← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1524/2005 od 2. studenoga 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1524/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1524/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 132/2006 (6.12.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1524/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 3000 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Željko Potočnjak, predsjednik Vijeća, te suci Ivan Matija, Agata Račan, Emilija Rajić, Smiljko Sokol i Milan Vuković, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo »B.« d.d. Z., kojeg zastupaju F. K. i A. V., odvjetnici u Z., na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se odbija. II. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  9. Ustavna tužba podnijeta je protiv rješenja Županijskog suda u Zadru, broj: Gž-1622/04 od
  10. veljače
  11. godine, kojim je usvojena žalba Hrvatskog fonda za privatizaciju (u daljnjem tekstu: Fond), te je preinačeno rješenje Općinskog suda u Zadru, broj: Z-2037/98 od
  12. lipnja
  13. godine, na način da je odbijen prijedlog podnositelja ustavne tužbe (predlagatelja u zemljišnoknjižnom postupku) za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama pobliže označenim u izreci prvostupanjskog rješenja, te je naloženo brisanje svih upisa, uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja i brisanje zabilježbe žalbe u zemljišnoj knjizi.
  14. Podnositelj smatra da su osporenim rješenjem povrijeđena njegova ustavna prava zajamčena člancima
  15. stavkom 1.,
  16. stavkom
  17. i
  18. stavkom
  19. Ustava Republike Hrvatske. Povrede ustavnih prava podnositelj obrazlaže tvrdnjom da rješenjem Općinskog suda u Zadru, broj: Z-2037/98 od
  20. lipnja
  21. godine, kojim je dopuštena uknjižba prava vlasništva na spornim nekretninama na ime podnositelja, Fond ne stječe niti gubi knjižna prava, pa stoga ne može biti stranka u zemljišnoknjižnom postupku, niti ima pravo na izjavljivanje žalbe protiv tog rješenja. Podnositelj nadalje ističe da u tijeku žalbenog postupka nije dokazano da sporne nekretnine nisu unesene u vrijednost društvenog kapitala pravnog prednika podnositelja, te iznosi činjenice koje, prema njegovom mišljenju dokazuju da su sporne nekretnine postale njegovo vlasništvo. Smatra da osporeno rješenje Županijskog suda ne sadrži valjane razloge, čime je povrijeđeno njegovo ustavno pravo na pravično suđenje. Smatra da je uknjižbu prava vlasništva na spornim nekretninama trebalo dopustiti primjenom načela jedinstvenosti nekretnine (čak i u slučaju da te nekretnine nisu unesene u vrijednost društvenog kapitala). Stoga smatra da je osporenim rješenjem povrijeđeno njegovo ustavno pravo vlasništva, te ustavno pravo zajamčeno člankom
  22. stavkom
  23. Ustava. Ustavna tužba nije osnovana.
  24. Prema odredbi članka
  25. stavka
  26. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  27. i 49/
  28. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Ustavni sud, u postupku u povodu ustavne tužbe, u granicama zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja došlo do nedopuštenog posizanja u Ustavom zaštićena ljudska prava i temeljne slobode.
  29. U postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku, Općinski sud u Zadru je rješenjem, broj: Z-2037/98 od
  30. lipnja
  31. godine, na temelju članaka
  32. i
  33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, broj 91/96., 137/
  34. – odluka Ustavnog suda, 73/
  35. i 114/01., u daljnjem tekstu: ZV) dopustio uknjižbu prava vlasništva na određenim nekretninama u korist podnositelja. Protiv tog rješenja Fond je izjavio žalbu koju je Županijski sud usvojio i preinačio prvostupanjsko rješenje na način da je odbio podnositeljev prijedlog za uknjižbu prava vlasništva. U obrazloženju osporenog rješenja, Županijski sud ističe da su u zemljišnoknjižnom postupku žalbu ovlaštene izjaviti (pored stranaka u tom postupku) i osobe na čija se knjižna prava upis odnosi, kao i osobe čija su prava povrijeđena provedenim upisom. Kako Fond smatra da je prvostupanjskim rješenjem povrijeđeno njegovo pravo koje proizlazi iz članka
  36. Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, broj 21/96., 71/97., 16/
  37. i 73/00.), Županijski sud je ocijenio da Fond ima pravni interes za pobijanje prvostupanjskog rješenja, te je stoga meritorno odlučio o njegovoj žalbi. Ocjenjujući osnovanost žalbe, Županijski sud ističe da iz spisa proizlazi da je podnositeljev pravni prednik, HTP »B.« Z., u zemljišnim knjigama bio upisan kao nositelj prava korištenja na spornim nekretninama. Da bi se u konkretnom slučaju moglo udovoljiti podnositeljevom prijedlogu za upis prava vlasništva na tim nekretninama, potrebno je, prema stajalištu Županijskog suda, utvrditi je li u postupku pretvorbe poduzeća s društvenim kapitalom (pravnog prednika podnositelja), provedenom sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, broj 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/
  38. i 118/99.), u vrijednost društvenog kapitala kojemu je određen vlasnik, unesena i vrijednost spornih nekretnina. S obzirom da podnositelj uz prijedlog za uknjižbu prava vlasništva zemljišnoknjižnom sudu nije dostavio isprave iz kojih bi bilo vidljivo da su u postupku pretvorbe HTP »B.« Z. u trgovačko društvo »B.« d.d Z., sporne nekretnine unesene u vrijednost društvenog kapitala, Županijski sud ističe da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva u korist podnositelja, te da nije moguće udovoljiti podnositeljevom prijedlogu. Stoga je Županijski sud usvojio žalbu Fonda i preinačio prvostupanjsko rješenje odbivši podnositeljev prijedlog za uknjižbu prava vlasništva.
  39. Rješenje Općinskog suda u Zadru kojim je dopuštena uknjižba prava vlasništva na spornim nekretninama u korist podnositelja donijeto je na temelju članaka
  40. i
  41. ZV-a. Članom
  42. ZV-a propisano je da se odredbe članka
  43. do
  44. ZV-a ne odnose na stvari (...) koje nisu unesene u društveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (...).
  45. U odnosu na podnositeljevu tvrdnju iz ustavne tužbe da Fond nema procesnu legitimaciju u postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku, pa sukladno tome, niti pravo na žalbu protiv rješenja kojim je dopuštena uknjižba spornih nekretnina, valja reći sljedeće: Prema članku
  46. Zakona o privatizaciji, dionice, udjeli, stvari i prava koji nisu procijenjeni u vrijednosti društvenog kapitala pravne osobe na temelju Zakona o pretvorbi, prenose se Fondu, ako ne postoje razlozi za obnovu postupka, odnosno ako prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu. Polazeći od navedene zakonske odredbe, kao i činjenice da nije utvrđen pravni status spornih nekretnina, ocjena je Ustavnog suda da Fond ima pravni interes za podnošenje žalbe protiv rješenja Općinskog suda u Zadru od
  47. lipnja
  48. godine. Slijedom iznijetog, a imajući u vidu činjenicu da je osporeno rješenje Županijskog suda u Zadru, kojim je meritorno odlučeno o žalbi Fonda, donijeto sukladno mjerodavnim odredbama postupovnog prava, te valjano obrazloženo, ocjena je Suda da u konkretnom slučaju podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom
  49. stavkom
  50. Ustava.
  51. Podnositelj u ustavnoj tužbi ukazuje na povredu ustavnog prava vlasništva, zajamčenog člankom
  52. stavkom
  53. Ustava, te na povredu članka
  54. stavka
  55. Ustava, prema kojemu se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Povrede obrazlaže tvrdnjom da u postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku nije dokazano da sporne nekretnine nisu unesene u vrijednost društvenog kapitala, te da je stoga trebalo dopustiti uknjižbu prava vlasništva. Prema članku
  56. stavku
  57. Zakona o privatizaciji, Fond izdaje rješenje kojim se utvrđuju nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi. Stavkom
  58. tog članka propisano je da se rješenje izdaje na zahtjev stranke, a za potrebe upisa nekretnina u zemljišne knjige, odnosno polaganja u knjigu isprava. Za uknjižbu prava vlasništva na spornim nekretninama u korist podnositelja potrebno je utvrditi jesu li nekretnine koje su obuhvaćene prijedlogom za uknjižbu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala pravnog prednika podnositelja ili nisu. S obzirom da ta činjenica nije utvrđena (budući da uz prijedlog nisu bile priložene odgovarajuće isprave koje bi dokazivale navedenu činjenicu), Županijski sud je postupio sukladno mjerodavnim propisima preinačivši rješenje kojim je dopuštena uknjižba na način da podnositeljev prijedlog odbije (iz razloga što utemeljenost prijedloga ne proizlazi iz sadržaja priloženih isprava). S obzirom na činjenicu da je u postupku koji je prethodio ustavnosudskom postupku ostalo sporno je li podnositelj stekao pravo vlasništva na spornim nekretninama (a koji spor je moguće razriješiti u drugom postupku), ocjena je Ustavnog suda da osporenim rješenjem, kojim je zbog navedenih razloga, odbijen podnositeljev zahtjev za uknjižbu prava vlasništva spornih nekretnina, podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo vlasništva.
  59. Polazeći od činjenice da je osporeno rješenje donijeto sukladno mjerodavnim propisima, Ustavni sud nije našao da je u konkretnom slučaju podnositelju povrijeđeno ustavno pravo iz članka
  60. stavka
  61. Ustava.
  62. Stoga je, na temelju članaka
  63. i
  64. Ustavnog zakona, odlučeno kao u izreci.
  65. Objava odluke (točka II. izreke) utemeljena je na članku
  66. Ustavnog zakona. Broj: U-III-1524/2005 Zagreb,
  67. studenoga
  68. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Vijeća dr. sc. Željko Potočnjak, v. r. Odluka, NN 132/2006-3000 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 132/2006 Broj dokumenta u izdanju: 3000 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 6.12.
  69. ELI: /eli/sluzbeni/2006/132/3000 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  70. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.