← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4335/2005 od 16. studenoga 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4335/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4335/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 132/2006 (6.12.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-4335/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 2997 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst i Milan Vuković, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli A. Š., A. Š. i Ž. Š.t, svi iz S., koje zastupa I. M., odvjetnik iz S., na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Županijski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom, pod poslovnim brojem: Gž-1221/06 (predmet Općinskog suda u Splitu broj: P-591/96 odnosno broj: P-363/04) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest

(6)mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada podnositeljima ustavne tužbe zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) i to: – A. Š. iz S., D. r. 17, u iznosu od 16.100,00 kn, – A. Š. iz S., D. r. 17, u iznosu od 16.100,00 kn i – Ž. Š. iz S., D. r. 17, u iznosu od 16.100,00 kn. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri
(3)mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  1. Na temelju članka
  2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnositelji su
  5. listopada
  6. podnijeli ustavnu tužbu smatrajući da im je nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka pred redovnim nadležnim sudovima povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  7. Parnični postupak pokrenut je
  8. svibnja
  9. pred Općinskim sudom u Splitu tužbom podnositelja protiv Republike Hrvatske, Ministarstva obrane, radi naknade štete. U razdoblju do
  10. studenoga
  11. sud nije poduzeo niti jednu radnju. U razdoblju nakon
  12. studenoga
  13. u postupku su poduzete sljedeće radnje: – podnescima od
  14. rujna
  15. i
  16. listopada
  17. podnositelji su predložili zakazivanje ročišta za glavnu raspravu; – na ročištu održanom
  18. prosinca
  19. sud je podnositeljima naložio dostavu dokumentacije na koju se u tužbi pozivaju te je odredio pribaviti određene podatke relevantne za odlučivanje o zahtjevu podnositelja; – na ročištu
  20. veljače
  21. sud je raspravnim rješenjem pod­nositelje oslobodio od obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovom predmetu te je odredio provođenje dokaza saslušanjem svjedoka; – na ročištu održanom
  22. ožujka
  23. i
  24. travnja
  25. glavna rasprava je odgođena zbog ne pristupa uredno pozvanog svjedoka; – na ročištu održanom
  26. svibnja
  27. sud je saslušao svjedoka, te je odredio provođenje dokaza vještačenjem po vještaku prometno-strojarske struke; – na ročištu održanom
  28. rujna
  29. sud je naložio podnositeljima da dostave dokumentaciju potrebnu za vještačenje, te je vještaku naložio pismenu izradu nalaza i mišljenja; – podneskom od
  30. veljače
  31. tužena je predložila prekid postupka u skladu s odredbom članka 184a Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.); – rješenjem broj: P-591/96 od
  32. lipnja
  33. sud je utvrdio prekid postupka; – podneskom od
  34. kolovoza
  35. podnositelji su predložili nastavak postupka; – na ročištu održanom
  36. ožujka
  37. sud je raspravnim rješenjem odredio nastavak postupka, te je odredio provođenje dokaza medicinskim vještačenjem; – na ročištu održanom
  38. travnja
  39. sud je proveo dopunsko vještačenje saslušanjem vještaka prometno-strojarske struke, proveo je dokaz saslušanjem vještaka neuropsihijatra, te je glavnu raspravu odgodio radi očitovanja stranaka; – na ročištu održanom
  40. svibnja
  41. glavna rasprava je odgođena, a na ročištu održanom
  42. svibnja 2004., sud je glavnu raspravu zaključio; – ročište za objavu odluke suda održano je
  43. svibnja 2004., te je protiv odluke suda broj: P-363/04, tuženik
  44. srpnja
  45. izjavio žalbu; – predmet u povodu žalbe tuženika otpremljen je
  46. ožujka
  47. Županijskom sudu u Splitu na odlučivanje gdje se vodi pod brojem: Gž-1221/06; – na dan donošenja odluke Suda u predmetu nije bila donesena odluka po žalbi. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  48. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  49. stavka
  50. Us­tava Republike Hrvatske i odredbama članka
  51. Ustavnog zakona. 3.
  52. Općinski sud u Splitu donio je rješenje o prekidu postupka na temelju članka
  53. Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, broj 112/99.), koji je propisivao: U Zakonu o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 53/91., 73/91., 3/
  54. i 7/96.) iza članka
  55. dodaju se članci 184a. i 184b. koji glase: »Odgovornost Republike Hrvatske za štetu nastalu tijekom Domovinskog rata« Članak 184a.
(1)Postupci koji se vode protiv Republike Hrvatske radi naknade štete koju su uzrokovali pripadnici hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga u vojnoj ili redarstvenoj službi ili u svezi s obavljanjem vojne ili redarstvene službe tijekom Domovinskog rata od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. prekidaju se.
(2)Postupci iz stavka
  1. ovoga članka nastavit će se nakon donošenja posebnog zakona kojim će se urediti odgovornost za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata«. Člankom
  2. istog Zakona bilo je propisano: Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da posebne zakone iz članka
  3. (članka 184a. stavka
  4. i 184b. stavka 2.) ovoga Zakona, te članka
  5. stavka
  6. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 7/96.) podnese radi donošenja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 3.
  7. Hrvatski sabor, na sjednici održanoj dana
  8. srpnja
  9. godine, donio je Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu uzrokovanu od pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 117/03.), koji je stupio na snagu
  10. srpnja
  11. godine, a kojim je propisano: Članak 4.
(1)Postupci protiv Republike Hrvatske radi naknade štete iz ovoga Zakona, prekinuti stupanjem na snagu Zakona o dopunama Zakona o obveznim odnosima (»Narodne novine«, br. 112/99.) nastavit će se stupanjem na snagu ovoga Zakona.« Ustavna tužba je osnovana.
  1. Povredu ustavnog prava na donošenje sudske odluke u razumnom roku Ustavni sud razmatra u svjetlu osobitih okolnosti svakog pojedinog slučaja. Odluku o osnovanosti ustavne tužbe Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  2. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Parnični postupak pokrenut je
  3. svibnja
  4. pred Općinskim sudom u Splitu. Međutim, duljina postupka ne uzima se u obzir od tog dana već od
  5. studenoga
  6. godine kada je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj 1, 4, 6, 7 i 11, 12 i 13 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovor«, broj 18/97., 6/
  7. – pročišćeni tekst, 8/
  8. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  9. stavku
  10. jamči i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnesena je
  11. listopada 2005., a do tog dana sudski postupak nije pravomoćno okončan, pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak u ovom predmetu trajao ukupno devet
(9)godina, pet
(5)mjeseci i devet
(9)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, jedanaest
(11)mjeseci i dvadeset i jedan
(21)dan. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Prema članku
  2. stavku
  3. Ustava Republike Hrvatske, sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Prekid parničnog postupka u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem: P-363/04 (raniji broj: P-591/96) nastupio je po sili zakona (ex lege)
  4. studenoga
  5. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima. Donoseći rješenje o prekidu postupka
  6. lipnja 2000., Općinski sud u Splitu postupio je u skladu sa zakonom, a njegovo rješenje o prekidu postupka imalo je deklaratorno značenje. Tim Zakonom određeni prekid postupka, do donošenja novog propisa, onemogućio je nadležni sud da tijekom prekida poduzima radnje usmjerene na rješavanje podnesenog tužbenog zahtjeva te da odluči o tom zahtjevu. 4.
  7. UTJECAJ ZAKONOM ODREĐENOG PREKIDAPOSTUPKA NA POVREDU USTAVNOG PRAVA U ovoj pravnoj stvari Ustavni sud ocjenjuje postoje li zbog zakonom određenog prekida postupka pretpostavke za postupanje Suda u skladu s člankom
  8. stavkom
  9. Ustavnog zakona te je li zbog takvog prekida postupka povrijeđeno člankom
  10. stavkom
  11. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da o njegovim pravima i obvezama u razumnom roku odluči neovisni i nepristrani sud. U svezi s pitanjem postojanja pretpostavke za postupanje u skladu s člankom
  12. stavkom
  13. Ustavnog zakona u slučaju zakonom određenog prekida postupka, Sud smatra da se tako određenim prekidom postupka može povrijediti člankom
  14. stavkom
  15. Ustava zajamčeno pravo na suđenje u razumnom roku. Naime, tijekom zakonom određenog prekida nadležni sud ne može postupati, pa ako je takav prekid neopravdano dugotrajan može doći do povrede prava na suđenje u razumnom roku. Iako se u ovom slučaju neodlučivanje u razumnom roku ne može pripisati sudu, već je posljedica intervencije zakonodavca u započeti sudski postupak, takvom se intervencijom može povrijediti pravo na suđenje u razumnom roku. Stoga postoje odredbama članka
  16. stavka
  17. Ustavnog zakona utvrđene pretpostavke za postupanje po podnesenoj ustavnoj tužbi i prije nego što je iscrpljen pravni put. U svezi s pitanjem je li u ovom slučaju došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku, Sud utvrđuje da je u uvjetima podnošenja velikog broja tužbi protiv Republike Hrvatske za naknadu štete prouzročene od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata, a kojima su potraživani relativno značajni iznosi naknada šteta, postojalo opravdanje za dodatno zakonsko uređenje te odgovornosti, pa i za određivanje prekida započetih postupaka do donošenja novog propisa. Međutim, tako određeni prekid postupka svojim trajanjem nije smio onemogućiti ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava na suđenje u razumnom roku. O navedenom ograničenju vodio je računa i Hrvatski sabor kada je na sjednici održanoj
  18. listopada
  19. godine obvezao Vladu Republike Hrvatske da najkasnije u roku od šest
(6)mjeseci podnese Saboru prijedlog zakona kojim će se urediti to pitanje. Međutim, Vlada Republike Hrvatske je s ispunjenjem ove obveze zakasnila tri
(3)godine, jedan
(1)mjesec i
(20)dvadeset dana. Nakon proteka zakonom određenog roka u kojem je Vlada bila dužna Hrvatskom saboru podnijeti prijedlog novog zakonskog uređenja i time omogućiti nastavak prekinutih postupaka, podnositelj je bio u neizvjesnosti hoće li se i kada će se nastaviti prekinuti postupak. Vodeći računa o svim ovim okolnostima te o činjenici da je zakonom određen prekid sudskih postupaka radi naknade štete prouzročene od strane pripadnika hrvatskih vojnih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata trajao tri
(3)godine, devet
(9)mjeseci i deset
(10)dana, te da je prije toga postupak u pravno relevantnom razdoblju od stupanja na snagu Europske konvencije do nastupanja prekida postupka, trajao dvije
(2)godine, sedam
(7)mjeseci i jedanaest
(11)dana, a nakon stupanja na snagu zakona koji je odredio da će se takvi postupci nastaviti pa do podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao dvije
(2)godine, jedan
(1)mjesec i dvadeset i sedam
(27)dana, Ustavni sud utvrđuje da je takvim zakonom određenim prekidom postupka, kao i ukupnom duljinom postupka i neučinkovitim postupanjem sudova, povrijeđeno člankom
  1. stavkom
  2. Ustava zajamčeno pravo podnositelja da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima i obvezama. Takvim zakonom određenim prekidom postupka u ovom je slučaju podnositeljima povrijeđeno i pravo na pristup sudu, koji je dio prava na sud, također zajamčenog odredbom članka
  3. stavka
  4. Ustava o temeljnom ljudskom pravu na pravično suđenje. OCJENA USTAVNOG SUDA
  5. Slijedom utvrđenja Suda, opisanih u točki
  6. obrazloženja ove odluke, posebice u svezi s postupanjem nadležnog suda te utjecajem zakonom određenog prekida postupka na povredu ustavnog prava, Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju povrijeđeno ustavno pravo podnositelja zajamčeno člankom
  7. stavkom
  8. Ustava. Stoga je, u smislu odredbe članka
  9. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  10. Sukladno odredbi članka
  11. stavka
  12. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.
  13. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  14. Ustavnog zakona.
  15. Predsjednik Županijskog suda u Splitu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-4335/2005 Zagreb,
  4. studenoga
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 132/2006-2997 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 132/2006 Broj dokumenta u izdanju: 2997 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 6.12.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/132/2997 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.