← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2046/2003 od 8. studenoga 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2046/2003 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2046/2003 od
  3. studenoga
  4. NN 130/2006 (29.11.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-2046/2003 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2914 Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, u postupku koji je ustav­nom tužbom pokrenula R. H., zastupana po D. o. R. H., na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Ukida se rješenje Županijskog suda u Varaždinu broj: Gž-1228/02-2 od
  9. prosinca
  10. te se predmet vraća tom sudu na ponovni postupak. III. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  11. R. H., zastupana po D. o. R. H. (u daljnjem tekstu: podnositeljica), podnijela je pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu broj: Gž-1228/02-2 od
  12. prosinca
  13. Tim je drugostupanjskim rješenjem usvojena žalba protustranke ZPPK »V.« V. te je preinačeno rješenje Općinskog suda u Varaždinu broj: Z-4627/02 od
  14. listopada
  15. na način da se podnositeljica ustavne tužbe odbija s prijedlogom za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama upisanim u z.k.ul. 724 k.o. J., čkbr. 1204 oranica Š. od 1 h, 1a i 73 m
  16. Istim drugostupanjskim rješenjem nalaže se brisanje upisa prava vlasništva izvršenog na temelju pobijanog prvostupanjskog rješenja broj: Z-4627/02 od
  17. listopada
  18. i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, kakvo je bilo prije provedbe pobijanog rješenja u zemljišnoj knjizi.
  19. Podnositeljica smatra da su joj osporenim drugostupanjskim rješenjem povrijeđena ustavna prava zajamčena odredbama članaka 19.,
  20. stavka
  21. i
  22. Ustava Republike Hrvatske te odredba članka
  23. stavka
  24. Ustava. Prema stajalištu podnositeljice, pobijano rješenje drugostupanjskog suda temelji se na pogrešnoj primjeni materijalnog prava i to Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 66/
  25. i 87/02.). Ističe da Županijski sud temelji pobijano rješenje na okolnosti kako u tom Zakonu nema pravne osnove o stjecanju prava vlasništva Republike Hrvatske na cjelokupnom poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu, što je bila odredba ranijih zakona. Stoga, ističe podnositeljica, taj sud nalazi pravno neutemeljenim prijedlog podnositeljice ustavne tužbe, pri čemu se poziva na odredbu članka
  26. stavka
  27. točke
  28. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 66/
  29. i 87/02.). Podnositeljica ističe da je stekla pravo vlasništva temeljem zakona, kao jednog od načina stjecanja prava vlasništva, i to Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 34/91., 26/93., 79/93., 54/
  30. – pročišćeni tekst, 48/95., 19/
  31. i 105/99.). Sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 34/91.), konstitutivan trenutak stjecanja prava vlasništva je datum stupanja na snagu tog Zakona, a to je
  32. srpnja
  33. Napominje da je stjecanje vlasništva konzumirano stupanjem na snagu svakoga kasnijeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu te, stoga, nije bilo potrebno u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu iz
  34. godine to ponovno propisivati. Navedeno, prema stajalištu podnositeljice, osobito proizlazi iz odredbe članka
  35. stavka
  36. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 137/
  37. – odluka Ustavnog suda broj: U-I-58/1997 i dr. od
  38. studenoga 1999., 73/
  39. i 114/01.). Stoga je, prema njezinom mišljenju, pravna osnova za uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske na poljoprivrednom zemljištu koje je bilo u društvenom vlasništvu do
  40. srpnja
  41. članak
  42. stavak
  43. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u svezi s člankom
  44. stavkom
  45. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 34/91.) Ustavna tužba je osnovana.
  46. Prema odredbi članka
  47. stavka
  48. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  49. i 49/
  50. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom.
  51. U konkretnom slučaju, po prijedlogu podnositeljice ustavne tužbe, prvostupanjski sud je, na temelju članka
  52. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (u prijedlogu podnositeljica ne navodi objavu u »Narodnim novinama«) i Potvrde Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove Varaždin klasa: 350-01/02-01/76, urbroj: 2186-05-02-02-2 od
  53. listopada 2002., odredio uknjižbu prava vlasništva na nekretninama upisanim u z.k.ul. 724 k.o. J., čkbr. 1204 oranica Š. od 1 h, 1a i 73 m
  54. Rješavajući o žalbi protustranke, drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsko rješenje na način da je odbio prijedlog podnositeljice (predlagateljice u tom postupku) za uknjižbu prava vlasništava na spornim nekretninama te je naložio brisanje upisa prava vlasništva izvršenog na temelju pobijanog rješenja i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, kakvo je bilo prije provedbe pobijanog rješenja u zemljišnoj knjizi. Obrazlažući rješenje, drugostupanjski sud ističe da je pobijanim rješenjem određena uknjižba prava vlasništva na spornim nekretninama u korist predlagateljice (podnositeljice ustavne tužbe), na temelju članka
  55. stavka
  56. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pri čemu se ne navodi o kojem zakonu o poljoprivrednom zemljištu se radi, te »... da se može zaključiti da se radi o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu od
  57. srpnja 1994 godine«. Nadalje, u obrazloženju drugostupanjskog rješenja ističe se da ».... predlagateljica je potpuno ispustila iz vida odredbe zakona o poljoprivrednom zemljištu od
  58. srpnja
  59. (N.N. 66/01.) i to odredbu članka
  60. prema kojoj na dan stupanja na snagu rečenog zakona prestaje važiti Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 54/
  61. – pročišćeni tekst 48/95.,19/
  62. i 105/99.).« Nadalje se u obrazloženju drugostupanjskog suda ističe: »Valja reći da je prijedlog za uknjižbu prava vlasništva podnesen
  63. listopada
  64. godine, odnosno u vrijeme kad je bio na pravnoj snazi Zakon o poljoprivrednom zemljištu od
  65. srpnja
  66. godine (NN 66), a ne Zakon o poljoprivrednom zemljištu od
  67. srpnja
  68. godine (NN 54/94). Naime, Zakon o poljoprivrednom zemljištu od
  69. srpnja
  70. godine stupio je na snagu
  71. srpnja
  72. godine. Članak
  73. sada važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a također važećeg i u vrijeme podnošenja prijedloga za uknjižbu prava vlasništva regulira zaštitu poljoprivrednog zemljišta, a ne vlasnička prava Republike Hrvatske. S druge strane sada važeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne sadržava odredbu članka
  74. ranije važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Naprotiv sada važeći zakon čl.
  75. regulira raspolaganje zemljištem u vlasništvu države, a čl.
  76. koja prava imaju prijašnje društveno-pravne osobe koje su stekle poljoprivredno zemljište. Ujedno riječ u sada važećem zakonu nema uporišta za uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama u korist Republike Hrvatske.«.
  77. Analizom navoda ustavne tužbe, te uvidom u osporeno rješenje drugostupanjskog suda, Ustavni sud je utvrdio da su podnositeljici ustavne tužbe povrijeđena ustavna prava zajamčena odredbom članka
  78. stavka
  79. i članka
  80. stavka
  81. Ustava. Odredba članka
  82. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 34/91.) propisuje: Na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu na teritoriju Republike postaje nositelj vlasničkih prava Republika Hrvatska. Na temelju članka
  83. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 34/91.), Republika Hrvatska je danom stupanja snagu navedenog Zakona (
  84. srpnja 1991.) postala po sili zakona vlasnik cjelokupnoga poljoprivrednog zemljišta, koje je na dan stupanja na snagu tog Zakona bilo u društvenom vlasništvu. Kasnije izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu nisu od utjecaja na vlasničkopravni režim poljoprivrednog zemljišta koji je nastao na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 34/91.), to jest na dan kad je Republika Hrvatska po sili zakona stekla pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu koje je do tada bilo u društvenom vlasništvu. To stajalište zauzeo je i zakonodavac u odredbi članka
  85. stavka
  86. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je stupio na pravnu snagu
  87. siječnja
  88. godine.
  89. Ustavni sud, stoga, utvrđuje da se pravno stajalište Županijskog suda u Varaždinu, koji je u konkretnom slučaju ocijenio da se na prijedlog podnositeljice, kojim je zatražila uknjižbu prava vlasništva na spornoj nekretnini, trebaju primijeniti odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 66/
  90. i 87/02.), a ne odredba članka
  91. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, broj 34/91.), ne zasniva na ustavnopravno prihvatljivom tumačenju mjerodavnoga materijalnog prava. Ustavni sud ističe da drugostupanjski sud utvrđuje spornom pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva podnositeljice ustavne tužbe na spornoj nekretnini, pri čemu navedeno obrazlaže razlozima koji, prema ocjeni Ustavnog suda, nisu ustavnopravno prihvatljivi razlozi. Slijedom navedenog, ocjena je Ustavnog suda da je podnositeljici ustavne tužbe osporenim rješenjem Županijskog suda u Varaždinu povrijeđeno ustavno pravo na jednakost pred zakonom, zajamčeno odredbom članka
  92. stavka
  93. Ustava, kao i ustavno pravo vlasništva koje se jamči odredbom članka
  94. stavka
  95. Ustava.
  96. Zbog utvrđenja povrede ustavnih prava navedenih u točki
  97. ove odluke, Ustavni sud nije razmatrao navode podnositeljice o povredi ostalih odredbi Ustava, a na koje se također ukazuje u ustavnoj tužbi.
  98. Slijedom navedenog, temeljem članaka
  99. i
  100. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u izreci.
  101. Odluka o objavi (točka III. izreke) temelji se na odredbi članka
  102. stavka
  103. Ustavnog zakona. Broj: U-III-2046/2003 Zagreb,
  104. studenoga
  105. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik dr. sc. Petar Klarić, v. r. Odluka, NN 130/2006-2914 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 130/2006 Broj dokumenta u izdanju: 2914 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 29.11.
  106. ELI: /eli/sluzbeni/2006/130/2914 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  107. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.