← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1364/2005 od 14. rujna 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1364/2005 od

  1. rujna
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1364/2005 od
  3. rujna
  4. NN 107/2006 (2.10.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1364/2005 od
  5. rujna
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2391 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tuž­bi koju je podnio J. G. iz P., kojeg zastupa A. N, odvjetnik iz M., na sjednici održanoj
  7. rujna
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Županijski sud u Dubrovniku dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Gž-6/2006 (predmet Općinskog suda u Kardeljevu – sada Općinskog suda u Pločama broj: P-306/81) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02.i 49/
  3. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe, J. G. iz P., određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  4. stavka
  5. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  6. – pročišćeni tekst) u iznosu od 18.100,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri
(3)mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  1. Podnositelj ustavne tužbe, na temelju članka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) podnio je
  5. ožujka
  6. ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  7. Parnični postupak pokrenut je
  8. rujna
  9. pred Općinskim sudom u Kardeljevu (sada Općinski sud u Pločama) tužbom podnositelja protiv bivše države SFRJ, radi naknade štete. U razdoblju do
  10. studenoga
  11. Općinski sud Kardeljevo (sada Općinski sud u Pločama) održao je četiri
(4)ročišta za glavnu raspravu, tužena je, usmeno na zapisnik, iznijela odgovor na tužbu, sud je odredio i proveo dokaz saslušanjem predloženog svjedoka, zamolbenim putem kod Općinskog suda u Makarskoj proveden je dokaz saslušanjem podnositelja i predloženih svjedoka te je sud glavnu raspravu na ročištu održanom
  1. prosinca
  2. zaključio. Odlukom suda broj: P-306/81 od
  3. prosinca
  4. podnositelj i tužena izjavili su žalbu koje je Okružni sud u Splitu odlukom broj: Gž-1342/83 od
  5. svibnja
  6. usvojio i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak. U ponovnom postupku Općinski sud u Kardeljevu (sada Općinski sud u Pločama) održao je tri
(3)ročišta za glavnu raspravu te je odredio provođenje dokaza vještačenjem po vještaku ribarske struke. U razdoblju nakon
  1. studenoga
  2. postupak je preuzeo Općinski sud u Pločama te su u postupku poduzete sljedeće radnje: – podneskom od
  3. ožujka
  4. podnositelj je kao pravnog sljednika tužene označio Republiku Hrvatsku, Ministarstvo obrane te je specificirao tužbeni zahtjev; – ročište zakazano za
  5. ožujka
  6. odgođeno je zbog neuredne dostave poziva za tuženika; – podneskom od
  7. travnja
  8. tužena je istakla prigovor promašene pasivne legitimacije; – na ročištu održanom
  9. travnja
  10. tužena je predložila prekid postupka što je sud i učinio rješenjem broj: P-320/83 od
  11. travnja
  12. odredivši da će se postupak nastaviti kada pravni sljednik države SFRJ preuzme postupak ili kada ga sud na prijedlog protivne stranke pozove da to učini; – protiv navedenog rješenja podnositelj je
  13. svibnja
  14. izjavio žalbu koju je Županijski sud u Dubrovniku odlukom broj: Gž-681/99 od
  15. svibnja
  16. prihvatio te je viši sud ukinuo prvostupanjsko rješenje i predmet vratio sudu prvog stupnja radi nastavka suđenja; – na ročištu održanom
  17. listopada
  18. određeno je da će se pribaviti podaci od Lučke kapetanije te da se od već određenog vještaka pribavi nalaz i mišljenje; – rješenjem broj: P-320/83 od
  19. prosinca
  20. određen je prekid postupka na temelju odredbe članka 184b. Zakona o obveznim odnosima; – protiv navedenog rješenja podnositelj je
  21. prosinca
  22. izjavio žalbu koju je Županijski sud u Dubrovniku odlukom broj: Gž-12/02 od
  23. siječnja
  24. odbio kao neosnovanu; – rješenjem broj: P-161/03 od
  25. listopada
  26. sud je nastavio postupak; – na ročištu održanom
  27. studenoga
  28. sud je naložio podnositelju dostavu daljnjih dokaznih prijedloga; – na ročištu održanom
  29. studenoga
  30. sud je ponovno naložio podnositelju dostavu daljnjih dokaznih prijedloga; – na ročištu održanom
  31. listopada
  32. sud je zaključio glav­nu raspravu; – protiv odluke suda broj: P-161/03 od
  33. listopada
  34. podnositelj je
  35. prosinca
  36. izjavio žalbu te je predmet dostavljen Županijskom sudu u Dubrovniku na odlučivanje gdje se vodi pod brojem: Gž-6/
  37. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  38. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  39. stavka
  40. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  41. Ustavnog zakona. 3.
  42. Općinski sud u Pločama donio je rješenje o prekidu postupka na temelju članka
  43. Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.), koji je propisivao: U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/91., 3/
  44. i 7/96.) iza članka
  45. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase: (...) Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ Članak 184b.
(1)Postupci za naknadu štete nastale u bivšoj SFRJ, koji se vode protiv Republike Hrvatske kao pravne sljednice bivše SFRJ, prekidaju se.
(2)Postupci iz stavka
  1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog propisa kojim će se urediti odgovornost za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SFRJ. 3.
  2. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj
  3. srpnja
  4. godine, donio je Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu nastalu u bivšoj SFRJ za koju je odgovarala bivša SRRJ (»Narodne novine«, broj: 117/03.), koji je stupio na snagu
  5. srpnja
  6. godine. Člankom
  7. tog Zakona propisano je: Sudski postupci za naknadu štete nastale u bivšoj SFRJ, koji se vode protiv Republike Hrvatske, prekinuti stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.) nastavit će se stupanjem na snagu ovog Zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  8. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  9. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak pokrenut je
  10. rujna
  11. pred Općinskim sudom u Kardeljevu (sada Općinski sud u Pločama) tužbom podnositelja protiv tužene bivše države SFRJ. Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od
  12. studenoga
  13. godine, kad je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokol broj 1, 4, 6, 7 i 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  14. – pročišćeni tekst i 8/
  15. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  16. stavku
  17. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  18. ožujka 2005., a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno dvadeset i dvije
(22)godine, pet
(5)mjeseci i dvadeset
(20)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, četiri
(4)mjeseci i petnaest
(15)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka u predmetu podnositelja, koji se vodio pred Općinskim sudom u Pločama, nastupio je po sili zakona (ex lege)stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka
  4. prosinca 2001., nadležni Općinski sud u Pločama postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  5. PONAŠANJE PODNOSITELJA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJA U PARNIČNOM POSTUPKU) Ocjena je Ustavnog suda da podnositelj nije doprinio duljini trajanja postupka. Naprotiv, tijekom ustavnosudskog postupka utvrđena je neaktivnost suda prvog stupnja u više razdoblja i to: od
  6. studenoga
  7. do
  8. ožujka 1999., od
  9. veljače
  10. do
  11. listopada
  12. te u razdoblju od
  13. studenog
  14. do
  15. listopada
  16. 4.
  17. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenoj pravnoj stvari. 4.
  18. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDAPOSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U odluci, broj: U-IIIA/1676/2003 od
  19. srpnja 2004., Ustavni sud je, u okolnostima identičnim ovom predmetu, utvrdio da je zakonom određenim prekidom postupka povrijeđeno člankom
  20. stavkom.
  21. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama te da je tim zakonom određenim prekidom postupka podnositelju povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  22. stavka
  23. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. Ustavni sud ne nalazi razlog za odstupanje od tako izraženog stajališta u ovom predmetu. Stoga je, u smislu odredbe članka
  24. stavka
  25. Ustavnog zakona, odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke odluke.
  26. Sukladno odredbi članka
  27. stavka
  28. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  29. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  30. Ustavnog zakona.
  31. Predsjednik Županijskog suda u Dubrovniku dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke najkasnije osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-1364/2005 Zagreb,
  4. rujna
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 107/2006-2391 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 107/2006 Broj dokumenta u izdanju: 2391 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 2.10.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/107/2391 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.