← Hrvatska

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1358/2005 od 20. studenoga 2006.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1358/2005 od

  1. studenoga
  2. Upute za korištenje Elektronička pošta Početna stranica Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1358/2005 od
  3. studenoga
  4. NN 132/2006 (6.12.2006.), Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-IIIA-1358/2005 od
  5. studenoga
  6. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 3005 Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Jasna Omejec, predsjednica Vijeća, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Mrkonjić, Emilija Rajić i Vice Vukojević, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijele M. M. i I. S., obje iz Z., koje zastupaju V. V. i M. K., odvjetnici iz Odvjetničkog društva V. i p. u Z., na sjednici održanoj
  7. studenoga
  8. godine, jednoglasno je donio ODLUKU I. Ustavna tužba se usvaja. II. Općinski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod poslovnim brojem: Pn-222/04 (ranije: Pn-2569/91) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od deset

(10)mjeseci, računajući od prvoga idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«. III. Na temelju članka
  1. stavka
  2. Ustavnog zakona o Ustav­nom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  3. i 49/
  4. – pročišćeni tekst), određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka
  5. stavka
  6. Ustava Repub­like Hrvatske (»Narodne novine«, broj 41/
  7. – pročišćeni tekst) podnositeljicama ustavne tužbe: – M. M. iz Z., u iznosu od 8.500,00 kuna i – I. S. iz Z., u iznosu od 8.500,00 kuna. IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljica Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu. V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«. Obrazloženje
  8. Podnositeljice su, na temelju članka
  9. Ustavnog zakona o Us­tavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/
  10. i 49/
  11. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), podnijele
  12. ožujka
  13. godine ustavnu tužbu radi duljine parničnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu pod brojem: Pn-222/04 (ranije: Pn-2569/91), smatrajući da im je povrijeđeno ustavno pravo na donošenje sudske odluke u razumnom roku. ČINJENICE VAŽNE ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  14. Ustavni sud je u postupku pokrenutom ustavnom tužbom primjenom članka
  15. Ustavnog zakona, na temelju navoda ustavne tužbe, očitovanja Općinskog suda u Zagrebu te uvida u presliku spisa Općinskog suda u Zagrebu broj: Pn-222/04 (ranije: Pn-2569/91), utvrdio pravno relevantne činjenice za odlučivanje o povredi ustavnog prava podnositeljica, zajamčenog člankom
  16. stavkom
  17. Ustava. Podnositeljice i M. M. su
  18. svibnja
  19. godine podnijeli tužbu Općinskom sudu u Zagrebu protiv V. P. iz Z. kao prvotuženog i Z. o. »T.« (sada: »T. o.« d.d. R. – P. Z.) kao drugotuženog, radi naknade štete. Naime, kćer prve podnositeljice i sestra druge podnositeljice smrtno je stradala u prometnoj nesreći. Do
  20. studenoga
  21. godine održana su ročišta
  22. studenoga 1991.,
  23. rujna
  24. kada je povučena tužba u odnosu na prvotuženog,
  25. svibnja 1993.,
  26. rujna 1993.,
  27. ožujka 1994.,
  28. travnja 1994.,
  29. lipnja 1994.,
  30. lipnja
  31. i
  32. studenoga
  33. godine. Sud je dopisom od
  34. studenoga
  35. godine pozvao punomoćnika podnositeljica da dostavi broj police za vozilo kojim je upravljao V. P. Nakon
  36. studenoga
  37. godine, sud je dopisom od
  38. rujna
  39. godine ponovno pozvao punomoćnika podnositeljica da dostavi broj police za vozilo kojim je upravljao V. P. Podneskom od
  40. prosinca
  41. godine podnositeljice su izvijestile sud da ih zastupaju nove punomoćnice, da nisu uspjele pribaviti broj police osiguranja za vozilo već da im je rečeno da će takvu informaciju Ministarstvo unutarnjih poslova dostaviti sudu te su s obzirom na protek vremena specificirale tužbeni zahtjev. Sud je rješenjem od
  42. siječnja
  43. godine pozvao drugotuženog da dostavi policu osiguranja za vozilo kojim je upravljao V. P. Sud je dopisom od
  44. kolovoza
  45. godine zatražio broj police osiguranja u vrijeme štetnog događaja za vozilo kojim je upravljao V. P. od Ministarstva unutarnjih poslova, koje je
  46. listopada
  47. godine izvijestilo sud da nema zatraženi podatak. Podneskom od
  48. studenoga
  49. godine punomoćnice podnositeljica su zatražile zakazivanje ročišta. Na ročištu
  50. veljače
  51. godine sud je pozvao tuženog da dostavi broj police osiguranja za vozilo. Na ročištu
  52. travnja
  53. godine je zaključena glavna rasprava. Donesena je presuda kojom je tužbeni zahtjev usvojen i rješenje kojim je utvrđeno da je tužba u odnosu na prvotuženog povučena. Presuda i rješenje su otpremljeni
  54. kolovoza
  55. godine. Tuženi je
  56. kolovoza
  57. godine izjavio žalbu protiv presude. Spis je
  58. studenoga
  59. godine otpremljen Županijskom sudu u Zagrebu, koji je
  60. srpnja
  61. godine remisorno vratio spis Općinskom sudu u Zagrebu, jer žalba tuženog nije bila potpisana. Općinski sud u Zagrebu je pribavio potpis tuženog na žalbi te spis
  62. rujna
  63. godine ponovno otpremio Županijskom sudu u Zagrebu. Županijski sud u Zagrebu je rješenjem, broj: Gžn-2517/03 od
  64. prosinca
  65. godine, ukinuo presudu Općinskog suda u Zagrebu i predmet
  66. siječnja
  67. godine vratio tom sudu na ponovno suđenje. Zatim su održana ročišta
  68. svibnja
  69. godine i
  70. lipnja
  71. godine, kada je saslušan jedan svjedok, a tuženi je predložio da se sasluša vještak prometne struke. Na ročište
  72. rujna
  73. godine vještak nije pristupio zbog službene spriječenosti pa je ročište odgođeno za
  74. studenoga
  75. godine. Na ročištu
  76. studenoga
  77. godine punomoćnice podnositeljica su predale podnesak kojim je preinačen tužbeni zahtjev u spis te navele da je prvotužitelj M. M. umro, da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju iza njega kao nasljednica utvrđena prva podnositeljica M. M. te da je druga podnositeljica sklapanjem braka promijenila prezime iz M. u S. Nadalje, vještak prometne struke je pristupio na ročište, a sud mu je, na njegov prijedlog, dodijelio rok od 15 dana za izradu dopune nalaza i mišljenja. Vještak prometne struke je
  78. prosinca
  79. godine dostavio dopunu nalaza i mišljenja, na koju se tuženi očitovao podneskom od
  80. siječnja
  81. godine, a punomoćnice podnositeljica podneskom od
  82. veljače
  83. godine. Podnescima od
  84. travnja i
  85. svibnja
  86. godine punomoćnice podnositeljica su zamolile sud da zakaže ročište. Na ročište
  87. siječnja
  88. godine nije pristupio vještak prometne struke. Sud je rješenjem dopustio preinaku tužbenog zahtjeva naznačenu u podnesku podnositeljica od
  89. studenoga
  90. godine te je, na prijedlog tuženog, odredio provođenje financijskog vještačenja radi revaloriziranja svote osiguranja. Vještak financijske struke je
  91. svibnja
  92. godine dostavio nalaz i mišljenje. Sljedeće ročište do sada nije zakazano. PRAVO VAŽNO ZA USTAVNOSUDSKI POSTUPAK
  93. Mjerodavno pravo sadržano je u odredbi članka
  94. stavka
  95. Ustava Republike Hrvatske i odredbama članka
  96. Ustavnog zakona. Ustavna tužba je osnovana.
  97. Svoju odluku Ustavni sud obrazlaže sljedećim utvrđenjima: 4.
  98. DULJINA SUDSKOG POSTUPKA Tužba je Općinskom sudu u Zagrebu podnijeta dana
  99. svibnja
  100. godine. Međutim, duljina postupka uzima se u razmatranje od
  101. studenoga
  102. godine kad je stupio na snagu Zakon o potvrđivanju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Protokola broj: 1, 4, 6, 7 i 11 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 18/97., 6/
  103. – pročišćeni tekst, 8/
  104. – ispravak i 14/02., u daljnjem tekstu: Zakon o potvrđivanju Konvencije), koja Konvencija u članku
  105. stavku
  106. jamči, između ostalog, i pravo na suđenje u razumnom roku. Ustavna tužba podnijeta je
  107. ožujka
  108. godine, a do tog dana postupak nije pravomoćno okončan pa Ustavni sud utvrđuje da je do dana podnošenja ustavne tužbe postupak trajao ukupno trinaest
(13)godina, deset
(10)mjeseci i pet
(5)dana, a nakon stupanja na snagu Zakona o potvrđivanju Konvencije pa do dana podnošenja ustavne tužbe postupak je trajao sedam
(7)godina, četiri
(4)mjeseca i sedamnaest
(17)dana. 4.
  1. POSTUPANJE NADLEŽNOG SUDA Postupak se u pravno relevantnom razdoblju prvo vodio pred Općinskim sudom u Zagrebu koji je održao dva ročišta, a presudu je donio nakon četiri godine, pet mjeseci i šest dana. Zatim se postupak, povodom žalbe podnositeljica, vodio pred Županijskim sudom u Zagrebu. Taj sud je nakon manje od dvanaest mjeseci (ne uračunavajući razdoblje u kojem se spis nalazio na Općinskom sudu u Zagrebu) donio rješenje kojim je ukinuo presudu Općinskog suda u Zagrebu i predmet vratio
  2. siječnja
  3. godine tom sudu na ponovno suđenje. Nakon toga, Općinski sud u Zagrebu je održao četiri ročišta, ali nije donio novu prvostupanjsku presudu iako se postupak od ukidanja prve prvostupanjske presude do sada vodi malo manje od tri godine. Razvidno je da je u konkretnom slučaju dugotrajnost postupka posljedica neučinkovitog postupanja Općinskog suda u Zagrebu. Okolnost da je jedanput donijeta prvostupanjska presuda nije od utjecaja, jer je postupak ponovno u tijeku pred prvostupanjskim sudom, dakle o pravima i obvezama podnositeljica nije pravomoćno odlučeno, iako se postupak od podnošenja tužbe do sada vodi više od petnaest godina. 4.
  4. PONAŠANJE PODNOSITELJICA USTAVNE TUŽBE(TUŽITELJICA U PARNIČNOM POSTUPKU) Podnositeljice ustavne tužbe, kao tužiteljice u parničnom pos­tupku, u pravno relevantnom razdoblju doprinijele su duljini pos­tupka jer nisu pravovremeno odgovorile na traženje suda od
  5. rujna
  6. godine. Međutim, takvim ponašanjem podnositeljica ne može se opravdati ukupna duljina trajanja postupka. 4.
  7. SLOŽENOST SUDSKOG PREDMETA Iz dosadašnjeg tijeka postupka proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o osobito složenoj sudskoj stvari. 4.
  8. ZNAČAJ POSTUPKA ZA PODNOSITELJICE U konkretnom slučaju postupak se vodi radi naknade štete žrt­vama prometne nesreće. Budući da se radi o predmetu od posebnog značaja za podnositeljice, nadležni sud je trebao postupati posebno učinkovito. Napominje se da je i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda utvrdio da se od sudova zahtijeva veća učinkovitost u postupcima koji imaju veći značaj za podnositelje, te da se u tom smislu posebna učinkovitost sudova traži u postupcima koji se vode radi naknade štete žrtvama prometne nesreće (v., primjerice, presude Europskog suda u predmetima Poje v. Croatia od
  9. ožujka
  10. godine, Silva Pontes v. Portugal od
  11. ožujka
  12. godine, te Martins Moreira v. Portugal od
  13. listopada
  14. godine). OCJENA USTAVNOG SUDA
  15. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u pravno relevantnom razdoblju vodio pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom u trajanju od sedam godina, četiri mjeseca i sedamnaest dana te da je još u tijeku. Imajući u vidu značaj predmeta za podnositeljice, ukupnu duljinu postupka, neučinkovito postupanje Općinskog suda u Zagrebu te posebno okolnost da postupak do sada nije pravomoćno okončan već se ponovno vodi pred prvostupanjskim sudom, Ustav­ni sud ocjenjuje da je povrijeđeno ustavno pravo podnositeljica da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom
  16. stavkom
  17. Ustava Republike Hrvatske. Stoga je, u smislu odredbe članka
  18. stavka
  19. Ustavnog zakona, donijeta odluka kao pod točkama I. i II. izreke ove odluke.
  20. Sukladno odredbi članka
  21. stavka
  22. Ustavnog zakona, odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke. Visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na donošenje odluke u razumnom roku, Ustavni sud utvrđuje uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. U ovom predmetu pri određivanju naknade podnositeljicama uzet je u obzir i njihov doprinos duljini trajanja postupka.
  23. Odluka o objavi (točka V. izreke) temelji se na odredbama članka
  24. Ustavnog zakona.
  25. Predsjednik Općinskog suda u Zagrebu dužan je dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku osam
(8)dana od dana njene otpreme, a najkasnije osam
(8)dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke. Ovaj nalog temelji se na članku
  1. stavcima
  2. i
  3. Ustavnog zakona. Broj: U-IIIA-1358/2005 Zagreb,
  4. studenoga
  5. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednica Vijeća dr. sc. Jasna Omejec, v. r. Odluka, NN 132/2006-3005 Više Dio NN: Službeni Vrsta dokumenta: Odluka Izdanje: NN 132/2006 Broj dokumenta u izdanju: 3005 Donositelj:Ustavni sud Republike Hrvatske Datum tiskanog izdanja: 6.12.
  6. ELI: /eli/sluzbeni/2006/132/3005 Opći uvjeti korištenjaZaštita privatnostiPristup podatcimaELI©
  7. g. Narodne novine d.d. , izrada Novena d.o.o. Opći uvjeti korištenja Odgovornost za objavljene sadržaje Narodne novine d.d. će poduzeti razumne i odgovarajuće napore kako bi informacije na ovim internetskim stranicama bile potpune i točne, ali ne odgovara u slučaju njihove netočnosti ili nepotpunosti. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za štetu ili povredu koja može biti rezultat korištenja ili nemogućnosti korištenja bilo kojeg dijela ove web-lokacije ili nečeg što je na njoj objavljeno. Ove internetske stranice sadrže i informacije trećih osoba i poveznice na druge internetske sadržaje. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje na vanjskim izvorima podataka do kojih mogu voditi poveznice s naših internetskih stranica, niti odgovara, niti upućuje na način i uvjete korištenja tih sadržaja. Narodne novine d.d. ne odgovaraju za sadržaje koje na ove internetske stranice stave treće osobe. Zaštita autorskog prava Svi sadržaji objavljeni na ovim internetskim stranicama zaštićeni su autorskim pravom i mogu se koristiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom. Promjene Narodne novine d.d. zadržavaju pravo izmjene, dopune ili uklanjanja bilo kojeg dijela ovih internetskih stranica u bilo kojem trenutku. Promjene stupaju na snagu objavljivanjem na ovim internetskim stranicama ili kada su korisnici o njima obaviješteni. Zaštita privatnosti Narodne novine d.d se obvezuju poštivati anonimnost i privatnost korisnika ovih internetskih stranica. O posjetiteljima se neće prikupljati nikakvi osobni podaci osim u slučajevima ako ih posjetitelj dobrovoljno dostavi Narodnim novinama d.d. U slučajevima kad je poznat indentitet posjetitelja/pošiljatelja, njegovi će se podaci koristiti samo u svrhu zbog koje ih je pošiljatelj poslao. Narodne novine d.d. takve podatke mogu koristiti i za što bolji uvid i razumijevanja pojedinačnih potreba i zahtjeva korisnika kao i razvijanja mogućnosti što kvalitetnijega pružanja svojih usluga korisnicima. Narodne novine d.d. se obvezuju da navedene podatke neće učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi odnosno strani bez izričitoga pristanka korisnika. Narodne novine d.d. upozoravaju posjetitelje/korisnike na ograničenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u odnosu na sigurnost i zaštitu privatnosti osobnih podataka.

🔗 Na službeni izvor

AI objašnjenje na temelju službenog teksta zakona. Okvirno, ne zamjenjuje pravni savjet.