84. prosinca
  85. godine ponovno nije pristupio uzimanju uzoraka za vještačenje DNA metodom. Na ročište
  86. svibnja
  87. godine ponovno nije pristupio tuženik, a ročišta zakazana za
  88. svibnja i
  89. lipnja
  90. godine su odgođena jer nije pristupila ni podnositeljica. Tuženik
  91. lipnja
  92. godine ponovno nije pristupio uzimanju uzoraka za vještačenje DNA metodom. Sljedeće ročište zakazano je za
  93. kolovoza
  94. godine. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  95. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  96. stavka
  97. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  98. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  99. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  100. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Tužba je Općinskom sudu u Splitu podnijeta
  101. listopada
  102. godine. Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od
  103. studenoga
  104. godine kad je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  105. – pročišćeni tekst, 8/
  106. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  107. stavku
  108. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  109. siječnja
  110. godine, a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno sedam
(7)godina, dva
(2)mjeseca i dvadeset osam
(28)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, dva
(2)mjeseca i osam
(8)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Postupak se u pravno relevantnom razdoblju prvo vodio pred Općinskim sudom u Splitu koji je održao velik broj ročišta, a presudu je donio nakon pet godina, četiri mjeseca i dvadeset dva dana. Županijski sud u Splitu je postupao učinkovito te je nakon tri mjeseca i dvadeset tri dana donio rješenje kojim je ukinuo presudu Općinskog suda u Splitu i
  2. listopada
  3. godine vratio predmet tom sudu na ponovno odlučivanje. Nakon toga, Općinski sud u Splitu je ponovno održao velik broj ročišta, ali presudu do sada nije donio. U konkretnom slučaju dugotrajnost postupka nije posljedica neaktivnosti Općinskog suda u Splitu već njegove neučinkovitosti. Broj održanih ročišta (u pravno relevantnom razdoblju 21 ročište, a nakon podnošenja ustavne tužbe 5 ročišta) i termina određenih za uzimanje uzoraka za vještačenje DNA metodom (u pravno relevantnom razdoblju 6, a nakon podnošenja ustavne tužbe 2) ne opravdava ukupno trajanje postupka već ukazuje da sud postupak nije vodio učinkovito i u skladu s načelom ekonomičnosti. Nadalje, uporno nepristupanje tuženika uzimanju uzoraka za vještačenje DNA metodom ne opravdava sud. Odredbom članka
  4. stavka
  5. Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, broj 116/03., 17/
  6. i 136/04.) propisano je da ako dokaz nije izveden jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu na izvođenje medicinskog vještačenja ili je uskratila izvođenje vještačenja, sud će ocijeniti od kakvog je značaja što stranka nije došla na izvođenje vještačenja ili je uskratila izvođenje vještačenja. Povrh toga, radi se o postupku koji je prema članku
  7. stavku
  8. Obiteljskog zakona žurne naravi. Polazeći od navedenih odredbi Obiteljskog zakona, a imajući u vidu razdoblje u kojem se bezuspješno pokušava provesti vještačenje DNA metodom, očito je da Općinski sud u Splitu nije poduzeo odgovarajuće korake radi učinkovitog vođenja ovog postupka odnosno njegovog pravomoćnog okončanja. 4.
  9. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE (TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositelji ustavne tužbe, kao tužitelji u parničnom postupku, nisu bitno pridonijeli duljini postupka u pravno relevantnom razdoblju time što nisu pristupili na ročište
  10. veljače
  11. godine. 4.
  12. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Iz dosadašnjeg tijeka postupka proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o osobito složenoj sudskoj stvari. 4.
  13. ZNAČAJ POSTUPKA ZA PODNOSITELJA U konkretnom slučaju postupak se vodi radi utvrđivanja očinstva (i uzdržavanja djeteta odnosno podnositelja), dakle, radi se o pravu podnositelja da se utvrdi ili ospori očinstvo i tako ukloni njegova neizvjesnost u pogledu identiteta njegovog biološkog oca. Budući da se radi o predmetu od posebnog značaja za podnositelja, nadležni sud je trebao postupati posebno učinkovito. Napominje se da je i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda utvrdio da se od sudova zahtijeva veća učinkovitost u postupcima koji imaju veći značaj za podnositelja, te da se u tom smislu posebna učinkovitost sudova traži u postupcima koji se odnose na građanski status i poslovnu sposobnost (v., primjerice, presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Mikulić v. Croatia od
  14. veljače
  15. godine i Bock v. Germany od
  16. ožujka
  17. godine). OCJENA USTAVNOG SUDA
  18. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u pravno relevantnom razdoblju vodio pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom u trajanju od sedam godina, dva mjeseca i osam dana, te da je još u tijeku. Imajući u vidu značaj predmeta za prvog podnositelja, ukupnu duljinu postupka, neučinkovito postupanje Općinskog suda u Splitu (utvrđenja pod točkom 4.
  19. obrazloženja ove odluke), te posebno okolnost da je postupak žurne naravi a da do sada nije pravomoćno okončan već se ponovno vodi pred prvostupanjskim sudom, Ustavni sud utvrđuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom
  20. stavkom
  21. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je, u smislu odredbe članka
  22. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  23. Sukladno odredbi članka
  24. stavka
  25. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  26. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbi članka
  27. Ustavnog zakona.
  28. Predsjednik Općinskog suda u Splitu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-208/2005 Zagreb,
  4. srpnja
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 95/2006-2204 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 95/2006 Broj dokumenta u izdanju: 2204 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 28.8.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/95/2204 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.