Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d.

Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d.

Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d.

NN 132/2006 (6.12.2006.), Kolektivni ugovor Croatia osiguranja d.d.

KOLEKTIVNI UGOVORI 2996 GRANSKI SINDIKAT ZAPOSLENIH U OSIGURANJU HRVATSKE, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2, kojeg predstavlja i zastupa predsjednik Sindikata Miroslav Hrašćanec i CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Miramarska 22, zastupana po predsjedniku Uprave Hrvoju Vojkoviću i članu Uprave Ljerki Šeparović sklopili su temeljem članka 194. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 137/04 proč. tekst) u Zagrebu, dana 30. svibnja 2006. godine KOLEKTIVNI UGOVOR I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1Ovaj Kolektivni ugovor je sporazum sklopljen između Granskog sindikata

zaposlenih u osiguranju Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sindikat) kao granske sindikalne organizacije koja predstavlja i zastupa radnike, članove sindikata CROATIA osiguranja d.d., s jedne strane i Uprave CROATIA osiguranja d.d. kao poslodavca (u daljnjem tekstu: Društvo), s druge strane.

Ovaj Kolektivni ugovor predstavlja volju obiju ugovornih strana da svoje odnose urede u cilju promicanja socijalne, radnopravne i gospodarske sigurnosti članova Sindikata zaposlenih u Društvu, kao i spremnost ugovornih strana za dugoročno, sporazumno i dogovorno uređenje međusobnih odnosa, a na dobrobit obiju strana.

Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze Sindikata, radnika u Društvu, članova Sindikata, kao i prava i obveze Društva kao poslodavca prema radnicima – članovima Sindikata koji u njemu rade, sukladno zakonskim i drugim propisima i slobodom međusobnog ugovaranja.

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se na području Republike Hrvatske.

Članak 2Ovaj Kolektivni ugovor obvezuje Društvo s jedne strane i Sindikat, odnosno

radnike – članove Sindikata, koji su u vrijeme sklapanja Kolektivnog ugovora bili ili su naknadno postali članovi Sindikata s druge strane.

Članak 3Ovim Kolektivnim ugovorom pobliže se uređuju:

RADNI ODNOSI Uvjeti i način zasnivanja radnog odnosa Probni rad Trajanje ugovora o radu Oblik ugovora o radu ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S DRUŠTVOM PRIPRAVNICI UTVRĐIVANJE RADNE SPOSOBNOSTI RADNO VRIJEME STANKA, DNEVNI I TJEDNI ODMOR GODIŠNJI ODMOR PLAĆENI DOPUST NEPLAĆENI DOPUST ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA Postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika ZAŠTITA MAJČINSTVA ZAŠTITA INVALIDNIH I STARIJIH OSOBA PLAĆE, NAKNADE I DRUGA PRIMANJA Osnovna plaća Stalni mjesečni dodatak na plaću Dodatak za radni staž Stimulativni dio plaće Dodatak za godišnji odmor Blagdanska prigodnica Isplata plaće Naknada plaće Naknade za izume i racionalizacije Otpremnine kod umirovljenja Solidarne potpore Jubilarne nagrade Kolektivno osiguranje Pokloni djeci Naknade na teret troškova poslovanja OBRAZOVANJE RADNIKA POSEBNI UGLAVCI UGOVORA O RADU RUKOVODEĆIH RADNIKA MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA, ODNOSNO DRUŠTVA OTKAZ UGOVORA O RADU Redoviti otkaz Neopravdani razlog za otkaz Izvanredni otkaz Oblik otkaza Otkazni rok Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora Savjetovanje s radničkim vijećem o otkazu Otpremnina kod otkaza ugovora o radu RADNIČKO VIJEĆE PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Osobe ovlaštene za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa Zaštita prava radnika Arbitraža za radne sporove CROATIA osiguranja d.d.

SINDIKAT I UVJETI ZA NJEGOV RAD ŠTRAJK I SOCIJALNI MIR PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA, NJEGOVE IZMJENE I DOPUNE ZAVRŠNE ODREDBE II. RADNI ODNOSI Uvjeti i način zasnivanja radnog odnosa

Članak 4Radnik slobodno i dobrovoljno zasniva radni odnos u Društvu. Radni odnos u

Društvu može zasnovati svaka osoba koja ispunjava opće uvjete utvrđene Zakonom, kao i posebne uvjete navedene u aktu o sustavu radnih mjesta, koji donosi Uprava Društva.

Članak 5

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi ovlaštena osoba.

Članak 6Ovlaštena osoba može odlučiti da se prije zasnivanja radnog odnosa obavi

provjeravanje stručnih i drugih sposobnosti putem razgovara, testiranja ili drugim prikladnim načinom provjere.

Članak 7Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija osobe koja traži zaposlenje i

osobe koja se zaposli.

Diskriminaciju iz prethodnog stavka ovog članka predstavlja i svako uznemiravanje ili spolno uznemiravanje.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 8

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.

Ako Društvo sa radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Članak 9Ako Društvo osniva novo društvo, u aktima o osnivanju novog društva osigurava se

svim radnicima, koji prelaze na rad u novoosnovano društvo, kontinuitet određenih prava iz radnog odnosa utvrđenih zakonskim propisima i ovim Kolektivnim ugovorom (godišnji odmor, jubilarne nagrade, otpremnine i drugo).

Društvo će u slučaju prestanka novoosnovanog društva iz prethodnog stavka, u razdoblju od tri (3) godine od dana prijenosa ugovora o radu radnika, preuzeti na rad sve radnike koji su prethodno radili u Društvu i s njima sklopiti ugovore o radu u skladu s njihovom stručnom spremom.

Probni rad

Članak 10

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad, putem kojeg se provjeravaju stručne i radne sposobnosti, može trajati najviše 6 mjeseci. S pripravnicima se ne ugovara probni rad.

Tijekom probnog rada radnik obavlja poslove radnog mjesta za koje je zasnovao radni odnos.

Probni rad određuje se kao mogući uvjet u aktu o sustavu radnih mjesta.

Ovlaštena osoba može odlučiti, na temelju kandidatovog prethodnog radnog iskustva, da kandidatu neće odrediti probni rad.

Članak 11O rezultatima praćenja probnog rada povjerenstvo od tri člana koji moraju imati

u pravilu najmanje istu stručnu spremu kao i radnik na probnom radu, a koju imenuje ovlaštena osoba sastavlja pismeno izvješće, koje se podnosi ovlaštenoj osobi najkasnije 8 dana prije isteka probnog rada.

Ako do isteka trajanja probnog rada radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatrat će se da je zadovoljio na probnom radu.

Ukoliko se utvrdi da radnik nije zadovoljio na probnom radu, Društvo može otkazati ugovor o radu i prije isteka probnog rada navedenog u ugovoru o radu.

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok je najmanje 7 dana.

Trajanje ugovora o radu

Članak 12Ugovor o radu sklapa se na neodređeno ili određeno vrijeme sukladno odredbama

Zakona o radu.

Oblik ugovora o radu

Članak 13

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Ako Društvo ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Društvo je dužno radniku uručiti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od sklapanja ugovora o radu ili uručenja pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno početka rada.

III. ZABRANA TAKMIČENJA RADNIKA S DRUŠTVOM

Članak 14Kod zasnivanja radnog odnosa u Društvu radnik preuzima obvezu da tijekom

trajanja radnog odnosa neće bez odobrenja Društva, za svoj ili za tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti Društva, niti obavljati za konkurenciju poslove preuzete ugovorom o radu.

Članak 15

Ako radnik postupi protivno zabrani iz članka 14. ovog Kolektivnog ugovora, obvezan je Društvu nadoknaditi pretrpljenu štetu.

Postupanje radnika protivno zabrani iz članka 14. ovog Kolektivnog ugovora predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

IV. PRIPRAVNICI

Članak 16Društvo može zaposliti osobu koja je završila određeni stupanj obrazovanja radi

osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje se školovala.

Ugovor o radu može se s pripravnikom sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme.

Pripravnik se može stručno osposobljavati za samostalni rad i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), uz uvjete određene Zakonom.

Članak 17

Provjera znanja pripravnika regulirana je posebnim pravilnikom Društva.

Članak 18Pripravniku, koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, a tijekom

pripravničkog staža nije zadovoljio svojim znanjem i sposobnostima što utvrđuje posebno Povjerenstvo, Društvo može redovito otkazati temeljem nalaza Povjerenstva.

Članak 19Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik ima sva prava koja pripadaju radniku u

radnom odnosu na temelju ovog Kolektivnog ugovora.

Pripravnik ima pravo na odgovarajući broj dana plaćenog dopusta za pripremu polaganja ispita, a broj dana (najviše 15 radnih dana) određuje ovlaštena osoba.

Članak 20Pripravništvo se utvrđuje u različitom trajanju u odnosu na stupanj stručne

spreme i to:

Ovlaštena osoba može na zahtjev pripravnika odobriti polaganje ispita i prije isteka roka iz stavka 1. ovog članka, ali ne prije isteka dvije trećine pripravničkog staža.

V. UTVRĐIVANJE RADNE SPOSOBNOSTI

Članak 21Kada se pojavi osnovana sumnja da radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati

svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (razlozi za osobno uvjetovani otkaz) ovlaštena osoba pokreće postupak provjere radnikovih znanja i sposobnosti.

Članak 22Ovlaštena osoba imenuje Povjerenstvo za provjeru radnikovih znanja i

sposobnosti. Povjerenstvo se sastoji od tri člana koji moraju imati u pravilu najmanje istu stručnu spremu kao i radnik čija se znanja i sposobnosti prate.

Članak 23Provjera znanja i sposobnosti otpočinje danom pokretanja postupka i traje

onoliko vremena koliko je potrebno da se utvrde činjenice i prikupe dokazi o znanju i sposobnosti radnika, a najduže 6 mjeseci.

Za vrijeme probnog rada, pripravništva, te duže odsutnosti s rada koja traje više od 6 mjeseci (vojni rok, porodni dopust i dr.), ne može se voditi postupak provjere sposobnosti rada radnika.

Članak 24

Nakon završenog praćenja i provjere radnikovih znanja i sposobnosti, Povjerenstvo iz članka 22. ovog Kolektivnog ugovora izvješćuje ovlaštenu osobu o ocjeni uspješnosti.

Članak 25

Na temelju ocjene Povjerenstva, ovlaštena osoba donosi odluku.

Ukoliko radnikova znanja i sposobnosti ne odgovaraju radnom mjestu za koje je sklopljen ugovor o radu, a ne postoji radno mjesto na kojem bi radnik mogao zadovoljiti i koje odgovara njegovim znanjima i sposobnostima, te ako Društvo ne može obrazovati ili osposobiti radnika za rad na nekim drugim poslovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Društva da obrazuje ili osposobi radnika za rad na nekim drugim poslovima, ovlaštena osoba mu otkazuje ugovor o radu (osobno uvjetovani otkaz).

VI. RADNO VRIJEME

Članak 26

Puno radno vrijeme radnika u Društvu traje 40 sati tjedno.

Radni tjedan traje najmanje 5 uzastopnih radnih dana.

Članak 27Radno vrijeme se može utvrditi i kao klizno radno vrijeme s najviše 30 minuta

odstupanja na početku, odnosno na završetku rada.

Članak 28Sve odluke o radnom vremenu i njegovom rasporedu i kliznom radnom vremenu donosi

ovlaštena osoba, poštujući pritom zakonska ograničenja za pojedine kategorije radnika (zabrana noćnog ili prekovremenog rada).

Članak 29U slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega posla i u drugim sličnim

slučajevima prijeke potrebe, a naročito kada postoji prijeka potreba da se izvrše radnje u određenom roku za koje prijeti sumnja da se neće izvršiti, ili bi za Društvo nastala značajnija šteta, kao i kada je potrebno obaviti nužni posao odsutnog radnika koji se ne može odgoditi, ovlaštena osoba može odlučiti da radnik mora raditi duže od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najviše do deset sati tjedno.

Članak 30Prekovremeni rad je poseban uvjet rada, te radnik za prekovremeni rad ima pravo

na povećanu plaću.

Članak 31Prekovremeni rad se može odrediti svakog kalendarskog dana, bez obzira na

subotu, nedjelju, blagdan ili neradni dan.

Prekovremeni rad se ne smije odrediti radnicima kojima je Zakonom zabranjeno raditi duže od punoga radnog vremena.

VII. STANKA, DNEVNI I TJEDNI ODMOR

Članak 32Radnik, koji radi najmanje šest sati dnevno, ima pravo u tijeku dnevnog rada na

odmor (stanku), koji može koristiti i izvan poslovnog prostora, u trajanju od 30 minuta.

Između dva uzastopna radna dana radnik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 24 sata neprekidno.

Ako radnik radi nedjeljom, mora mu se osigurati jedan dan odmora u tijeku idućeg tjedna. Odluku o tome donosi radnikov neposredni rukovoditelj.

Ako radnik radi subotom radno vrijeme mora mu se preraspodijeliti tako da ukupan broj sati rada u tom mjesecu ne prelazi mjesečni fond sati ili mu se mora omogućiti da dodatne sate odrađene u subotu iskoristi u dogovoru s neposrednim rukovoditeljem. Podružnice moraju imati poseban plan dežurstava.

VIII. GODIŠNJI ODMOR

Članak 33Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u

trajanju od najmanje osamnaest radnih dana.

Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje dvadeset četiri radna dana.

Članak 34Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa

duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Članak 35Duljina trajanja godišnjeg odmora radnika Društva ovisi o radnom stažu, stručnoj

spremi i posebnim socijalnim uvjetima radnika.

Članak 36Broj dana godišnjeg odmora iz članka 33. ovog Kolektivnog ugovora povećava se

radnicima:

Navršene godine radnog staža utvrđuju se na dan 31.12. kalendarske godine za koju radnik koristi godišnji odmor.

Članak 37Prema posebnim socijalnim uvjetima i stručnoj spremi broj dana, na koje radnik

ima pravo na temelju prethodnih odredbi ovog Kolektivnog ugovora, uvećava se za:

Slijepi radnik ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

Broj dana temeljem posebnih socijalnih uvjeta i stručne spreme utvrđuje se s obzirom na stanje u trenutku utvrđivanja plana godišnjeg odmora.

Ukoliko tijekom kalendarske godine dođe do promjene stručne spreme i socijalnih uvjeta, radniku će se dodatkom rješenju o korištenju godišnjeg odmora priznati navedena prava.

Članak 38Ovlaštena osoba, na pisani prijedlog radnikovog neposrednog rukovoditelja može

odlučiti da za određenu kalendarsku godinu radnik koristi više dana godišnjeg odmora nego što ima pravo koristiti prema prethodnim odredbama ovog Kolektivnog ugovora, o čemu se izdaje dodatak rješenju o korištenju godišnjeg odmora.

Članak 39Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme

raspoređeno na pet radnih dana. U dane godišnjeg odmora ne ubrajaju se blagdani, neradni dani, subote i nedjelje.

Članak 40Plan korištenja godišnjeg odmora radnika u tijeku kalendarske godine utvrđuje

ovlaštena osoba u dogovoru s radnikovim neposrednim rukovoditeljem.

Prije donošenja Plana korištenja godišnjih odmora ovlaštena osoba dužna se savjetovati s radničkim vijećem.

Članak 41Rješenje o korištenju godišnjeg odmora izdaje kadrovska služba organizacijskog

dijela Društva.

Članak 42

Radnik ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora, utvrđenog člankom 33., 36. i 37. ovog Kolektivnog ugovora, za svakih navršenih mjesec dana rada u slučaju:

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora na način iz stavka 1. ovoga članka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 43Radnik ima pravo koristiti godišnji odmor u neprekidnom trajanju ili u dva

dijela.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.

Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Iznimno, neposredni rukovoditelj, na pisani zahtjev radnika, može odobriti korištenje godišnjeg odmora i nakon 30. lipnja ako ga zbog potrebe posla nije mogao ranije iskoristiti.

Dva puta po jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijesti neposrednog rukovoditelja najmanje tri dana prije.

Članak 44Godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije

korišten, zbog bolesti ili porodnog dopusta, u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod uvjetom da je radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vratio na rad.

Članak 45Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću

kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnoga poslodavca.

Prilikom prestanka ugovora o radu, Društvo je dužno radniku izdati potvrdu o korištenju godišnjeg odmora.

IX. PLAĆENI DOPUST

Članak 46Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust)

do sedam radnih dana u slučajevima:

Radnik ima pravo na plaćeni dopust:

Članom uže obitelji smatraju se: suprug, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supruzi, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.

Članak 47

U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenoga dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.

Odluku o plaćenom dopustu donosi ovlaštena osoba.

Radnik može ostvariti više od 7 radnih dana plaćenoga dopusta u tijeku iste godine u slučaju ponovljene potrebe dopusta iz članka 46. stavka 1. ovog Kolektivnog ugovora.

X. NEPLAĆENI DOPUST

Članak 48Ovlaštena osoba može odobriti radniku dopust bez naknade plaće, tj. za to

razdoblje se neće isplaćivati dohodak (neplaćeni dopust) do 30 dana u sljedećim slučajevima:

Kada to okolnosti zahtijevaju, neplaćeni dopust se u slučajevima iz stavka 1. ovog članka može odobriti radniku u trajanju preko 30 dana.

Za vrijeme neplaćenog dopusta dužeg od 30 dana miruju radnikova prava i obveze iz radnog odnosa.

XI. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI RADNIKA

Članak 49Radnik je dužan pridržavati se propisa o zaštiti na radu i upotrebljavati

propisana zaštitna sredstva.

Članak 50Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti upoznavanje s propisima o

zaštiti na radu.

Članak 51Radnik ima pravo odbiti rad na radnom mjestu na kojem postoji opasnost za

zdravlje ili život, te na kojem nije provedena zaštita na radu.

Članak 52Način organiziranja zaštite na radu mora biti propisan posebnim općim aktom

Društva.

Članak 53

Sindikat će imenovati povjerenike zaštite na radu u svim podružnicama Društva.

Povjerenici će između sebe imenovati svog koordinatora.

Radi osiguravanja uvjeta za nesmetano obnašanje dužnosti povje­renika zaštite na radu, Društvo se obvezuje osigurati za to uvjete i potrebna sredstva, a osobito omogućiti povjerenicima i koordinatoru:

Članak 54Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati

trećim osobama samo ako je to potrebno za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i kada je to određeno posebnim zakonom, odnosno kad radnik dâ svoj izričiti pisani pristanak.

XII. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA RADNIKA

Članak 55Društvo je dužno zaštiti dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla tako

da im osigura uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju.

Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

Postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika

Članak 56Društvo je dužno imenovati osobu koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe

vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Ovlaštena osoba iz stavka 1. ovog članka obvezna je što je moguće prije, a najkasnije u roku od 8 (osam) dana od dostave prituž­be, ispitati navode radnika koji je podnio pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprečavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

U postupku rješavanja pritužbi radnika, ovlaštena osoba može, ako ocijeni potrebnim, zatražiti izjašnjavanje osobe za koju je podnesena pritužba.

Ovlaštena osoba obvezna je pažljivo ispitati svaki navod radnika, pazeći da postupak provjere i ispitivanja ne povrijedi dostojanstvo tog i drugih radnika.

Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan sindikalni povjerenik, predstavnik radničkog vijeća ili odvjetnik.

Sadržaj poduzetih radnji i mjera ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja (npr. usmeno ili pismeno upozorenje, premještaj radnika u poslovnim prostorijama, prijedlog drugčijeg rasporeda rada i sl.).

Ovlaštena osoba dužna je o svim prijavljenim slučajevima uznemiravanja i spolnog uznemiravanja pisano izvijestiti Upravu Društva.

Ako ovlaštena osoba u postupku iz prethodnih stavaka ovog članka utvrdi veliku vjerojatnost da je pritužba utemeljena, dužna je o tome odmah pismeno izvijestiti Upravu Društva, koja u tom slučaju može poduzeti zakonom predviđene radnje.

Ako Društvo u roku od 8 (osam) dana ne poduzme mjere za sprečavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su poduzete mjere očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od 8 (osam) dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Za vrijeme prekida rada iz prethodnog stavka ovog članka radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

XIII. ZAŠTITA MAJČINSTVA

Članak 57Raspored dnevnog radnog vremena majke, odnosno oca, koji imaju pravo raditi

polovicu radnog vremena do navršene jedne godine djetetova života, odnosno za blizance, treće i svako sljedeće dijete može raditi polovicu radnog vremena do navršene treće godine djetetova života, odnosno roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), posebnom odlukom određuje ovlaštena osoba na temelju dogovora s radnicom odnosno radnikom.

Članak 58Nakon što je prošao rodiljni dopust, posvojiteljski dopust ili rad u skraćenom

radnom vremenu, radnik koji je koristio neko od tih prava vratit će se na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, ponudit će mu se sklapanje ugovora o radu za druge odgovarajuće poslove u skladu sa stručnim znanjima i stručnom spremom.

Radnicima iz stavka 1. ovog članka ne može se u trajanju od 1 godine dati redoviti otkaz ugovora o radu osim otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika.

Članak 59Zaposleni u Društva imaju pravo na pomoć u visini jedne prosječne plaće u

Društvu u proteklom mjesecu za rođenje svakog djeteta.

Ukoliko su oba roditelja zaposlena u Društvu, pravo na isplatu iz stavka 1. ovog članka ima samo jedan roditelj.

XIV. ZAŠTITA INVALIDNIH I STARIJIH OSOBA

Članak 60Kad kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna

opasnost od nastanka invalidnosti, Društvo je dužno, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštene osobe, odnosno tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban, koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.

Radi osiguranja takvih poslova Društvo je dužno prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da radniku iz stavka 1. ovoga članka osigura odgovarajuće poslove.

Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku.

Članak 61Radniku kojemu nedostaje pet godina života odnosno pet godina radnog staža do

ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu po važećim propisima o mirovinskom osiguranju, ovlaštena osoba može ponuditi zaposlenje na manje zahtjevnom radnom mjestu.

Radniku iz stavka 1. ovog članka pripada plaća koju bi ostvario na dotadašnjem radnom mjestu, sve do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu prema godinama života ili radnom stažu.

Plaća radnika iz stavka 2. ovog članka povećava se sukladno rastu prosječnih plaća radnika u podružnici, odnosno Generalnoj direkciji.

XV. PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I DRUGA PRIMANJA

Članak 62Radniku se za obavljeni rad isplaćuje plaća koja se sastoji od:

Osnovna plaća

Članak 63Ugovorom o radu radniku se određuje svota osnovne plaće na temelju najniže

osnovne plaće iz ovog Kolektivnog ugovora, te koeficijenta složenosti utvrđenog za određenu skupinu složenosti i tarifni razred iz akta o sustavu radnih mjesta u organizacijskom dijelu Društva.

Najniža osnovna plaća u Društvu za najjednostavnije poslove utvrđuje se na temelju svote koja se utvrđuje propisima kojima se uređuje najniža osnovica za plaćanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, uvećana za 30% i za stalni mjesečni dodatak plaći od 430,00 kuna.

Svota najniže plaće usklađivat će se s razultatima poslovanja Društva, kao i propisima i mjerama koje će Vlada i druga nadležna tijela poduzimati u području plaća.

Članak 64U cilju očuvanja realne vrijednosti plaća, Društvo se obvezuje usklađivati masu

plaća ukupno i po podružnicama s kretanjem porasta troškova života i stopom rasta bruto domaćeg proizvoda dvaput godišnje za razdoblja siječanj-lipanj i srpanj-prosinac poslovne godine.

Usklađivanje će se provoditi povećanjem mase plaća za jednu polovinu zbroja pokazatelja povećanja troškova života i visine bruto društvenog proizvoda u navedenim razdobljima.

Pokazatelje ukupno ostvarenog rasta troškova života i visine bruto domaćeg proizvoda čine postoci izvedeni iz zbroja mjesečnih indeksa troškova života i visine bruto domaćeg proizvoda koje objavljuje Državni zavod za statistiku za razdoblje za koje se provodi usklađivanje.

Usklađivanje mase plaća prema prethodnim stavcima ovog članka provest će se samo uz uvjet porasta premije osiguranja na nivou Društva u prethodnom razdoblju.

Članak 65Plaća u smislu ovog Kolektivnog ugovora je plaća u bruto-iznosu, osim ako ovim

Kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno.

Sadržaj bruto-plaće propisan je posebnim zakonom koji uređuje materiju poreza na dohodak.

Članak 66Kod zasnivanja radnog odnosa, radnicima se, u pravilu, određuje osnovna plaća za

prvi tarifni razred odgovarajuće grupe složenosti poslova.

Radniku se može osnovna plaća odrediti prema višem tarifnom razredu u određenoj skupini radnih mjesta, ako ovlaštena osoba ocijeni da je radnikova sposobnost evidentna, te da će postizati vidljive rezultate već na početku rada.

Članak 67Pripravnicima se po položenom pripravničkom ispitu odnosno nakon završenog

pripravničkog staža osnovna plaća određuje u svoti koja pripada za prvi tarifni razred odgovarajuće grupe složenosti.

Ugovori o radu s pripravnicima zaključuju se za radna mjesta:

Za vrijeme pripravničkog staža radniku pripravniku pripada 70% plaće radnog mjesta iz stavka 2. ovog članka, a nakon 1/3 odrađenog staža, po posebno obrazloženom prijedlogu neposrednog rukovoditelja, 80% plaće radnog mjesta iz stavka 2. ovog članka.

Članak 68Osnovna plaća zastupnika utvrđuje se temeljem provizije iz naplaćene premije

ugovorenih osiguranja obračunate prema odredbama posebnog Pravilnika Društva.

Zastupniku se ne može isplatiti manja osnovna plaća od najniže osnovne plaće utvrđene člankom 63. ovog Kolektivnog ugovora.

Članak 69Osnovna plaća se utvrđuje za prosječni mjesečni fond od 174 sata rada, odnosno

za 40 sati rada tjedno.

Članak 70Radniku se osnovna plaća povećava:

Rad iz stavka 1. ovog članka obavlja se po pisanom nalogu nesposrednog rukovoditelja.

Pravo na povećanje osnovne plaće iz stavka 1. ovog članka pripada radniku samo ako ne koristi slobodne dane, o čemu odlučuje ovlaštena osoba.

Stalni mjesečni dodatak na plaću

Članak 71Radniku pripada stalni mjesečni dodatak na plaću (ranije naknada za topli obrok)

koji je jednak za sve radnike.

Članak 72Svota stalnog mjesečnog dodatka na plaću utvrđuje se u iznosu od 430,00 kn, uz

suglasnost ugovornih strana da će u tijeku primjene ovog Kolektivnog ugovora razmotriti realnu mogućnost povećanja navedene svote.

Dodatak za radni staž

Članak 73Osnovna plaća radniku se, s temelja radnog staža, povećava za svaku navršenu

godinu radnog staža za 0,5 %.

Stimulativni dio plaće

Članak 74

Stimulativni dio plaće regulirat će se posebnim aktima Društva.

Dodatak za godišnji odmor

Članak 75Radniku se isplaćuje jednokratni dodatak za godišnji odmor najmanje u ukupnoj

neto-svoti od 3.000,00 kuna.

Jednokratni dodatak plaći iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se najkasnije u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojemu prema Planu korištenja godišnjih odmora većina radnika koristi godišnji odmor.

Blagdanska prigodnica

Članak 76Društvo će radnicima isplatiti prigodnu isplatu za Uskrs u visini neoporezivog

iznosa dara u naravi u skladu s poreznim propisima, a najmanje u iznosu od 400,00 kn neto.

Društvo će radnicima isplatiti prigodnu isplatu za Božić u visini neoporezivog iznosa prigodnih nagrada u skladu s poreznim propisima, a najmanje u visini od 2.000,00 kn neto.

Isplata plaće

Članak 77Mjesečna plaća radniku se isplaćuje u pravilu jednokratno. Ako se plaća prima

jednokratno, isplata se obavlja najkasnije do osmog dana u navedenom mjesecu.

Radniku se može isplaćivati plaća u dva dijela i to:

Prvi dio mjesečne plaće isplaćuje se do dvadesetog u tekućem mjesecu, a drugi dio mjesečne plaće do petnaestog dana u idućem mjesecu za protekli mjesec.

Društvo uručuje radniku obračun plaće, naknade plaće i otpremnine, a koji predstavlja ovršnu ispravu.

Naknada plaće

Članak 78Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće koju bi ostvario da

radi zbog:

Članak 79U slučaju izostanka s rada zbog bolovanja do 42 dana radniku pripada naknada

plaće u visini od 90% osnovice prema propisima o zdravstvenom osiguranju.

Naknada u 100-postotnom iznosu od propisane osnovice za naknadu, radniku pripada u slučaju bolovanja uslijed ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Za vrijeme bolovanja za koje radnik prima naknadu od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, radniku se može izuzetno, na pisani i obrazloženi prijedlog direktora podružnice odnosno direktora Sektora za upravljanje ljudskim resursima i opće poslove Generalne direkcije isplatiti naknada u visini razlike između naknade iz stavka 1. ovog članka i svote koja je radniku isplaćena od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Odluku o isplati naknade iz prethodnog stavka ovog članka donosi Uprava Društva ili osoba koju on ovlasti.

Naknada za izume i racionalizacije

Članak 80Radniku koji izumom, racionalizacijom ili drugim stvaralaštvom u radu i u svezi

s radom omogući povećanu dobit ili smanjenje gubitka u Društvu pripada posebna naknada u visini od najmanje 15% gospodarske koristi koja se time ostvaruje u jednoj godini.

Visinu naknade iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje stručno povjerenstvo koje imenuje ovlaštena osoba.

Ako se ne može utvrditi visina gospodarske koristi odnosno dobiti koja se od izuma ili racionalizacije očekuje, radniku pripada naknada najmanje u visini njegove osnovne plaće.

Članak 81O izumu, racionalizaciji ili drugom unapređenju koje nije ostvareno na radu i u

svezi s radom, ali je u svezi s djelatnošću Društva, radnik je obvezan obavijestiti ovlaštenu osobu, te mu pisano ponuditi, ustupanje odnosno korištenje racionalizacije ili drugog unapređenja.

Ovlaštena osoba će se u roku od 30 dana očitovati o ponudi radnika.

Otpremnina kod umirovljenja

Članak 82Prigodom odlaska u mirovinu radniku pripada otpremnina u visini pet prosječnih

mjesečnih bruto-plaća radnika, a ne manje od pet prosječnih bruto-plaća u Društvu u tromjesečju koje prethodi odlasku radnika u mirovinu.

Dokup mirovine

Članak 83Radniku koji ispunjava uvjete za ostvarivanje prava na starosnu ili prijevremenu

starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju u trenutku umirovljenja može se dokupiti dio mirovine koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određen mirovinski staž.

Dokup mirovine može se provesti samo uz pristanak radnika, u slučaju potrebe i interesa Društva za smanjenjem broja zaposlenih radnika s uvjetima za mirovinu, sporazumnim prestankom ugovora o radu na osnovi posebnih odluka Društva.

Radniku kojemu se dokupljuje mirovina prigodom odlaska u mirovinu isplatit će se naknada u visini pet prosječnih bruto-plaća radnika isplaćenih u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ili pet prosječnih bruto-plaća Društva, ovisno što je povoljnije za radnika. Ova naknada isplatit će se u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem prestaje radni odnos na osnovu sporazuma o prestanku ugovora o radu radi dokupa mirovine.

Solidarne potpore

Članak 84Na pomoć u visini jedne prosječne plaće isplaćene u Društvu u proteklom mjesecu

radnik ima pravo u slučajevima:

Na pomoć u visini 30% jedne prosječne plaće isplaćene u Društvu u proteklom mjesecu radnik ima pravo u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana i to za svakih navršenih 90 dana neprekidnog bolovanja.

Na pomoć u visini iznad svote utvrđene po prethodnom stavku ovog članka radnik ima pravo u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana samo radi nabave medicinskih pomagala i pokrića participacije pri kupnji lijekova po predočenim računima, s tim da zbroj naknade iz prethodnog stavka i naknade iz ovog stavka ne može biti veći od jedne prosječne plaće isplaćene u Društvu u proteklom mjesecu.

Za vrijeme odsutnosti s rada zbog porodiljnog dopusta radnici nemaju pravo na pomoć iz dva prethodna stavka ovog članka.

Iznimno, ovlaštena osoba na pismeni i obrazloženi prijedlog Odjela za liječničko-cenzorske poslove u Generalnoj direkciji, može odobriti plaćanje dijela troškova i to u slučaju:

Članak 85Obitelji umrlog radnika, na ime pomoći, isplatit će se svota od tri prosječne

plaće u Društvu za protekli mjesec.

Jubilarne nagrade

Članak 86Za ukupni radni staž u Društvu u trajanju od 10, 15, godina radniku se isplaćuje

jubilarna nagrada u iznosu jedne prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Za ukupni radni staž u Društvu u trajanju od 20, 25 i 30 godina radniku se isplaćuje jubilarna nagrada u iznosu 1,5 prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Za ukupni radni staž u Društvu u trajanju od 35 i 40 godina radniku se isplaćuje jubilarna nagrada u iznosu dvije prosječne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Kolektivno osiguranje

Članak 87Ovisno o razultatima rada Društva, Uprava će posebnom odlukom utvrditi svote

kolektivnog osiguranja nezgode radnika i troškova liječenja radnika.

Društvo se obvezuje za vrijeme trajanja ovog Kolektivnog ugovora plaćati radnicima troškove privatnog zdravstvenog osiguranja, koje obuhvaća obvezno jedan sistematski pregled godišnje za sve radnike Društva, putem CROATIA zdravstvenog osiguranja d.d. Obujam zdravstvenih usluga i konzultacija sa specijalistima, kao i popis zdravstvenih ustanova gdje će se isti vršiti, odredit će se naknadno, te će o tome Društvo obavijestiti Sindikat.

Pokloni djeci

Članak 88U povodu blagdana radniku se u mjesecu prosincu isplaćuje naknada za poklon

djeci koja do 31. prosinca tekuće godine navršavaju 15 godina starosti, (neovisno o tome da li su zdravstveno osigurana preko roditelja zaposlenog u Društvu), u svoti od 15% prosječno isplaćene plaće u Društvu za mjesec studeni tekuće godine.

Članak 89Društvo će za vrijeme trajanja ovog Kolektivnog ugovora radnicima uplaćivati

jednak mjesečni iznos od 100,00 kuna neto u Croatia osiguranje zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.

Za dodatne dobrovoljne uplate radnika Društvo će uplatiti i dodatne godišnje poticaje u visini od 25% neto od ukupne uplate radnika, ali najviše do iznosa od 800,00 kuna neto godišnje po radniku.

Naknade na teret troškova poslovanja

Članak 90Radniku upućenom na službeno putovanje u zemlji pripada dnevnica i naknada

troškova prijevoza.

Puna svota dnevnice je svota koja se može radniku isplatiti bez plaćanja poreza.

Puna svota dnevnice obračunava se za vrijeme provedeno na službenom putovanju od 12 do 24 sata, a polovina (50%) dnevnice za vrijeme provedeno na službenom putovanju od 8 do 12 sati.

Ovlaštena osoba odredit će visinu dnevnice za radnike koji rade pretežito na terenu na izvidu i procjeni šteta.

Radniku se priznaju putni troškovi u visini cijene prijevoza sredstvima javnog prometa od mjesta stanovanja do mjesta u koje je službeno upućen.

Troškovi noćenja radniku se naknađuju prema hotelskom računu za noćenje.

Dnevnice i troškovi službenog putovanja u inozemstvo obračunavaju se na način kako je propisano za tijela državne uprave.

Članak 91Radnik ima pravo naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim

prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz.

Radnik ima pravo naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.

Ako radnik mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se ukupno u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza.

Članak 92Ugovorom o radu utvrdit će se visina naknade radniku za odvojeni život od

obitelji, ovisno o uvjetima pod kojima radnik živi za to vrijeme, te povećanih troškova života za smještaj i prehranu.

Članak 93Kad radnik koristi privatni automobil u službene svrhe, ima pravo na naknadu za

korištenje privatnog automobila u službene svrhe u visini od 2,00 kune po prijeđenom kilometru.

Članak 94Učenicima i studentima za vrijeme obvezne prakse pripada nagrada u visini od 15%

prosječne mjesečne plaće u Društvu za protekli mjesec.

Za vrijeme praktičnog rada učenici i studenti imaju pravo na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada u visini troškova prijevoza radnika Društva na istim linijama.

Članak 95U slučaju kada je prosječna plaća radnika i po radniku u Društvu ovim

Kolektivnim ugovorom predviđena kao osnovica za naknadu plaće ili drugih primanja, tu osnovicu čini prosječna (bruto) plaća radnika i po radniku u Društvu u proteklom mjesecu, odnosno tromjesečju, osim ako je ovim Kolektivnim ugovorom drugačije utvrđeno.

XVI. OBRAZOVANJE RADNIKA

Članak 96

Obrazovanje za potrebe Društva je pravo i obveza radnika.

Ovlaštena osoba utvrđuje potrebu, opseg radnog vremena potrebnog za obrazovanje, termine i vrstu obrazovanja, sukladno odredbama posebnog Pravilnika Društva.

Radniku, koji se obrazuje za potrebe Društva, pripada naknada troškova u svezi s obrazovanjem.

Pored obrazovanja od interesa za Društvo, ovlaštena osoba dužna je radnicima omogućiti redovno osposobljavanje za tekući proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazovanja koji su u programu Društva.

Društvo može primiti učenike i studente na praksu radi osposobljavanja uz rad.

Ovlaštena osoba Društva određuje broj učenika i studenata koji će obavljati određenu praksu.

XVII. MATERIJALNA ODGOVORNOST RADNIKA ODNOSNO DRUŠTVA

Članak 97Radnik koji na radu odnosno u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje

uzrokuje štetu Društvu, dužan je naknaditi štetu.

Ako štetu uzrokuje više radnika svaki od njih je posebno odgovoran za dio štete, koji je uzrokovao. Ako se ne može za svakog radnika utvrditi dio štete koju je uzrokovao, smatra se da su svi radnici podjednako odgovorni i naknađuju štetu u jednakim dijelovima.

Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 98Postojanje štete i okolnosti pod kojima je ona nastala, njenu visinu kao i tko

je štetu učinio, utvrđuje povjerenstvo od tri člana, koje za svaki pojedini slučaj imenuje ovlaštena osoba.

Članak 99

U postupku za naknadu štete radnika se poziva da štetu nak­nadi.

Ako radnik u roku od 3 mjeseca ne naknadi štetu, Društvo pokreće postupak pred nadležnim sudom za naknadu štete.

Kod većih šteta radniku će se odrediti primjeren rok za naknadu štete.

Radnik svoj pristanak na naknadu štete daje u formi pisane izjave.

Ovlaštena osoba može smanjiti visinu iznosa štete ili radnika potpuno osloboditi plaćanja naknade štete ako se radi o radniku mlađem od 21 godine, radniku s troje ili više malodobne djece, kao i u slučaju kad je šteta tako velika da je radnik ne bi mogao otplatiti u tijeku cijelog radnog vijeka.

Članak 100Ako Društvo naknadi štetu, koju je radnik na radu ili u svezi s radom uzrokovao

trećoj osobi, radnik je dužan iznos isplaćene štete naknaditi Društvu, ako je štetu uzrokovao namjerno ili iz krajnje nepažnje.

Članak 101Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Društvo je dužno radniku

naknaditi štetu po općim načelima o odgovornosti za štetu.

Radnik ima pravo i na naknadu štete koju mu je Društvo uzrokovalo povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

XVIII. POSEBNI UGLAVCI UGOVORA O RADU RUKOVODEĆIH RADNIKA

Članak 102Radnik i Društvo mogu sklopiti ugovor o radu s posebnim uglavcima tzv. ugovor o

radu rukovodećih radnika. Takav ugovor o radu obvezno sadržava odredbu da se u slučaju razrješenja radnika bez utvrđene odgovornosti, Društvo obvezuje isplatiti radniku otpremninu zbog razrješenja u određenom iznosu, a s druge strane izričitu izjavu radnika da prihvaća takvu mogućnost razrješenja te se odriče prava pobijanja razrješenja.

Oblik razrješenja je otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. Ponuda ugovora o radu mora biti za radno mjesto u skladu s stručnom spremom radnika.

Pravo na otpremninu zbog razrješenja nema osoba kojoj je ponuđen ugovor o radu za radno mjesto s istom ili većom plaćom.

XIX. OTKAZ UGOVORA O RADU

Članak 103

Društvo i radnik mogu otkazati ugovor o radu, redovitim ili izvanrednim otkazom, zavisno o tome da li se ugovor otkazuje uz otkazni rok ili bez otkaznog roka.

Redoviti otkaz

Članak 104Društvo može otkazati ugovor o radu uz ovim Kolektivnim ugovorom propisani

otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog u slučaju:

Smatra se da zastupnik osiguranja krši svoje obveze iz radnog odnosa iz alineje 3. stavka 1. ako u razdoblju od tri mjeseca neprekidno ili za šest mjeseci u tijeku kalendarske godine ne ostvaruje planom predviđene zadatke u pribavi i naplati premije osiguranja, ili na temelju provizije ne ostvaruje najnižu osnovnu plaću iz članka 63. ovog Kolektivnog ugovora.

Radnik može redovito otkazati ugovor o radu uz otkazni rok utvrđen ovim Kolektivnim ugovorom (redoviti otkaz) ne navodeći razlog.

Članak 105Prije redovitog otkaza uvjetovanog ponašanjem radnika ovlaštena osoba dužna je

pisano upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Društva da to učini.

Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem ili radom radnika, ovlaštena osoba dužna je omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Društva da to učini.

Neopravdani razlog za otkaz

Članak 106Obraćanje radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri

podnošenje prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz.

Članak 107Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme sadržava odredbu o tome da se može

otkazati redovitim otkazom radnika ili Društva.

Izvanredni otkaz

Članak 108Ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge

osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana nastavak radnog odnosa nije moguć, svaka ugovorna strana ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu bez obveze poštivanja propisanog otkaznog roka.

Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji, te se u obrazloženju otkaza treba ukazati na opravdani razlog kao i poštivanje tog roka.

Oblik otkaza

Članak 109

Otkaz mora biti u pisanom obliku.

Ovlaštena osoba mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz, te ga dostaviti radniku kojem se otkazuje, na način da se sa sigurnošću može utvrditi dan dostave otkaza.

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.

Otkazni rok

Članak 110Odredbe o trajanju otkaznog roka trebaju poštivati radnik i Društvo u slučaju

redovitog otkaza.

Za vrijeme otkaznog roka Društvo je dužno omogućiti radniku izostanak s rada 10 sati tjedno uz naknadu plaće, a radi traženja novog zaposlenja.

Ako radnik po odluci Društva prestane s radom prije isteka otkaznog roka Društvo mu je dužno isplatiti naknadu plaće do isteka otkaznog roka, te mu priznati i sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Članak 111Trajanje otkaznog roka u slučaju kad Društvo otkazuje radniku iznosi:

Otkazni rok radniku koji je u Društvu proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec dana ako je navršio 55 godina života.

Radniku kojem se ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. ovog članka.

Članak 112U slučaju redovitog otkaza koji daje radnik otkazni rok je:

U slučaju redovitog otkaza radnika koji radi na rukovodnom mjestu i ima osobito važan razlog, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.

Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 113Društvo može otkazati ugovor o radu i istovremeno predložiti radniku sklapanje

ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora), ali mora u obrazloženju navesti postojanje opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu.

Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu Društva, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.

O ponudi za sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku koji odredi Društvo, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

Savjetovanje i suglasnost radničkog vijeća o otkazu

Članak 114Ovlaštena osoba je dužna svoju namjeru da otkaže ugovor o radu priopćiti

radničkom vijeću, te se dužna savjetovati s radničkim vijećem na način i u rokovima određenim zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, u protivnom će odluka Društva biti ništava.

Ovlaštena osoba Društva može donijeti odluku o otkazu ugovora o radu zbog poslovnih ili osobno uvjetovanih razloga, samo uz suglasnost radničkog vijeća (Sindikata) u slučaju kad se radi o:

Otpremnina kod otkaza ugovora o radu

Članak 115Ako Društvo otkazuje ugovor o radu radniku koji je u Društvu temeljem ugovora o

radu radio najmanje dvije (2) godine neprekidno, radnik ima pravo na otpremninu, osim u slučaju otkaza koji je uvjetovan ponašanjem radnika.

Kad radnik prema Zakonu ima pravo na otpremninu, pripada mu otpremnina u visini 60% prosječne mjesečne neto-plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada u Društvu, a najmanje u visini 60% prosječne neto-plaće isplaćene u Društvu za protekli mjesec za svaku navršenu godinu rada u Društvu.

Ukupni iznos otpremnine iz stavka 2. ovog članka ne može biti veći od dvadeset

XX. RADNIČKO VIJEĆE

Članak 116

Radnici imaju pravo na način utvrđen Zakonom izabrati radničko vijeće.

Radničko vijeće brine o zaštiti i promicanju radničkih prava i interesa u Društvu.

U slučajevima utvrđenim Zakonom, ovlaštena osoba će se savjetovati s radničkim vijećem ili će tražiti prethodnu suglasnost radničkog vijeća.

Ako u Društvu nije utemeljeno radničko vijeće, Sindikat ima sva prava i obveze radničkog vijeća propisane Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

XXI. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA RADNIKA

Članak 117Ako Društvo u razdoblju od 90 dana namjerava zbog gospodarskih, tehničkih ili

organizacijskih razloga otkazati najmanje 20 ugovora o radu, dužno je izraditi program zbrinjavanja viška radnika.

Društvo mora izraditi Program iz stavka 1. ako u razdoblju od mjesec dana namjerava zbog razloga iz stavka 1. otkazati više od 10 ugovora o radu u organizacijskom dijelu Društva.

Pri izradi Programa zbrinjavanja viška radnika Uprava Društva dužna je savjetovati se s radničkim vijećem i nadležnom službom zapošljavanja na način uređen Zakonom, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom.

Uprava Društva dužna je radničkom vijeću i nadležnoj službi zapošljavanja pravovremeno dostaviti u pisanom obliku pobliže podatke, kao što su razlozi za namjeravane otkaze, broj i vrstu radnika koji će biti obuhvaćeni Programom kao i rok u kojem namjerava otkazati ugovore o radu.

Nadležna služba zapošljavanja o podacima iz prethodnog stavka ovog članka dužna se očitovati u roku od osam dana od dana primitka podataka, a ako se u tome roku ne očituje smatra se da nema primjedbi i prijedloga.

Uprava Društva dužna je prilikom utvrđivanja Programa izjasniti se o mišljenjima i prijedlozima radničkog vijeća i nadležne službe zapošljavanja, u svezi s mjerama koje treba poduzeti da bi se spriječili ili na najmanju mjeru ograničili očekivani otkazi ugovora o radu, te o mjerama ublažavanja štetnih posljedica otkaza ugovora o radu.

Obzirom da u Društvu nije utemeljeno radničko vijeće, Uprava Društva će se na način utvrđen u prethodnim stavcima savjetovati s nadležnom službom zapošljavanja i Sindikatom.

Članak 118

Program zbrinjavanja viška radnika mora imati sadržaj propisan Zakonom.

Ukoliko mjerama iz obveznog sadržaja Programa nije moguće radnicima osigurati zaposlenje, može im se pod uvjetima i na način propisan Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom otkazati ugovor o radu.

Društvo je dužno Program zbrinjavanja viška radnika staviti na oglasnu ploču Društva odnosno na drugi primjeren način obavijestiti radnike organizacijskog dijela, za koji je donesen Program, i to u roku od 8 dana od donošenja istog.

Društvo je također dužno o Programu zbrinjavanja viška radnika obavijestiti nadležnu službu zapošljavanja u roku od 8 dana od donošenja Programa.

Društvo ne smije otkazati radniku prije nego što Program zbrinjavanja viška radnika dostavi nadležnoj službi zapošljavanja i prije nego što prođe 8 dana, za koje vrijeme je ta služba dužna očitovati se o tom programu.

XXII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA Osobe ovlaštene za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 119Osobe ovlaštene za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa su:

Ovlaštenje za odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa u drugom stupnju ima Uprava, odnosno osoba koju ovlasti Uprava.

Zaštita prava radnika

Članak 120Radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa može u roku

od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava zahtijevati od Društva ostvarenje tog prava.

Zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa podnosi se Upravi Društva.

Ako Uprava Društva u roku od 15 dana od dana dostave zah­tjeva ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

Ako radnik u sporu pred nadležnim sudom iznese činjenice koje opravdavaju sumnju da je zbog postupanja radnika prema odredbi članka 105. ovog Kolektivnog ugovora bio stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika, što je dovelo do povrede nekog njegovog prava iz radnog odnosa, smatrat će se da je njegovo pravo povrijeđeno ako Društvo ne dokaže drugačije.

Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Društvu nije podnio zahtjev za zaštitu povrijeđenog prava.

Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika iz članka 56. ovog Kolektivnog ugovora.

Arbitraža za radne sporove CROATIA osiguranja d.d.

Članak 121Radnik može dati prijedlog ovlaštenoj osobi Društva, da njegov zahtjev za

zaštitu prava protiv Odluke o otkazu Ugovora o radu riješi Arbitraža za radne sporove CROATIA osiguranja d.d. (dalje: Arbitraža). Prijedlog se podnosi zajedno sa zahtjevom za zaštitu prava u roku od 15 dana od dana primitka Odluke o otkazu ugovora o radu.

Sukladno članku 128. Zakona o radu ovlaštena osoba CROATIA osiguranja d.d. i radnik u tom slučaju sklapaju pisani sporazum o povjeravanju radnog spora Arbitraži.

Odluka Arbitraže je konačna, te se protiv te Odluke ne može zahtijevati zaštita pred nadležnim sudom.

Arbitraža radi u sastavu od pet članova od kojih dva člana imenuje Sindikat, a dva Društvo, a predsjednika biraju sporazumno.

Arbitraža u svom postupku primijenjuje Zakon o parničnom postupku.

XXIII. SINDIKAT I UVJETI ZA NJEGOV RAD

Članak 122Sindikat kao pregovaračka strana djeluje u Društvu na način uređen svojim

Statutom.

Sindikat je dužan u Društvu djelovati u skladu s odredbama zakona i ovog Kolektivnog ugovora.

Sindikat je dužan izvijestiti Upravu Društva, odnosno ovlaštenu osobu, o imenovanju i ovlastima osoba koje mogu predstavljati i zastupati interese Sindikata, odnosno radnike članove Sindikata.

Imenovane osobe iz prethodnog stavka ovog članka pred ovlaštenim osobama mogu štititi interese svojih članova, ako se radi o pojedinačnim ili skupnim pravima i obvezama radnika, članova Sindikata.

Članak 123Ovlaštena osoba dužna je omogućiti Sindikatu, temeljem članka 151. – 153. Zakona

o radu, a u svezi članka 155. st. 3. istog Zakona, uvid u sve dokumente i akte koji su mjerodavni za kontrolu primjene ovog Kolektivnog ugovora u Društvu i organizacijskom dijelu Društva.

Uprava Društva, odnosno ovlaštena osoba, dužni su primiti i saslušati ovlaštenu osobu Sindikata iz članka 122. stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora, kada ova to zatraži ili po dogovoru.

Članak 124Društvo je dužno za obnašanje sindikalnih aktivnosti osigurati sljedeće uvjete i

to:

Članak 125Ugovorne strane, potpisnice ovog Kolektivnog ugovora, suglasne su osigurati

posebnu zaštitu sindikalnog djelovanja.

Pored prava uređenih odredbama prethodnih članaka ovog Kolektivnog ugovora, Društvo je obvezno osobama iz članka 122. stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora omogućiti izostanak s rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) radi pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja, seminara, kongresa i konferencija.

Članak 126Osobe iz članka 122. stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora ne mogu radi sindikalnih

aktivnosti biti pozvane na odgovornost, niti ih se može na bilo koji način dovesti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike Društva, članove Sindikata.

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove funkcije i dvije godine nakon prestanka njenog obavljanja ne može se, bez prethodne suglasnosti Sindikata otkazati ugovor o radu.

Radniku koji je izabran na profesionalnu dužnost u Sindikatu, a koji je radio u Društvu najmanje 2 godine, miruje radni odnos u Društvu.

Članak 127Društvo je dužno omogućiti sindikalnim povjerenicima u podružnicama pravo na

najmanje dva sata tjedno sindikalne aktivnosti, uz naknadu plaće tijekom kalendarske godine.

Društvo je dužno omogućiti sindikalnim povjerenicima izostanak s rada do 7 dana godišnje radi pohađanja sindikalnih sastanaka, seminara, osposobljavanja, kongresa ili konferencija.

XXIV. ŠTRAJK I SOCIJALNI MIR

Članak 128Društvo ne može spriječiti pravo radnika na štrajk pod uvjetima utvrđenim

Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.

Članak 129Štrajk i druge industrijske akcije Sindikat može poduzimati u slučaju kršenja

ili nepoštivanja odredaba ovog Kolektivnog ugovora, odbijanja sklapanja Kolektivnog ugovora, radi povećanja plaća i poboljšanja uvjeta rada, radi izražavanja solidarnosti s ostalim radništvom i u svim ostalim slučajevima radi zaštite gospodarskih i socijalnih interesa, te zbog kršenja prava iz rada i u svezi s radom.

Članak 130U slučaju neuspjelog mirnog rješenja spora, Sindikat, odnosno povjerenik

podružnice Sindikata, organizator štrajka, dužan je najaviti štrajk Upravi Društva, odnosno ovlaštenoj osobi ako se štrajk organizira u podružnici, i to najmanje 5 dana prije njegova početka. U pisanoj najavi moraju se naznačiti razlozi za štrajk, mjesto, dan i vrijeme početka štrajka.

Uprava Društva odnosno ovlaštena osoba dužna je pisano odgovoriti na zahtjev organizatora štrajka u roku od 48 sati prije početka zakazanog štrajka.

Najneophodniji poslovi na kojima se za vrijeme štrajka ne smije prekidati rad su oni poslovi zbog prekida kojih bi mogli biti ugroženi materijalni interesi oštećenih građana i osiguranika, kao i poslovi vezani na održavanje i sigurnost poslovnog prostora.

Društvo ne smije tijekom štrajka zapošljavati druge radnike umjesto štrajkača.

Članak 131Kada je štrajk organiziran zbog neispunjenja obveza iz Kolektivnog ugovora ili

odbijanja sklapanja Kolektivnog ugovora troškove štrajka snosi Društvo.

Ako se naknadno utvrdi da je Društvo prethodno ispunilo obveze zbog kojih je štrajk organiziran, troškove štrajka snosi Sindikat, organizator štrajka.

XXV. PRIMJENA KOLEKTIVNOG UGOVORA, NJEGOVE IZMJENE I DOPUNE

Članak 132U ugovorima o radu, sklopljenim s radnicima – članovima Sindikata, kao i u

odlukama i aktima Društva ne mogu se utvrđivati i uređivati po vrsti i opsegu manja individualna prava radnika, odnosno nepovoljniji uvjeti, prava i obveze od onih, utvrđenih ovim Kolektivnim ugovorom.

Ukoliko je dokumentima iz prethodnog stavka ovog članka utvrđeno manje pravo ili nepovoljniji uvjeti za radnika, primijenit će se odredbe ovog Kolektivnog ugovora, odnosno primjenjuje se za radnika povoljnije pravo.

Članak 133Ako je odluka nadležnog tijela Društva, ovlaštene osobe ili koji drugi akt

Društva u suprotnosti s ovim Kolektivnim ugovorom, Sindikat će pokrenuti postupak usklađivanja spomenutog akta s odredbama ovog Kolektivnog ugovora.

Ako pokušaj usklađivanja akta ili odluke iz prethodnog stavka ne uspije, pokrenut će se postupak mirenja.

Članak 134Postupak mirenja pokreće se ukoliko su obje strane suglasne da se ovaj postupak

provede.

Postupak mirenja provodi se pred Povjerenstvom za mirenje. Povjerenstvo za mirenje sastavljeno od predsjednika i četiri člana, od kojih po dva člana imenuju ugovorne strane, a članovi skupno imenuju predsjednika iz redova uglednih stručnjaka u Društvu.

Članak 135Povjerenstvo za mirenje sastavit će pisani prijedlog nagodbe. Mirenje je

uspjelo, ako obje strane prihvate prijedlog nagodbe.

Članak 136Svaka ugovorna strana – potpisnica ovog Kolektivnog ugovora ima pravo predložiti

izmjenu i dopunu ovog Kolektivnog ugovora.

Postupak izmjene i dopune pokreće se u pisanom obliku, a druga je strana obvezna očitovati se na prijedlog izmjene i dopune u roku od 30 dana, računajući od dana primitka prijedloga.

XXVI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 137Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se na radnike Društva, članove

Sindikata, raspoređene na radna mjesta od I. (prve) do X. (desete) grupe složenosti, isključujući rukovodne radnike u Društvu.

Na rukovodne radnike Društva primjenjuju se odredbe ovog Kolektivnog ugovora, ako određena pitanja nisu drukčije regulirana ugovorom o radu.

Članak 138Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na određeno vrijeme u trajanju od četiri (4)

godine i vrijedi do 31. svibnja 2010. godine.

Najmanje tri mjeseca prije isteka roka iz prethodnog stavka ugovorne strane su obvezne očitovati se o namjeri njegova produljenja, odnosno pokrenuti postupak za sklapanje novog Kolektivnog ugovora.

Ukoliko se strane ne očituju o namjeri njegova produljenja ili izmjene, sva prava utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom smatraju se produljenim na rok od jedne godine, nakon kojega se roka Kolektivni ugovor smatra raskinutim.

U slučajevima iz članka 136. Zakona o radu, na radnike se do sklapanja novog kolektivnog ugovora ili do isteka roka na koji je sklopljen nastavlja primjenjivati ovaj Kolektivni ugovor.

Članak 139Ugovorne strane – potpisnice ovog Kolektivnog ugovora najmanje će dva puta

godišnje raspraviti provođenje ovog Kolektivnog ugovora, kao i njegove učinke.

Članak 140Ugovorne strane – potpisnice ovog Kolektivnog ugovora imenovat će stručno tijelo

za praćenje i tumačenje njegovih odredaba.

Zajedničko tijelo iz stavka 1. ovog članka imat će šest članova, od kojih Sindikat imenuje tri člana, a Društvo daljnja tri člana.

Članak 141Troškove pripremanja, praćenja i ostvarivanja Kolektivnog ugovora snosi Društvo

i Sindikat svaki u svom dijelu.

Članak 142Ovaj Kolektivni ugovor je sklopljen kad ga potpišu ovlašteni predstavnici obiju

ugovornih strana.

Članak 143

Ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje se od 1. lipnja 2006. godine.

Sukladno Zakonu o radu, Sindikat će ovaj Kolektivni ugovor dostaviti nadležnom tijelu radi upisa u Knjigu evidencije kolektivnih ugovora.

Ovaj Kolektivni ugovor objavit će se na način predviđen Zakonom o radu.

Zagreb, 30. svibnja 2006.

Granski sindikat zaposlenih u osiguranju Hrvatske predsjednik Sindikata Miroslav Hrašćanec, v. r.

CROATIA osiguranje d.d. predsjednik Uprave Hrvoje Vojković, v. r. član Uprave Ljerka Šeparović, v. r.

Kolektivni ugovor, NN 132/2006-2996 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Kolektivni ugovor Izdanje:

NN 132/2006 Broj dokumenta u izdanju: 2996 Donositelj:KOLEKTIVNI UGOVORI Datum tiskanog izdanja: 6.12.2006.

ELI: /eli/sluzbeni/2006/132/2996 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©2026. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o.

Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno.

Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja.

Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe.

Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom.

Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni.

Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika.

Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.