← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1656/2004 od 10. listopada 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1656/2004 od

  1. listopada
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1656/2004 od
  3. listopada
  4. NN 127/2006 (22.11.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1656/2004 od
  5. listopada
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2801 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula S.-u. d.o.o. iz S., koju zastupa direktor M. L., na sjednici održanoj
  7. listopada
  8. godine, donio je ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se presuda Županijskog suda u Splitu broj: Gž-896/01 od
  9. ožujka
  10. godine te se predmet vraća tom sudu na ponovno odlučivanje. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. Ustavna tužba podnesena je protiv presude Županijskog suda u Splitu broj: Gž-896/01 od
  12. ožujka 2004., kojom je usvojena žalba tuženika, J. Č. iz S., i preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj: P-1000/00 od
  13. rujna 2000., na način da je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice (podnositeljice ustavne tužbe), kojim potražuje od tuženika isplatu iznosa od 595,80 kn sa zakonskim zateznim kamatama. Prvostupanjskom presudom obvezan je tuženik isplatiti podnositeljici iznos od 595,80 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dospijeća svake pojedinačne obveze do isplate.
  14. Podnositeljica smatra da su osporenom presudom zbog pogrešne primjene mjerodavnog materijalnog prava povrijeđena ustavna prava propisana odredbama članaka 14., 19., 22.,
  15. i
  16. stavka
  17. Ustava Republike Hrvatske. Ističe da drugostupanjski sud neosnovano smatra da podnositeljica, kao upravitelj stambene zgrade, ne može podnositi tužbu radi naplate sredstava zajedničke pričuve, koju su suvlasnici dužni uplaćivati u poseban fond. Smatra da na to ima zakonsko pravo te stoga predlaže usvajanje ustavne tužbe i ukidanje odluke drugostupanjskog suda. Ustavna tužba je osnovana.
  18. Prvostupanjski sud je usvojio tužbeni zahtjev podnositeljice i obvezao tuženika, suvlasnika stambene zgrade u S., Š. 23, platiti iznos od 595,80 kn, zajedno sa zateznim kamatama na ime zajedničke pričuve. Obrazlažući svoje stajalište, prvostupanjski sud navodi da podnositeljici, kao upraviteljici stambene zgrade u kojoj etažno vlasništvo ima i tuženik, pripada pravo prinudne naplate iznosa zajedničke pričuve od vlasnika stanova i to na temelju odredbi članaka 375.,
  19. i
  20. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96.,73/
  21. i 114/01., u daljnjem tekstu: ZV).
  22. Drugostupanjski sud, odlučujući o žalbi tuženika preinačio je prvostupanjsku presudu na način da je odbio postavljeni tužbeni zahtjev podnositeljice. U obrazloženju osporene odluke ističe da su upraviteljeve dužnosti i ovlasti propisane člankom
  23. ZV-a pa je, između ostalog, u upravljanju nekretninom upravitelj ovlašten voditi u ime svih suvlasnika nekretnina postupke pred sudom ili drugim tijelima vlasti, što uključuje ovlasti da opunomoćuje stručne zastupnike za vođenje tih postupaka (članak
  24. stavak
  25. ZV-a). Ovo zakonsko ovlaštenje ne daje upravitelju aktivnu legitimaciju – pravo na ostvarenje tražbine, već se to ovlaštenje iscrpljuje samo u pravu na procesni položaj zastupnika suvlasnika zgrade. Dakle, potraživanje tužitelja nije osnovano jer isti ne može tražiti isplatu.
  26. Za odlučivanje o ovlasti podnositeljice, kao upraviteljice navedene stambene zgrade, na naplatu zajedničke pričuve u sudskim postupcima, mjerodavne su odredbe članaka 375., 378.,
  27. i
  28. ZV-a: Članak 375.

(1)Uzajamni odnosi suvlasnika u svezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine utvrđuju se ugovorom koji mora biti sklopljen u pisanom obliku (međuvlasnički ugovor).
(3)Odluke koje proizlaze iz međuvlasničkoga ugovora obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila većina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine.
(4)Odredbe međuvlasničkoga ugovora imaju učinak i prema suvlasniku koji je to pravo stekao nakon sklapanja međuvlasničkoga ugovora. Članak 378.
(1)Suvlasnici nekretnine su dužni poslove upravljanja nekretninom povjeriti upravitelju u skladu s ugovorom kojega s tim upraviteljem sklapaju.
(2)Upravitelj može biti fizička ili pravna osoba upisana za obavljanje tih poslova.
(3)Upravitelj upravlja nekretninom u ime i za račun suvlasnika u granicama ovlasti utvrđenih ugovorom.
(4)Upravitelj raspolaže sredstvima zajedničke pričuve.
(5)Upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, ako ugovorom iz stavka 1. ovoga članka nije drukčije određeno.
(6)Ako upravitelj upravlja s više nekretnina, dužan je poslovanje svake nekretnine voditi odvojeno. Članak 379.
(1)Upravitelj je dužan osobito: – brinuti se da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nužnom za normalno korištenje, – obavljati povremeni i godišnji pregled nekretnine i o tome sačiniti zapisnik, – utvrditi visinu sredstava zajedničke pričuve koju snosi pojedini suvlasnik, – raspoređivati i druge troškove nekretnine na suvlasnike, naplaćivati dugovanja te redovno podmirivati te troškove prema trećima, sukladno sredstvima kojima raspolaže, – obavještavati suvlasnike na prikladan način o obavljenim poslovima, – obavljati i druge poslove u skladu s obvezama preuzetim ugovorom iz članka
  1. ovoga Zakona, – položiti svakom suvlasniku uredan račun o poslovanju u prethodnoj kalendarskoj godini i staviti mu na prikladan način na uvid isprave na kojima se temelji, i to najkasnije do
  2. lipnja svake godine, – izraditi pregled predviđenih poslova za održavanje i poboljšice, kao i predvidivih troškova i opterećenja u narednoj kalendarskoj godini (godišnji program) ili za višegodišnje razdoblje, te to na prikladan način objaviti u kući najkasnije do isteka tekuće kalendarske godine, – prikupiti više ponuda za poslove održavanja koji se ponavljaju u razmacima duljim od jedne godine kao i za veće radove radi poboljšice. (...) Članak 380.
(1)Sredstva zajedničke pričuve suvlasnici su dužni uplaćivati na račun koji će u tu svrhu otvoriti, prema utvrđenom godišnjem, odnosno višegodišnjem programu.
(2)Sredstva iz stavka
  1. ovoga članka suvlasnici su dužni uplaćivati najmanje u visini koja odgovara 0,54% vrijednosti njihova posebnoga dijela, godišnje. (...)
  2. Prema odredbama članka
  3. ZV-a, zajednička pričuva je zajednička, namjenski vezana imovina svih suvlasnika nekretnine, koja je namijenjena za pokriće troškova održavanja i za poboljšanje nekretnine, kao i za otplaćivanje zajma za pokriće tih troškova. Zajedničkom pričuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj zgrade (kojeg suvlasnici imenuju međuvlasničkim ugovorom ili ga imenuje nadležno tijelo jedinice lokalne samouprave, ukoliko suvlasnici u zakonskom roku ne sklope međuvlasnički ugovor), kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojeg od suvlasnika. Na temelju članka
  4. stavka
  5. ZV-a, upravitelj zastupa suvlasnike u svezi s upravljanjem nekretninom u postupcima pred državnim tijelima, osim ako međuvlasničkim ugovorom nije drugačije određeno.
  6. Ustavni sud utvrđuje da je upravitelj zgrade imenovan ugovorom ili prinudni upravitelj ovlašten ex lege pokretati sudske postupke u ime i za račun suvlasnika zgrade radi naplate zajedničke pričuve od suvlasnika koji tu pričuvu ne plaćaju.
  7. Slijedom navedenog, podnositeljici je presudom drugostupanjskog suda povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno člankom
  8. stavkom
  9. Ustava, kojim se jamči jednakost svih pred zakonom. Drugostupanjski sud je u ovom slučaju pogrešno protumačio mjerodavne zakonske odredbe, kojima su uređeni pravni položaj i procesne ovlasti upravitelja višestambene zgrade.
  10. Odredbom članka
  11. Ustava propisano je da su svi državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti te nije mjerodavna u ovom slučaju. Navedeno stajalište Ustavni sud izrazio je u odluci broj: U-III-884/2004 od
  12. prosinca
  13. (»Narodne novine« broj 2/05.).
  14. Povrede ostalih ustavnih prava, Ustavni sud nije razmatrao jer je ustavna tužba usvojena zbog povrede odredbe članka
  15. stavka
  16. Ustava.
  17. Slijedom iznijetog, na temelju odredaba članaka
  18. i
  19. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/
  20. i 42/
  21. – pročišćeni tekst), odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke, a točka III. izreke temelji se na odredbi članka
  22. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Broj: U-III-1656/2004 Zagreb,
  23. listopada
  24. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 127/2006-2801 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 127/2006 Broj dokumenta u izdanju: 2801 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 22.11.
  25. ELI: /eli/sluzbeni/2006/127/2801 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  26. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.